NOVI DETALJI

VELIKE PROVIZIJE USKOK istražuje transakcije Ine s albanskim kraljem nafte

Ina je plaćala goleme iznose tvrtki Salbatring iz Slovenije u vlasništvu poduzetnika Ramadija
 CROPIX

Je li Ina nabavljala naftu po nerealno visokim cijenama i prije nego što je nabava prebačena na Mol Trade? Kakvu ulogu u tome je imao tadašnji član uprave Ine Jozo Petrović? Pitanja su to na koja USKOK pokušava dobiti jasne odgovore dok paralelno istražuje i je li sirova nafta za Inu od kada je 2009. upravljanje preuzeo mađarski Mol, plaćana iznad tržišne cijene, odnosno skuplje nego što je plaćana za potrebe Mola.

Podružnica za kupnju

Istražitelji se dakle istovremeno bave i nabavkama nafte za hrvatsku naftnu kompaniju i pod vodstvom Mola i u prethodnom periodu, dok je kupnja išla preko podružnica same Ine, Interina. Ina je ovoga tjedna potvrdila da je USKOK zatražio dokumentaciju vezanu za nabavu nafte od 2009. kada je ona prebačena na Molovu tvrtku kćer Mol Trade. Upućeni međutim kažu kako je teško govoriti o bilo kakvim konkretnim sumnjama i usporedbama cijena jer nitko u Hrvatskoj u ovom trenutku ne može reći je li Ina naftu preko Mol Tradea nabavljala po cijeni većoj od tržišne, a pogotovo je li ta cijena bila veća od one koju je plaćao sam Mol.

Sporne provizije

Istražitelji će morati analizirati niz različitih parametara vezanih za svaku pojedinačnu nabavu tijekom spomenutog perioda kako bi mogli utvrditi je li nafta plaćana u okviru tadašnjih cijena na tržištu, te je li posredniku Mol Tradeu, ali i nekim drugim tvrtkama, plaćana provizija veća od uobičajene. S druge strane već neko vrijeme poznato je da je Ina u prethodnom periodu, 2008. godine, ostvarila ogromne gubitke upravo pri nabavi sirove nafte s kojom Mol nije imao izravne veze. No, kao onaj tko jest imao veze s tim nabavkama spominjao se tadašnji član uprave Ine i siva eminencija kompanije Jozo Petrović. Sporne nabave nafte iz 2008. godine išle su preko “novog” posrednika, relativno male slovenske tvrtke Salbatring, koja je zbog te suradnje imala ogroman rast i veliku zaradu, dok je Ina ostvarila ogromne gubitke, godinu je završila s gubitkom većim od milijardu kuna.

Gubitak u poslovima

Gubitak se povezivao s padom cijena nafte na svjetskom tržištu. No, neki stručnjaci su upozoravali i da trenutak takve “brzoplete” kupnje možda i nije tako slučajan. Navodili su kako se pad cijena mogao predvidjeti, a da je na ovakav način Ina dovedena u tako lošu situaciju da je Mol opravdano mogao ukazati na loše upravljanje i tražiti da sam preuzmu kormilo Ine, što se na koncu i dogodilo.

Glavni Sanaderov pouzdanik u Ini: Jozo Petrović bio je vladar iz sjene

Zanimljivo je da je Petrović slovio kao pouzdanik bivšeg premijera Ive Sanadera, ali i vrlo blizak prvom čovjeku Mola Zsoltu Hernadiju. Upravo je Petrović bio u društvu Hernadija kada je ovaj posjećivao Sanadera u Banskim dvorima, a još je zanimljivije da je Petrović nakon odlaska iz Ine postao konzultant Mola. Njegova konzultantska tvrtka ima zaključene ugovore od kojih ima vrlo dobru zaradu.

Svi sporni slučajevi i istrage od 2011.

Istraga o nabavkama sirove nafte samo je jedna u nizu USKOK-ovih istraga vezanih za hrvatsku naftnu kompaniju.

Glavni slučaj, naravno, odnosi se na optužbe protiv bivšeg premijera Sanadera u međuvremenu nepravomoćno osuđenog da je za mito od 10 milijuna eura dogovoreno sa Zsoltom Hernadijem, prepustio Molu upravljačka prava nad Inom izmjenama i dopunama međudioničarskog ugovora. Hernadi se našao na udaru hrvatskih istražitelja kao davatelj mita te je Hrvatska za njim rapisala europski uhidbeni nalog i međunarodnu tjeralicu.

Menadžeri Mola koji su bili u upravljačkim tijelima Ine, ispitivani su, pak, zbog sumnje da je bilo manipulacija tržišta od strane odgovornih osoba Mola prilikom njihove javne ponude za otkup dionica Ine u prosincu 2010. godine. Naime, u svibnju 2011. Hanfa je podnijela kaznenu prijavu protiv Mola i odgovornih osobazbog sumnje da su manipulirali tržištem te da su počinili kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju. Stav Hanfe je bio da je Mol davao lažne informacije o cilju stjecanja dionica, iako su, kako je Hanfa zaključila na temelju postupaka Mola, cilj bio jasan - stjecanje udjela većeg od 50 posto, što nisu objavili u svojoj općoj ponudi. Hanfa je do takvog zaključka došla i zbog toga što je Mol nastavio kupovati udjele u Ini i po završetku opće ponude i to po cijenama bitno višim od one koju su sami ponudili.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 07:23