HOĆE LI SE OSTVARITI?

VAKULINA PROGNOZA ZA LJETO U srpnju i kolovozu ekstremno vruće, no možda nećemo steći takav dojam

Sljedećih šest mjeseci trebalo bi biti iznadprosječno toplo, no dugoročne prognoze znaju biti varljive
 Zvonimir Barišin/CROPIX

Iako prva trećina godine još nije završila, već sada se može reći kako je bila iznadprosječno topla, te po količini oborina raznolika. Prema ocjenama klimatologa zima, koja uključuje i prosinac 2014. godine, bila je većinom „topla“ i „vrlo topla“, te uglavnom „kišna“, piše Zoran Vakula, glavni meteorolog HRT-a.

U travnju smo imali neoubičajenosti. Iz analize podataka temperature zraka izmjerene na postaji Zagreb Maksimir, gdje se svakodnevno mjeri od 1949. godine, može se zaključiti kako je u prvih deset dana travnja bilo hladno kao rijetko kada, a u drugom pak toplo.

Srednja najviša dnevna temperatura zraka od 3. do 9. travnja 2015. godine bila je peta najniža za isto razdoblje u povijesti mjerenja. Niža je bila 1970., 2003., 1980. i osobito 2013. godine. U razdoblju pak od 10. do 17. travnja, ove je godine srednja najviša dnevna temperatura bila četvrta najviša! Iza 2007., 2009. i 1952. godine. Pritom je zanimljivo primijetiti kako je ove godine rekordno velika razlika gore spomenute temperature zraka ta dva razdoblja u travnju iste godine, čak 11°C.

Tijekom prošlih mjeseci u mnogim je mjestima bilo i vjetrovito kao rijetko kada.

Dugoročne prognoze srednje mjesečne i sezonske temperature zraka te ukupne mjesečne i sezonske količine oborine rijetko kada daju ekstremna meteorološka događanja, barem ne uz veliku vjerojatnost ostvarivanja.

Ekstremi nužno ne moraju postojati ni kada prognoze daju šest uzastopnih relativno toplih mjeseci, kao što je za sljedeće razdoblje od svibnja do listopada, pa čak ni kada je odstupanje tako izraženo kao što je za ovogodišnji srpanj i kolovoz. Uostalom, i prošlogodišnje je ljeto bilo većinom „toplo“, ponegdje i „vrlo toplo“, ali se zbog manjka vrućih dana i iznimnoj kišovitosti dojam topline izgubio.

Za ponavljanje prošlogodišnje obilne količine oborine i relativno čestih kišnih dana vjerojatnost je vrlo mala, ali se ne može tvrditi kako se ponegdje neće dogoditi, piše Vakula.

Glavni meteorolog HRT-a poručuje kako se može spoznati kako oborine kadikad mogu biti nejednoliko raspoređene pa se i na ovako relativno malom prostoru Hrvatske događaju velike razlike, i suša i kišovitost. I to ne znači da dugoročne prognoze nisu dobre, nego da je iznimno složeno izračunavati ih.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 13:33