NOVI MINISTAR ZDRAVLJA

VARGA ŽELI UKINUTI DODATAK NA PLAĆU ZA VJERNOST SLUŽBI 'Toga ima samo u zdravstvu'

Zagreb, 190514.HZZO, Margaretska ulica.U povodu obiljezavanja Dana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) ta je ustanova prvi put dodijelila priznanja ugovornim partnerima, provoditeljima u pojedinim djelatnostima. Predstavljeno je i godisnje izvjesce HZZO-a za 2013.Na fotografiji: ravnatelj HZZO-a Sinisa Varga.Foto: Davor Pongracic / CROPIX
 Davor Pongračić / CROPIX

ZAGREB - Ministarstvo zdravlja najvjerojatnije će za dva do tri tjedna otvoriti kolektivne pregovore radi ukidanja dodatka za vjernost službi u zdravstvu od 4, 8 i 10 posto te iznalaženja modela za nagrađivanje dobrih radnika, no sva tri reprezentativna sindikata u zdravstvu poručuju da na to neće pristati.

Novi ministar zdravlja Siniša Varga želi mijenjati kolektivni ugovor, potpisan prije samo šest mjeseci, ocjenjujući ga neusklađenim s praksom ostalih granskih kolektivnih ugovora. U emisiji Hrvatskog radija “Izaberi zdravlje” Varga je istaknuo da dodatak na plaću za vjernost službi, osim zdravstva, nema ni jedna druga djelatnost u Hrvatskoj.

Riječ je o pravu na uvećanju plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je Vlada zaposlenima u državnim i javnim službama zakonom privremeno uskratila od 1. travnja do 31. prosinca ove godine. No, to je pravo i dalje ugovoreno u kolektivnom ugovoru za zdravstvo i, ako se on ne bude mijenjao, zaposlenicima s 20 i više godina staža, trebalo bi biti vraćeno početkom iduće godine.

Ukidanje tog prava u zdravstvu trebalo bi biti predmet pregovora o izmjenama i dopunama kolektivnog ugovora. No, ispitat će se i mogućnosti da se zaposlenicima ponudi nešto zauzvrat, poput modela nagrađivanja dobrih radnika, rekao je ministar.

“Dobrim” zdravstvenim radnicima automatski bi se isplaćivao bonus na osobni dohodak. S obzirom da su sindikati već izrazili bojazan i sumnju u objektivnost takvog ocjenjivanja zaposlenika, Varga ističe da nagrađivanje “ne bi ovisilo o mišljenju nadređenih, već bi se uvela elektronička evidencija rada i valorizirao rad po izvršenju”.

Čelnici sva tri reprezentativna sindikata, upitani za komentar, u izjavi Hini kategorički su odbacili takve prijedloge na koje, kažu, nipošto neće pristati.

Predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Anica Prašnjak ocjenjuje apsurdnim dodatno nagrađivanje liječnika koji su, za razliku od sestara, već nagrađeni s 10 posto na uvjete rada.

“Riječ je o vrlo osjetljiivim stvarima i nije jasno tko bi trebao odlučivati tko je to dobar radnik”, kaže Prašnjak.

Podsjeća na zahtjev njezina sindikata da se medicinskim sestrama također uvede dodatak od 10 posto na uvjete rada, za što resorno ministarstvo dosad nije imalo sluha. Peticija s tim zahtjevom prikupila je između 14 i 15 tisuća potpisa, a sljedeći tjedan će biti predstavljena javnosti.

Spomenka Avberšek iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi u najavama novoga ministar vidi opasnost privatizacije zdravstva. Upozorava da je odmah nakon odlaska bivšeg ministra Rajka Ostojića “osvanuo” novi natječaj za čistačice na odjelima pedijatrije i onkologije KBC-u Zagreb, na koji se prijavila privatna Adria grupa.

