BOŽINOVIĆ NAJAVIO

Velika transformacija policije: Snimat će se svako postupanje, osobna se više neće vaditi u MUP-u

‘Cilj je što manje birokratizacije, korištenje suvremenih sredstava i fokusiranje službenika na rješavanje kaznenih djela‘
 Davor Pongracic/Cropix

Hrvatska policija ide u reformu koja će zahvatiti cijeli sustav s naglaskom na digitalizaciju i ubrzavanje rada, najavio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na početku svog drugog mandata u MUP-u.

U razgovoru za Hinu Božinović je, osim o reformi policijskog sustava, govorio o radu nacionalnog Stožera civilne zaštite kojem je na čelu od početka epidemije koronavirusa te koracima učinjenima kako bi se spasila turistička sezona.

"Reforma će zahvatiti cijeli sustav. Njezini naglasci su u prvom redu korištenje fondova, digitalizacija na tragu potencijala koje je MUP dokazao i u vrijeme koronakrize, a sukladno tome i ubrzavanje radnih procesa po svim linijama rada policije i izrada standardnih operativnih postupaka za rad policijskih službenika", kazao je Božinović.

Dodao je da će reforma dovesti i do umrežavanja postojećih sustava s novim europskim informatičkim sustavima koji će, među ostalim, povećati unutarnju sigurnost granica.

Planirano je i umrežavanje i modernizacija sustava civilne zaštite, zajedno s izradom novog zakona o civilnoj zaštiti, ali i pomlađivanje kadrova u cijelom sustavu, uz rješavanje pitanja mirovina i otpremnina policijskim službenicima koji su ispunili uvjete za mirovinu.

Kako će se reforma odraziti na svakodnevni policijski posao?

- Cilj je što manje birokratizacije, korištenje suvremenih sredstava i fokusiranje službenika na rješavanje kaznenih djela, veća vidljivost policije na ulici, u kvartovima... U praksi, kada policajac zaustavi nekoga tko je napravio prometni prekršaj u toj će intervenciji obaviti sav posao, uključujući i izdavanje rješenja na licu mjesta. Da bi to mogao učiniti mora biti spojen sa svim relevantnim bazama i njegov postupak će u jedinici vremena biti arhiviran pa neće biti potrebe za pisanjem prijava ili posebnih izvješća na kraju radnog dana. Sve se treba i može napraviti na mjestu postupanja.

Hoće li policajci ubuduće snimati svoje postupanje?

- Nakon godina bezuspješnih pokušaja u nekim ranijim mandatima donijeli smo odluku da će to biti jedan od reformskih poteza i mogu najaviti da ćemo ga u ovom mandatu implementirati. Prvenstveno je nama u interesu da se time otklone najčešće neutemeljene optužbe na policijska postupanja prema građanima ili strancima na državnoj granici, a siguran sam da će to doprinijeti dodatnoj profesionalnosti i transparentnosti policijskog rada.

Kod ranijih pokušaja reorganizacije MUP-a, prije vašeg mandata, isticalo se da je glavni problem manjak ljudi na terenu, a višak u uredima. Hoćete li to promijeniti?

- Kroz reorganizaciju Ravnateljstva policije želimo ojačati policijske postaje. Drugim riječima naglasak će biti na operativi, a više ustrojstvene jedinice, pogotovo Ravnateljstvo, će imati zadaću nadzora i stalnog unaprjeđenja poslovnih procesa. Za to će biti potreban manji broj ljudi nego u ovom naslijeđenom sustavu koji je poprilično hibridan u smislu miješanja nadležnosti.

Jače policijske postaje moraju biti sposobne i kadrovski i materijalno riješiti najveći dio pitanja iz domene kriminaliteta na svom području. Pojednostavljeno to znači više ljudi u operativi, a manje u administrativnom dijelu policije.

I ne samo policije jer namjeravamo napraviti i reformu upravih poslova MUP-a za što će nam trebati i suradnja drugih tijela državne uprave. Prije svega Ministarstva uprave i pravosuđa kako bi se dio upravnih poslova, nakon što budu ispunjene zakonske pretpostavke i osigurani sigurnosni standardi, preusmjerio na druga tijela, prvenstveno lokalne samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima.

