Više volimo kupiti novi mobitel nego trošiti na zdravlje

Hrvatska spada u rastuće tržište potrošača koji se manje fokusiraju na osnovne potrebe uz uravnoteženu potrošnju na osobnu njegu i zabavu, pokazuje studija bogatstva i potrošnje konzultanstke kuće A.T. Kearney.

Četiri kategorije

Studija analizira na koji način građani na različitim tržištima troše svoj novac i kako se vremenom ta protrošnja mijenja. Hrvatski građani relativno mnogo troše na telekomunikacije. A.T. Kearney u svojoj studiji potrošače dijeli na četiri kategorije: osnovnu, u nastajanju, rastuću i zrelu. Dvije trećine ukupne svjetske populacije spada u osnovnu kategoriju, a ona čini tek dva posto rasta potrošnje. U nju spada Indija koja bi do 2020. godine trebala prijeći u skupinu potrošača u nastajanju.

Upravo bi do te godine analiziranih 86 zemalja na dobra i usluge trebalo potrošiti 12 tisuća milijardi dolara, što je rast potrošnje od 43 posto. Četvtinu tog iznosa potrošit će građani SAD-a, a slijedi ih Kina, Indija, Brazil i Rusija. U rastuće tržište potrošača, uz Hrvatsku, spadaju Argentina, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Estonija, Gvatemala, Mađarska, Iran, Latvija, Litva, Makedonija, Meksiko, Poljska, Rumunjska, Rusija, Srbija, Slovačka, Turska, Turkmenistan i Urugvaj. Od svih tih zemalja, smatraju u A.T. Kearneyu, samo će Srbija, Mađarska i Bugarska do 2020. godine prijeći u skupinu zrelih tržišta.

U tu skupinu zrelih tržišta spada tek 1,2 milijardi ljudi koji troše čak 20 tisuća milijardi dolara godišnje. U ovu skupinu spadaju najbogatije zemlje svijeta kao što su Australija, Kanada, Njemačka, Indonezija, Japan, Velika Britanija i SAD. Studija, međutim pokazuje i da ponašanje potrošača nije pod utjecajem zemljopisnih granica ili kulture. Studija donosi i nekoliko zanimljivosti pa tako nasiromašniji potrošači najveći dio svog novca, uz hranu, troše i na duhan. Najbogatiji potrošači, naravno, najviše troše na boravke u hotelima i na financijske usluge, ali isto tako mnogo troše na bolničke i ambulantne usluge kao i na kupovinu novina i časopisa. Najviše na luksuz troše u Hong Kongu, Švicarskoj i SAD-u gdje se posebno troši na, primjerice, dizajnersku odjeću.

Do 2020. više od trećine svjetske potrošnje doći će iz tržišta u nastajanju što ih čini iznimno privlačnima. Jedan od skrivenih dragulja za takve kompanije, kako ih je nazvao A.T. Kearney je i Kazahstan gdje osobna potrošnja na godišnjoj razini raste 12,5 posto, što je brže od rasta prihoda. Stoga ne čudi velika utrka svjetskih trgovačkih lanaca za tu zemlju.

Kozmetika i meso

Studija je donijela i neke zanimljive korelacije pa se u zemljama s visokom stopom oženjenih osoba prodaje i više vina ili piva nego u zemljama s visokom stopom razvoda.

Rast inflacije, s druge strane, usporava prodaju lijekova i proizvoda za njegu, ali inflacija ima vrlo malo utjecaja na potrošnju mesa, vina ili piva. Rastom gospodarstva, trošenje na kozmetiku raste, a smanjuje se na alkohol ili meso. ( A.Pavić)