Novi ministar trebao bi odgovoriti javnosti zašto je negirao odluku potpredsjednice Vlade Milanke Opačić o zaustavljanju outsourcinga u zdravstvu, ali i preko 450 tisuća potpisa prikupljenih na peticiji za raspisivanje referenduma protiv najavljenog izdvajanja pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru, kaže Avberšek.

Poručuje i da nikako neće pristati na ukidanje dodataka od 4, 8 i 10 posto dok se ne riješi pitanje dvostrukog plaćanja magisterija i doktorata liječnicima - po Vladinoj uredbi i po temeljnom kolektivnom ugovoru. Zašto bih ja radniku koji živi samo od svoje plaće uzela deset posto, dok se liječnicima dvostruko plaćaju magisteriji i doktorati, omogućavaju im se vještačenja za vrijeme radnog vremena i poslijepodnevni rad kod privatnika, pita Avberšek.

Ni Ivica Babić iz Hrvatskog liječničkog sindikata, koji nije ni potpisao kolektivni ugovor, nije oduševljen prijedlozima novoga ministra.

Upozorava na opasnost od diskrecijskog prava nadređenih, poput diskrecijskih prava sadašnjih sanacijskih upravitelja bolnica koje je imenovala politika. Drugi je problem kako standardizirati rad liječnika, a velika je opasnost, kaže, i od narušavanja međuljudskih odnosa.

“Nije bitno pacijenta liječiti, nego izliječiti. Ako će se uvesti elektronička evidencija, znači li to da je onaj liječnik koji dugo liječi, a ne izliječi pacijenta vrjedniji od onoga koji ga u kratko vrijeme izliječi”, pita Babić.

No, novi ministar u intervjuu Hrvatskom radiju nije ostao dužan sindikatu liječnika, u vezi s njihovim stalnim pritužbama na navodno niske cijene bolničkih usluga.

“Cijene specijalističkih pregleda izračunate na temelju kolektivnomg ugovora i pomnožene s minutažom, na mjesečnoj razini u nekim slučajevima znače veću plaću od one predsjednika države”, ustvrdio je novi ministar zdravlja te istaknuo da se cijene u javnom zdravstvu ne može uspoređivati s cijenama privatnika koji ulažu svoj novac u infrastrukturu i opremu.

Najavio je i da će bolnice ubuduće samostalno odlučivati kako će raspolagati svojim kadrovima, pogotovo u noćnim smjenama, vikendima i blagdanima, imajući na raspolaganju smjenski rad, dežurstva i pripravnost.

U emisiji “Izaberi zdravlje” ministar je priznao da je u međuvremenu postao i članom Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te da ne isključuje mogućnost da bude izabran i za predsjednika tog deveteročlanog tijela, na što je pak oštro reagirala Spomenka Avberšek, koja to smatra očitim primjerom sukoba interesa.

“Ne može on kao ministar tražiti novac od HZZO-a i onda ga kao predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a sam sebi odobravati”, ističe Avberšek.

U najavama novoga ministra o smanjivanju lista čekanja vidi pak opasnost privatizacije zdravstva, jer on, kaže, nigdje ne najavljuje uvođenje reda, niti popodnevnog rada bolnica, a liste čekanja rješavat će angažiranjem privatnika. Uskoro možemo očekivati neki novi Medikol, upozorava predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva.

U izjavi Hini ona je manipulacijom ocijenila tvrdnje o velikom broju liječnika koji traže dokumente za odlazak na rad u inozemstvo. Tvrdi da je, po službenom dopisu koji je njezin sindikat dobio od Minisatrstva zdravlja, u posljednje vrijeme svega osam liječnika otišlo iz Hrvatske.

Više od 500 zahtjeva Liječničkoj komori za izdavanjem dokumentacije za odlazak u inozemstvo stvar je međusobnog dogovora liječnika radi pritiska na javnost. No većina njih ne namjerava nikamo ići, uvjerena je predsjednica Samostalnog sindikata.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:44