O kojim je poslovima, odnosno dokumentima riječ?

- Osim što proces izdavanja dokumenata treba u najvećoj mjeri digitalizirati korištenjem sustava e-građani, mislim da su iza nas vremena u kojima je MUP bio jedina institucija koja je izdavala osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole...

Spremni smo dio tog posla prepustiti tijelima lokalne samouprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima, kao što se vrlo uspješnim pokazalo rješavanje izdavanja prometnih dozvola u stanicama za tehnički pregled. Smatram da bi u nadležnosti MUP-a trebali ostati tek primitak u državljanstvo, dozvole za oružje te reguliranje boravka stranih državljana.

Hoće li se reforma odraziti i na zaštitu granice s obzirom da je ulazak u Schengen jedan od državnih prioriteta?

- S obzirom na kretanje migracija opremanje granice će godinama biti jedan od prioriteta hrvatske policije, ali i cijele EU. Tako da ćemo dodatno ojačati tehničku zaštitu granica i tu računamo na značajna sredstva koja ćemo povući iz EU fondova.

Prošli mandat je napravljena prekretnica po pitanju opremanja policije gdje smo se, kada je u pitanju osnovna policijska oprema, ali i tehnička opremljenost, u najvećoj mjeri oslonili na EU fondove. U policiju je uloženo više sredstava nego cijelo desetljeće ranije, a dio novca se slio i u hrvatske tvrtke koje proizvode dio opreme. Mogu slobodno reći da je ovaj sastav MUP-a od prvog dana imao jasnu viziju o važnosti EU fondova. Tako smo se organizirali i rezultati su vidljivi, a plan za novi mandat je sve to pojačati.

Iz tri fonda na koja možemo aplicirati od 2021. do 2024. na raspolaganju će biti 250 milijuna eura, a već 2023. će se razmatrati koliko novaca će se državama članicama raspodijeliti od 2024. do 2027. godine. U teoriji to znači da bismo mogli dobiti pola milijarde eura što će ovisiti o iskoristivosti prvih 250 milijuna u prvoj polovici sljedećeg Višegodišnjeg financijskog okvira EU.

Zato smo već ovoga tjedna održali prvi sastanak radne skupine za izradu nove uredbe o unutarnjem ustrojstvu MUP-a čime smo zapravo krenuli u reformu našeg sustava, s namjerom povećanja njegove efikasnosti i funkcionalnosti rada svih ustrojstvenih jedinica.

Kakvo je trenutno stanje s migracijama?

- Nakon zatišja tijekom 'lockdowna' koji je bio u cijeloj EU i u našem susjedstvu od trenutka relaksacije mjera i prestanka kontroliranja kretanja migranata izvan kampova u Srbiji i BiH, migracije su krenule. Ilegalni migranti su se reaktivirali tako da je danas broj nezakonitih prelazaka u Hrvatsku 14 posto veći nego u istom razdoblju lani. Nažalost, tu ne očekujemo smanjenje pritiska na hrvatske granice, ali smo iz dana u dan tehnički i kadrovski spremniji u zaštiti granice i sprječavanju ilegalnih prelazaka na naš teritorij, a s motivacijom i željom da dobro obavljamo svoj posao zaštite granice ionako nikada nismo imali problema.

U javnosti je sve više prijepora o utemeljenosti Nacionalnog stožera. Predsjednik Milanović ga je nazvao paraustavnim, a Ustavni sud najavljuje da će sve prigovore riješiti najesen. Domovinski pokret zatražio je ukidanje stožera. Hoće li se to odraziti na njegov rad i kako vidite djelovanje i ulogu Stožera u budućnosti?

