UGLEDNI STRUČNJACI Kako bi grčki bankrot mogao utjecati na Hrvatsku?

ZAGREB - Iako će grčki slučaj temeljito protresti eurozonu i Europsku uniju, izravnih financijskih učinaka na Hrvatsku vjerojatno neće biti, rekao je u ponedjeljak ravnatelj Instituta za financije i računovodstvo Tihomir Domazet u emisiji Hrvatskog radija "Poslovni tjedan".

"Izravnog financijskog utjecaja na Hrvatsku vjerojatno neće biti, iako će ova situacija s Grčkom potresti eurozonu, ali čak i zemlje koje nisu u Europskoj uniji. Primjerice, i države u našem susjedstvu gdje posluju grčke banke, recimo Srbiju. Tamo će biti veliki potres, jer kako reagirati u situaciji kada ne može funkcionirati financijski bankovni sustav Grčke", kazao je Domazet.

Pregovori između Grčke i njezinih kreditora propali su krajem prošlog tjedna, pa toj članici eurozone prijeti bankrot 30. lipnja, kada joj na naplatu stiže kredit Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od 1,6 milijardi eura.

Grčka vlada je najavila raspisivanje referenduma 5. srpnja kako bi građani pokazali što misle o uvjetima međunarodne financijske pomoći, a oni su tijekom vikenda reagirali povlačenjem gotovine iz banaka. U strahu od kolapsa bankarskog sustava, grčka vlada uvela je u nedjelju kapitalnu kontrolu, odnosno ograničenja u povlačenju novca iz banaka, koje će biti zatvorene do 6. srpnja.

Domazet nije optimističan da će grčka tragedija imati pozitivne učinke na naš turizam, kako se to počelo govoriti.

Kaže, također, kako u Europskoj uniji ima 7000 banaka s ukupnom imovinom od 350 posto BDP-a EU-a te kako bi to mogao biti jedan od katalizatora problema.

"Utjecaji na Uniju bit će politički, geopolitički, geoekonomski jer ovo nije samo ekonomsko pitanje Unije, koja ne zna ili ne želi pronaći rješenje. Grčka čini samo dva posto BDP-a EU-a, ali vidimo da bi to moglo jako utjecat na Uniju. Ovo je najteža kriza Europske unije od njezina postanka", smatra Domazet.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je kako će, vezano uz utjecaj grčke krize na Hrvatsku, poskupjeti uvoz s dolarskog tržišta, ali i kako će Europska unija u dogledno vrijeme naći rješenje za grčki problem.

Na usporedbe Grčke i Hrvatske, Novotny kaže da je Hrvatska u odnosu na Grčku benigni slučaj jer, kako je istaknuo, "mi, recimo, samo trebamo prodati udjele u Ini i smanjit ćemo dug za tri milijarde eura".

Međutim, Novotny smatra da će se i u Hrvatskoj jednog dana morati shvatiti da se više ne može živjeti na tuđi račun i tako isplaćivati plaće i mirovine. Kaže i kako hrvatska politička elita mora prihvatiti da se moraju slijediti institucionalna pravila EU-a.

S druge strane, profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić smatra da hrvatski političari ništa neće shvatiti iz grčkog slučaja. Po njemu, problem je u tome što mi ne učimo ni iz vlastitog iskustva.

"Mi u Hrvatskoj ne pričamo što ćemo raditi, već samo kako ćemo privući novce iz Europske unije", kazao je Jurčić.

Izračunao je da bi iz EU-fondova Hrvatska godišnje mogla privući, nakon što se odbije novac koji uplaćujemo u zajedničku blagajnu, oko 600 milijuna eura. Sadašnje su godišnje investicije sedam milijardi eura, a za neko normalno funkcioniranje i rast treba nam 15 milijardi eura godišnjih investicija.