Vesna Pusić: 'Prvo promijeniti 'Lex Perković', a onda inicirati promjenu'

ZAGREB - Prva potpredsjednica hrvatske vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova ponovila je u ponedjeljak u Zagrebu da Hrvatska prvo treba uskladiti svoj zakon, poznat kao 'Lex Perković', s europskim zakonodavstvom, a tek onda eventualno pokrenuti incijativu za promjenom europskog uhidbenog naloga (EUN).

"Europski uhidbeni nalog je u ovom trenutku na snazi i Hrvatska treba uskladiti svoj zakon s europskim standardima u tom pogledu", rekla je Pusić novinarima nakon sastanka sa zamjenikom makedonskog premijera Fatmirom Besimijem.

KOMENTAR JELENE LOVRIĆ Lex Perković: Junačenje je samo gubitak vremena

"Ukoliko postoji bilo kakva incijativa, potreba, želja da se unutar EU-a pokreću promjene u tom pogledu, to je nešto što može nastupiti kasnije. Recimo, kao oblik hrvatske inicijative za izjednačavanje starih i novih članica" u tom kontekstu, kazala je Pusić, dodavši da je u ovom trenutku neposredno na dnevnom redu samo usklađivanje hrvatskog zakona. "Što de facto znači promjena jednog članka, odnosno skidanje ograničenja iz 2002.", istaknula je Pusić, koja je time ponovila svoj stav 'Lex Perkoviću' koji je iznosila proteklih dana.

Europska komisija nije primila odgovor hrvatskog Ministarstva pravosuđa vezano za zakon o europskom uhidbenom nalogu unatoč tome što je u petak istekao rok za slanje odgovora u Bruxelles, izjavila je u ponedjeljak u telefonskoj izjavi za Hinu glasnogovornica EK-a Mina Andreeva i najavila da će zbog toga poduzeti mjere protiv Hrvatske.

"Po mojim saznanjima nismo dobili odgovor. Europska komisija duboko žali zbog toga što Hrvatska nije odgovorila na taj hitan poziv i zbog činjenice da se hrvatsko nacionalno zakonodavstvo promijenilo samo nekoliko dana prije pristupanja EU-u te je u suprotnosti sa zakonom EU-a o europskom uhidbenom nalogu, a to nije nevažno pitanje", istaknula je Andreeva.

Podsjetila je da je potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za pravosuđe Viviane Reding na to jasno ukazala u nekoliko navrata.

"Potez Hrvatske znači da se nekoliko kriminalaca osumnjičenih za ubojstvo hrvatskih emigranata u drugoj europskoj zemlji tijekom komunističkog režima može i dalje skrivati iza hrvatskih granica i zbog toga će potpredsjednica Reading upoznati cijelu Komisiju s tim pitanjem idućeg tjedna i predložit će akcije u skladu s Člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora kao što je već naznačila u pismu hrvatskom ministru pravosuđa", rekla je Andreeva.

Članak 39. predviđa "odgovarajuće mjere" od kojih bi jedna mogla biti i uskraćivanje novca iz fondova EU-a.

Glasnogovornica je najavila da će Reading također upoznati Vijeće ministara pravosuđa s hrvatskim kršenjem europskog zakonodavstva na idućem sastanku u listopadu.

EK je dala Hrvatskoj rok do 23. kolovoza da odgovori na pitanje kada planira uskladiti hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu s europskim zakonodavstvom.

Hrvatska je krajem lipnja donijela zakon, kolokvijalno nazvan "lex Perković" kojim primjenu europskog uhidbenog naloga ograničava na zločine počinjene poslije kolovoza 2002.

Reading je u pismu hrvatskom ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću koncem srpnja napisala kako ono što je Hrvatska učinila 28. lipnja, usvajanjem amandmana na zakon o europskom unidbenom nalogu, nije u skladu s europskim zakonodavstvom te da to treba ispraviti.