- Kriza uzrokovana koronavirusom pokazala je da su države s razvijenim javnim zdravstvom, ali i institucionalnom strukturom koju su mogle staviti u funkciju borbe s epidemijom bile učinkovitije u provedbi epidemioloških mjera. Takav primjer je Hrvatska, zemlja u kojoj inače zavodi za javno zdravstvo planski vode brigu o stanovništvu i imaju razvijen sustav preventive, ali isto tako i odgovor na moguće zarazne bolesti. Jednakost postupanja osnažena je odlukom kojom se u strukovnom smislu svi županijski zavodi podređuju Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Drugi segment koji se pokazao vrlo bitnim je sustav civilne zaštite i novoformirano Ravnateljstvo civilne zaštite u MUP-u koje se pokazalo vrlo učinkovitim u potpori zdravstvu.

Kada govorimo o Nacionalnom stožeru civilne zaštite zakon mu daje mogućnost da donosi odluke, naputke i preporuke kojima usklađuje rad svih stožera na županijskim, gradskim i općinskim razinama. Naime, Sabor je odmah nakon izbijanja epidemije izmjenom zakona o Civilnoj zaštiti dao ovlast stožeru da donosi mjere, odluke kojima bi se osigurala primjena na cijelom teritoriju RH. Takva odluka omogućila je da se sve odluke trenutno primjenjuju u svim našim općinama gradovima i županijama.

S druge strane, svi su stožeri, pogotovo županijski, dobili obvezu da u rad uključe epidemiologe. To nam je omogućilo da je u svakom stožeru struka i da svaki provodi mjere na svom teritoriju i prati njihovo provođenje. Rezultat je da smo došli do brojke od nula zaraženih koja se protezala nekoliko tjedana.

U fazi reaktivacije Nacionalni stožer se najviše usmjerio na davanje preporuka koje izrađuje HZJZ koje imaju za svrhu da se građani educiraju i da prihvate određene načine ponašanja kako bi spriječili ili usporili širenje virusa. Danas znamo da svatko može zaštiti i sebe i sebi bližnje ako se pridržava tih preporuka, a stožeri niti imaju mogućnosti niti ambiciju ljude kažnjavati zbog toga što ne žele poduzeti mjere kojima štite vlastito zdravlje.

Mislim da taj pristup također daje rezultate jer u protivnom Hrvatska danas ne bi bila jedna od rijetkih zemalja koja ima turističku sezonu kakvoj se, budimo realni, malo tko izvan uskog kruga nadao. Mi smo s nacionalne razine željeli upravo poslati takvu vrstu poruke i imam dojam da se ona sve više prihvaća, a to je da samo odgovornim ponašanjem svih možemo sačuvati i turizam i ekonomsku i socijalnu aktivnost što je posebno važno pred nadolazeću jesen u kojoj bi se, kako ističe znanost, opet mogli suočiti s ozbiljnijim izazovima vezanim uz koronavirus.

Znači li to da će se mjere najesen opet pogoršati? Mnogima je ostalo u sjećanju kažnjavanje farmera koji je traktorom prevozio gnoj.

- U prvoj fazi smo znali malo, nerijetko gotovo ništa, o prirodi ove bolesti i načinima širenja koronavirusa. U jutrima koja su više podsjećala na početak noći nego dana, gledali smo ulice svjetskih metropola koje su bile tihe poput napuštenih seoskih staza. Povrh toga, bili smo suočeni s apokaliptičnim snimkama onoga što se događalo u Italiji i još nekim europskim zemljama i naravno da smo činili sve da, kroz odluke i mjere koje su se donosile, izbjegnemo taj scenarij u Hrvatskoj.

Moguće da je kod sankcioniranja bilo primjera koji iz današnje perspektive djeluju kruto i pretjerano rigorozno, ali s obzirom na tadašnja znanja činilo se opravdanim izricanje kazni, što nije poprimilo masovnost, a koje su uostalom i zapisane u zakonu. Glavni cilj bio je umanjiti broj ljudi koji će se zaraziti i time spriječiti kolaps zdravstvenog sustava što smo gledali u zemljama od Francuske, Španjolske, Italije do Srbije. Mi smo sve odluke donosili na temelju struke i stručnih znanja koja su u tom trenutku bila dostupna i sve su one usklađene i sa zakonima i s Ustavom.

