POSKUPLJENJA

VAL HLADNOĆA DONOSI CJENOVNI UDAR NA HRVATSKE POTROŠAČE Zbog ekstremno niskih temperatura i leda koji je okovao dobar dio Europe cijene skaču i do 40%

 Marko Todorov / CROPIX

Val velike hladnoće koji je okovao gotovo cijelu Europu uskoro bi mogao značajnije utjecati na cijene salate, brokule, paprike, tikvica, krastavaca, patlidžana i ostalog povrća koje je posijano prije Nove godine.

Procjene specijaliziranih portala koji prate proizvodnju hrane kažu da bi na proljeće cijene povrća mogle skočiti od 40 do 60 posto jer su neuobičajeno stradali i nasadi u Španjolskoj i Italiji, zemljama koje su najveći proizvođači i izvoznici povrća.

I u Hrvatskoj povrćari zbrajaju štete, osobito u Dalmaciji i Istri gdje se urušavaju improvizirani plastenici zbog tereta neočekivanog snijega. Kasnit će i sadnja mladog krumpira i mladog luka te ranih sorti salate.

Glavne izvoznice

Slične probleme imaju i u Italiji odakle izvan sezone uvozimo najviše povrća pa je manja dostava na veletržnice rezultirala i većom cijenom. Zato su ionako velike cijene povrća na tržnicama porasle oko 40 posto. Tako je prošli vikend za kilogram salate trebalo izdvojiti i do 40 kuna, brokule i tikvica 30, cvjetače i korabe 25, a porasle su i cijene mrkve na 15, luka i krumpira na više od pet kuna. Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara (ZUHP), kaže da je dosta povrća zbog neadekvatnog skladištenja stradalo od smrzavanja.

- U Istri i Dalmaciji je došlo do smrzavanja tla, što će za posljedicu imati štete na kulturama koje se uzgajaju na otvorenom. Jutros sam obišao svoju plasteničku proizvodnju i u tim pokrivenim uvjetima povrće nije stradalo. Nažalost, u Hrvatskoj je tek oko dva posto proizvodnje povrća pod plastenicima i po tome smo na dnu europske ljestvice. Ispred nas su sve zemlje u okružju, pa i one izvan EU - ističe Gregurić.

Dodaje da su povrćari nekoliko puta zatražili pomoć od nadležnih kako bi se taj problem riješio i povećala proizvodnja povrća, ali nisu naišli na razumijevanje. Istodobno je makedonska vlada donijela odluku kojom značajno sufinancira gradnju plastenika za voće i povrće.

- Da bi se sagradio plastenik, potrebno je sto papira i građevinska dozvola, što, recimo, nije slučaj u Španjolskoj. Oni dopuštaju gradnju plastenika bez građevinske i lokacijske dozvole uz glavni projekt (skladište, pakirnica) koji gradi proizvođač plastenika. Trebalo bi napraviti pravilnik koji plastenike definira kao objekte jednostavne gradnje jer svaka država članica EU može napraviti pravilnik prema svojim potrebama - napominje Gregurić.

Veliki su problemi i sa sustavom navodnjavanja u koji su mnogi proizvođači uložili. Naknade za vodu su različite od županije do županije, kompliciran je način utvrđivanja cijene koja ovisi o vodozaštitnim područjima na kojima se grade bunari. Na nedavnom skupu povrćara čak je jedan od uvoznika opreme za navodnjavanje iz Izraela izračunao da naši proizvođači imaju veću cijenu vode za navodnjavanje od one koju imaju u Izraelu. Naravno, cijena je niža jer je riječ o uređenom sustavu u kojem je pustinja pretvorena u plodnu zemlju, za razliku od Hrvatske gdje se dogodilo obratno.

Prijedlog ministru

Udruženi povrćari nedavno su poslali prijedlog ministru Tolušiću da se proizvođačima omogući korištenje eurodizela po cijeni plavog dizela. Naime, zbog loše kvalitete plavog dizela na traktorima s EURO 4 motorima česti su kvarovi, koje proizvođač traktora ne priznaje pod garanciju. U podužem popisu zahtjeva, na koji još čekaju ministrov odgovor, povrćari traže da ih se zaštiti od nelojalne konkurencije uvoznih proizvoda iz zemalja u kojima se povrće tretira sredstvima koja su kod nas zabranjena. A najčešće se uvozi dok traje berba domaćeg povrća, poput virovitičke paprike kojoj svake godine cijenu ruši paprika iz Srbije i Makedonije. Imaju i primjedbe na deklariranje uvoznog povrća na kojemu bi trebalo “istaknuti naziv primarnog proizvođača, otkupljivača i trgovca kako bi se manipulacija robe svela na najmanju moguću razinu i kako bi potrošač imao informaciju o porijeklu robe”.

Povrćari traže zaštitu od akcija u supermarketima

Iz Udruge povrćara traže da se poljoprivredni proizvodi koji se prodaju na akciji posebno označe ili pakiraju u posebnu ambalažu kako bi određena količina za akciju bila stvarno prodana po akcijskoj cijeni. A ne da se, kao sada, manipulira tako da trgovci naruče veću količinu proizvoda, u trgovini ih prodaju dva-tri dana, a nakon toga se cijena diže za 50 posto. Proizvođač i dalje dobiva nižu, akcijsku cijenu koja se više ne diže, nego se od njih za sljedeću akciju traži opet niža cijena od one akcijske.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 11:51