Uzinić o smrti djevojčice: Ovakve situacije u nama probude bijes, ali brzo to ostavimo sa strane, a ne bismo trebali

Monsinjor Mate Uzinić, nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije za N1 je objasnio kako Crkva i on osobno vidi Uskrs u kontekstu pandemije covida-19, međunacionalnog dijaloga, a posebno tragične smrti dvoipolgodišnje djevojčice iz Nove Gradiške.

“Suosjećam s onima koji su pogođeni ovim događajem”, kazao je Uzinić dodajući da je “zapravo to cijelo hrvatsko društvo”.

“Ne znam kako se takve stvari događaju, ne mogu to objasniti. Ne bih htio nekakav linč, tko zna što je i njih (biološke roditelje) dovelo do toga da se ponašaju na ovaj način. Tu je odgovornost cijele države da se neke stvari prekasno uoče, da se prekasno reagira, kao što je u ovom slučaju. Ali nije to prvi slučaj. Zadnjih godina nam se dogodilo više takvih slučajeva, koji nisu uvijek završavali smrću, ali su bili jednako teški”, kazao je.

“Crkvi je zadaća da promijeni mentalitet”, poručio je. “Zadržavamo se na starom mentalitetu, ne dozvoljavamo da nas promijeni Isus Krist.”

“Koliko god govorimo o obitelji kao bitnom mjestu koju prepoznajemo kao malu crkvu, i obitelj može biti zatvoren svijet, a Isus ne želi da budemo zatvoren svijet”, dodao je.

“Odgovornost je i na državi, na zakonima koji su nekad neadekvatni i koji se ne provode. Ovakve situacije nam probude bijes i nakon nekoliko dana to ostavimo sa strane, a ne bismo to trebali staviti sa strane”, istaknuo je.

Koliko je poruka uskrsne nade aktualna u vremenima pandemije?, pitao je voditelj.

“Poruka nade (Uskrsa) je aktualna u svim vremenima, posebno u vremenu u kojem živimo. Bez nade ne bismo mogli izdržati. S nadom ipak možemo na drugačiji način vidjeti stvarnost i ići naprijed. Ovo što nam se događa, neće uvijek biti ovako. Isus je pobijedio smrt, pobijedio je beznađe, on je uskrsli Gospodin”, odgovorio je nadbiskup.

Usporedio je ovu i prošlu godinu, što je bolje, što gore:

“Pa, ja mislim da je, usprkos tome što su brojke lošije, da je situacija bolja. Bolja je zato što znamo više nego što smo znali prije godinu dana. Uostalom, bolja je zato što smo prije godinu dana bili potpuno zatvoreni, nismo imali nikakva slavlja, obrede, mise. A ove godine smo izašli. Doduše stidljivo, ne onako koliko bismo željeli. Bolja je situacija zato što ipak znamo više.”

“Ljudima treba pomoći da prevladaju ovu situaciju tako da u svoj život unesemo logiku koja je dovela do uskrsnuća. To čak nije logika povratka na ono staro normalno, nego logika jednog novog normalnog, koje bi trebalo vladati u nama prije svega, ali i u svijetu u kojem živimo, a to novo normalno koje bi trebalo biti i promijeniti svijet, bilo bi takvo da ne stavljamo sebe u središte kojem mi sami nećemo biti cilj svega, nego ćemo se staviti u službu drugih, u službu ljubavi”, objasnio je gdje vidi šansu.

“Ovo nam je vrijeme prava prilika da se resetiramo, da se promijenimo, da postanemo novi ljudi poput Krista uskrsloga”, kazao je:

“Vidim promjene. Ne želim reći da ih nema… U najmanju ruku, sama činjenica da smo kroz ovu godinu stavili čovjeka, njegovo dobro, njegovo zdravlje ispred materijalnih interesa, ispred interesa velikih kompanija, pokazatelj je da se nešto promijenilo. Do prije godinu dana nismo mogli zamisliti da bi se nešto moglo ispriječiti interesima velikih multinacionalnih kompanija. Sada vidimo ipak da su mnoge države ispred toga, pa čak i vlastitih materijalnih interesa, stavile čovjeka i njegovo zdravlje.”

