OPUSTJELA ZAGORA

Više stanova nego stanovnika: Samo je jedan dalmatinski grad između dvaju popisa izgubio čak trećinu ljudi

Danas imamo paradoksalnu situaciju da bi svaki stanovnik Šibensko-kninske županije mogao živjeti u svom stanu

Kolodvor u Kninu

 Jakov Prkić/Cropix

Jedna od županija u kojoj je značajno pao broj stanovnika, i to za više od jedanaest posto, pa ih je sad manje od sto tisuća, je i Šibensko-kninska. Župan Marko Jelić u svojoj prvoj reakciji kaže da tim brojevima nije iznenađen.

– Takve podatke sam i očekivao, i svi smo zapravo očekivali pad od nekih desetak posto, jer smo imali veliku emigraciju, naročito od 2011. godine, što se sad smanjilo, ali su negativni utjecaji očiti.

Kad se tome doda negativan prirodni prirast stanovništva, manjak mladih, i povećana smrtnost zbog pretežito starijeg stanovništva, onda to rezultira time što imamo i što je pokazao popis.

Nadam se da će se to mijenjati, dapače uvjeren sam u to, jer mi smo područje i županija koja je jako ugodna za život i ima sve uvjete za gospodarski razvoj koji se i događa, s investicijama "Aluflekspaka" u Drnišu, "Impola" u Šibeniku, osnivanjem Parka prirode Dinara na kninskom području, brojnim investicijama u turizam i razne druge djelatnosti – kazao je Slobodnoj Dalmaciji Jelić.

U Kninu smo imali najveću depopulaciju, kazao je bivši kninski gradonačelnik, podsjetivši kako je iz Zvonimirova grada otišlo 4904 osobe od 15.409 ljudi u razdoblju od 2011. do 2017. godine.

Utjecaj rata

– I onda se polako situacija počela smirivati. Danas već imamo situaciju da se mladi ljudi koji su otišli prije deset ili petnaest godina počinju vraćati, demografske mjere koje smo poduzeli i polagani ali stalni oporavak gospodarstva daju rezultate.

S druge strane, pandemija je i u Europi ostavila traga, smanjuje se sigurnost, sve veće su restrikcije i ograničenja slobode, pa je i to razlog što će se sve više naših ljudi vraćati kući – istaknuo je Jelić, koji je kao veliki problem koji će trebati rješavati naveo i lošu prometnu povezanost, osobito linijskog i javnog prijevoza.

– Imao sam prijatelja koji se naselio u Golubiću, ali se odselio, kupio kuću bliže gradu, jer nije mogao četiri puta dnevno voziti djecu u školu i na sportske aktivnosti, nema javnog prometa.

A ne treba zanemariti ni utjecaj rata, koji je značajno demografski devastirao baš Šibensko-kninsku županiju. Uzmite samo primjer Plavnog, koje je prije rata imalo 2200 stanovnika, danas ih je, možda, oko 120. A riječ je o jednom vrlo bogatom kraju, osobito poljoprivrednim resursima, s brojnim izvorima vode.

U svakom slučaju, ovi demografski problemi nisu nastali odjednom i preko noći, pa se neće tako lako riješiti, a neki od njih sežu još i prije, u šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća, kada je Dalmatinska zagora doživjela prvu veliku depopulaciju, od koje se nikad nije oporavila – pojasnio je župan.

Točno u broj, Županija šibensko-kninska imala je po popisu iz 2011. godine 109.375 stanovnika, dok ih po popisu iz 2021. ima 96.624, što je za 12.751 stanovnika manje ili 11,66 posto. Županija bilježi i pad broja kućanstava. Po popisu od prije deset godina bilo ih je 41.237, a sada ih je 2816 manje, ili njih čak 2816, što je pad od 6,83 posto.

No, zato Šibensko-kninska županija bilježi veliko povećanje broja stambenih jedinica između dva popisa. S 92.022 stana po popisu iz 2011. godine, broj stanova narastao je za golemih 10.800 ili 11,75 posto. Što bi značilo da je jednakom brzinom kojom je gubila stanovnike dobivala nove stanove. Tako da danas imamo paradoksalnu situaciju da bi svaki stanovnik Šibensko-kninske županije mogao živjeti u svom stanu – ukupno 96.624 stanovnika na čak 102.835 stanova.

Pad u Drnišu

Grad Šibenik po novom ima 42.589 stanovnika, što je za 3743 manje nego prema popisu iz 2011. kada je na administrativnom području grada živjelo 46.332 stanovnika.

Pad broj stanovnika bilježe i svi drugi gradovi – od njih ukupno pet – u županiji, a nakon Šibenika, najveći statistički pad bilježi Knin u kojem je prema najnovijem popisu 11.755 stanovnika, što je za 3652 manje nego 2011. godine. Grad Vodice ima 8704 stanovnika, što je za 171 manje nego prije 10 godina.

U Drnišu živi 6263 stanovnika, što je pad od 1235 stanovnika u posljednjih deset godina. Skradin ima 3349 stanovnika, što je 476 stanovnika manje nego po popisu iz 2011. godine.

I općine bilježe negativne demografske trendove. Od njih 15 samo dvije, Bilice (+247) i Tribunj (+62) bilježe porast broja stanovnika. Svi su drugi u padu, a janjevačke Kistanje su 2011. godine brojile 3481 stanovnika da bi danas pale na 2644, što je čak 837 ljudi manje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 19:05