NACRT ODLUKE NAPISAN

Ustavni sud će presjeći raspravu Milanovića i Plenkovića, neslužbeno smo doznali na čiju su stranu stali

Ako predsjednik ne predloži nikoga od kandidata koji su se javili na natječaj, tada se natječaj mora ponoviti
+
 Boris Kovacev/Cropix

Ustavni sud uskoro bi mogao presjeći višetjednu raspravu između predsjednika države Zorana Milanovića i premijera Plenkovića o načinu izbora predsjednika Vrhovnog suda. U Ustavnom je sudu, kako neslužbeno doznajemo, već pripremljen nacrt odluke prema kojoj se predsjednik države pri predlaganju kandidata za predsjednika Vrhovnog suda dužan držati javnog poziva i za predsjednika najvišeg suda predložiti nekoga od kandidata koji su se javili na javni natječaj DSV-a. Ako predsjednik ne predloži nikoga od kandidata koji su se javili na natječaj, tada se, stoji u pripremljenom nacrtu odluke, natječaj mora ponoviti.

Nacrt odluke, prema informacijama Jutarnjeg lista, kao sutkinja izvjestiteljica napisala je Snježana Bagić, zamjenica i "desna ruka" aktualnog predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, a o njoj bi Ustavni sud trebao raspravljati sljedeći tjedan na sjednici zakazanoj za utorak. Sjednica će, kao i sve prethodne u sadašnjem sazivu Ustavnog suda, biti zatvorena za javnost.

Dobije li ovaj prijedlog podršku više od polovice glasova sudaca, Ustavni će sud odbiti zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o sudovima donesenih 2018. koji je prošli mjesec podnio filmski redatelj Dario Juričan. Prema zakonskim izmjenama iz 2018. koje se prvi put primjenjuju u praksi ove godine, kandidati zainteresirani za dužnost predsjednika Vrhovnog suda moraju se javiti na natječaj koji raspisuje Državno sudbeno vijeće te priložiti životopis i program rada. Te zakonske izmjene nalažu predsjedniku države da Saboru predloži jednoga od kandidata prijavljenih na natječaj. Juričan u zahtjevu za ocjenu ustavnosti, međutim, obrazlaže da su zakonske izmjene iz 2018. neustavne jer su u suprotnosti s ustavnom ovlasti predsjednika države da autonomno predloži kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Do te zakonske izmjene, predsjednik Republike nije bio vezan natječajem u predlaganju kandidata za predsjednika Vrhovnog suda.

U nacrtu odluke Ustavnog suda, kao doznajemo, stoji da zakonske izmjene iz 2018. ničim ne narušavaju ustavno pravo predsjednika države da Saboru predloži kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Međutim, ni iz jedne odredbe Ustava, stoji u nacrtu odluke, ne proizlazi da bi granice slobode predsjednika države mogle biti toliko široke da bi mu omogućavale autonoman izbor bilo koje osobe koju će predložiti za predsjednika Vrhovnog suda, izvan kruga onih koji su DSV-u dostavili prijave na natječaj.

Institut javnog poziva u procesu izbora predsjednika Vrhovnog suda, navodi se uz ostalo u nacrtu odluke, uveden je s jasnom svrhom postizanja javne vidljivosti tijekom cjelokupnog procesa izbora predsjednika Vrhovnog suda koja nije postojala u ranijim izborima na tu dužnost. Na taj način postaju vidljive profesionalne reference kandidata te njihov program rada i viđenja problema u pravosuđu, a kandidati koji se javljaju na natječaj pristaju na tu vidljivost.

Predsjednik države, ističe se dalje u nacrtu odluke, slobodan je i ne predložiti Saboru ni jednog od prijavljenih kandidata, tj slobodan je predložiti Saboru da se ni jedan od njih ne izabere. U tome se slučaju ponavlja natječaj za predsjednika Vrhovnog suda.

Navodi se i tko će biti na čelu Vrhovnog suda dođe li do blokade izbora predsjednika Vrhovnog suda - ako on ne bude izabran do isteka mandata sadašnjeg čelnika sudbene vlasti, tada funkciju predsjednika Vrhovnog suda, prema Zakonu o sudovima, obavlja zamjenik predsjednika Vrhovnog suda koji je na tu dužnost raspoređen godišnjim rasporedom poslova na Vrhovnom sudu.

​Međutim, dugoročna blokada izbora predsjednika Vrhovnoga suda, upozorava Bagić u nacrtu odluke, sigurno bi i nedvojbeno narušila demokratski sustav i vladavinu prva kao temeljne ustavne vrednote. Predsjedniku države skreće se pozornost na njegovu ustavnu odgovornost za redovito usklađeno djelovanje i stabilnost vlasti u državi. Načelo trodiobe vlasti podrazumijeva međusobnu provjeru triju grana vlasti, ali i međusobnu suradnju pa je obaveza svih nositelja vlasti djelovati tako da do blokade i nestabilnosti ne dođe, stoji uz ostalo u nacrtu odluke Ustavnog suda.

Da bi bila prihvaćena, za nju mora glasati natpolovična većina od 13 sudaca Ustavnoga suda.​​

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 16:22