Što se kritika tiče, nisam i ne mogu biti protiv onih konstruktivnih, ali moram primijetiti da baš nitko od kritičara, čak ni na načelnoj razini, nije ponudio neki svoj model ili viđenje kako bi se efikasnije borili protiv virusa. Osim toga, u Hrvatskoj građani ni u jednom trenutku nisu bili u obavezi imati pismenu dozvolu vlasti da bi otišli do dućana i ljekarne ili se udaljiti više od 100 metara od doma, kao što je bilo u zapadnoj Europi niti je ikome padalo na pamet proglašavati izvanredno stanje i uvoditi policijski sat te držati ljude u stanovima po nekoliko dana bez mogućnosti da ih napuste makar na kratko. U Australiji se upravo ovih dana daje ovlast vojsci da nadzire, zapravo "lovi" kršitelje samoizolacije.

Već na temelju jednostavne komparativne analize, mislim da možemo konstatirati da je naš sustav, i u drugoj fazi, među najboljima u Europi jer polazi od pretpostavke o već prilično izraženoj svijesti građana, kojima se i dalje neprestano daju preporuke kako se zaštititi u različitim okolnostima.

Spomenuli ste i ovu specifičnu turističku sezonu, zbog čega neki MUP nazivaju i glavnim ovogodišnjim promotorom hrvatskog turizma. Kako komentirate nizozemsku preporuku njihovim državljanima da zbog koronavirusa ne idu u Hrvatsku te istovremene dobre ocjene drugih zemalja poput Njemačke?

- Između ostalog, koronavirus je doveo do velike krize u cijelom svijetu i mnoge države povlače poteze kojima žele obeshrabriti svoje građane da idu u inozemstvo i troše novac. Međutim postoje i one države koje znaju da je za psihičko zdravlje vrlo važno građanima ne ometati tjedan ili dva koje bi proveli tijekom ljeta na moru.

Mi smo, s obzirom na naviku brojnih Europljana da tijekom ljeta dođu u Hrvatsku, pravovremeno povlačili poteze kojima bi im pomogli da odluče doći u Hrvatsku i ove godine. Zato smo se otvorili na način da smo se pripremili i za scenarij pojave zaraze u priobalju, ali prije svega za provođenje preventivnih mjera kako do toga ne bi došlo. Turistički sektor se vrlo ozbiljno pripremio, a važna karika je i ponašanje gostiju, pogotovo mlađih, što sve skupa nadziru stožeri civilne zaštite u priobalju.

Hrvatska ulazi u vrhunac ovogodišnje sezone, približavamo se brojci od milijun gostiju, jer se u našim turističkim odredištima nije dogodilo nikakvo žarište, a na privlačenju turista se radi sveobuhvatno već nekoliko mjeseci. Na primjer, malo je ljudi registriralo odluku stožera od 5. svibnja kojom smo omogućili mega jahtama da dolaze i usidre se u hrvatskim lukama i marinama. Rezultat toga je da je nautički turizam već na 75 posto, a znamo da se radi o gostima s najvećom platežnom moći.

Osim toga, brzom uspostavom sustava Enter Croatia omogućili smo nesmetan prolazak granice i u uvjetima epidemije budući da svaki stranac koji dolazi u Hrvatsku može unaprijed ostaviti adresu gdje će boraviti i broj mobitela poradi epidemiološkog praćenja. Također, uz pisane preporuke HZJZ-a, u MUP-u smo ostvarili aktivnu e-mail komunikaciju s desecima tisuća potencijalnih turista o mogućnosti prelaska granice putem specijalizirane web stranice UZG COVID, čime smo željeli kod gostiju podići osjećaj sigurnosti da će se u Hrvatskoj voditi računa o njihovom zdravlju pa i brzo i kvalitetno postupati ukoliko se zaraze koronavirusom.

U javnosti se čuju i šaljivi komentari da od bivšeg sustava nismo imali situaciju u kojoj su svi gosti registrirani. Hoće li to pomoći u smanjenju sive ekonomije?

- To nije bila izvorna nakana stožera, ali ako pomaže smanjenju sive ekonomije ne žalimo se. Dapače.

Razgovarao: Andrej Matijašević / Hina

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 04:46