“Mislim da je to početak promjene u jedno novo društvo koje će nastati nakon pandemije i da bi nam i nakon toga čovjek trebao ostati u središtu i njegovo dobro. Naravno da je s tim povezano i dobro svijeta u kojem živimo i da ne možemo isključiti dobro svih drugih bića, jer smo svi međusobno povezani”, rekao je mons. Uzinić.

Rekao je da primjećuje porast nasilja, što vidi kao posljedicu ekonomskog straha pojedinca u društvu:

“Često nastradaju najbliži. Često je tu puno psiholoških problema jer si čovjek ne može naći oduška, ne može promijeniti nešto.”

“Naša savjetovališta pokazuju da se povećava broj korisnika. To je čak dobro. Ali, mnogi se ne javljaju nego rješavaju stvari na krive načine”, dodao je.

U vezi ekonomskog straha rekao je još nešto:

“Ja sam tu u Dubrovniku. Nekako smo mogli preživjeti jednu godinu sa starim zalihama. Sada je nova godina, koja je također neizvjesna.”

Konačno, voditelj ga je zamolio da prokomentira oštru osudu pape Franje toga što se čak i u pandemiji ratovi nastavljaju, što i u ovakvom dobu cvate trgovina oružjem.

“Pa, to je nešto što čovjek doista ne može razumjeti. Ovdje smo imali iskustvo rata i nekoliko desetljeća nakon toga doista se pitamo: ‘Pa, kome je to trebalo!?’ Ovaj prostor koji nam je od Boga dan da ga u zajedništvu, ljubavi i međusobnom poštovanju oplemenimo, a mi smo se tukli za još prostora i za još više imati. Očito da nema smisla to što se čini, da rat nikad nema smisla”, komentirao je mons. Uzinić:

“Čovječanstvo nikako da nauči da se rat nikad ne isplati, da nije nikome prijatelj.”

“Krist uskrsli utjelovio se u sve ljude, stvorio je model za sve ljude. Podsjećam na encikliku pape Franje ‘Fratelli tutti’, da smo svi braća i sestre. Vjerujem da bi, kad bismo vidjeli u drugome brata, oružje zauvijek zašutjelo”, kazao je nadbiskup.

U tom svjetlu mons. Uzinić je odgovarao na pitanja voditelja o tome mogu li se dogoditi pomaci u otvorenim pitanjima između Hrvatske i Srbije, pravoslavne i katoličke crkve s imenovanjem Porfirija Perića za patrijarha srpskog.

“Pomaci se moraju dogoditi. Ne možemo ostati robovi onoga što se događalo. Ne možemo nastavljati gledati krivnju u drugome i u onome što su oni činili, a da nismo sposobni spoznati vlastitu krivnju i u tom kontekstu pružiti ruku za pomirenje. To se, dakako, mora dogoditi i s jedne i s druge strane”, odgovorio je:

“Izjave Porfirija bitan su poticaj u tom smjeru. Naravno, neki su s pravom spominjali neke druge izjave, posebno one u vezi kardinala Stepinca. To je, nažalost, u nas dosta osjetljivo pitanje, nepotrebno, ne čini nikome korist, ponajmanje kauzi bl. Alojzija Stepinca.”

“Svi skupa moramo promijeniti mentalitet i biti manje ljudi koji pamte zlo, a više oni koji se otvaraju za ljubav, za dijalog i traže dobro”, istaknuo je mons. Uzinić.

“Mi koji vodimo zajednice, ne smijemo dozvoliti da nas u tim stvarima ponese masa ili mišljenje onih koji su povrijeđeni, koji imaju možda čak i razloga da su povrijeđeni, nego trebamo nadilaziti te stvari, njima pomagati da shvate da će nas zatvaranje u prošlost ostaviti u situaciji Velikog petka, bez otvorenosti onome što se dogodilo nakon toga, odnosno da se na takav način nikada ne može dogoditi Uskrs. Tako je i u našem konkretnom slučaju ekumenskog i međureligijskog dijaloga, kao i međunacionalnih dijaloga.”

“Ta kauza je, nažalost, ispolitizirana i nije više samo vjersko pitanje nego je nacionalno pitanje. I nije pitanje samo ekumenskog, nego je s druge strane postalo pitanje nacionalnog. To nije dobro. To nije dobro zbog svih, pa niti za kauzu za samog kardinala Stepinca”, zaključio je.