Vlada donijela važnu odluku za više od milijun građana, evo svih detalja o isplati jednokratnog dodatka

Vlada donijela odluku o isplati 80 eura svim umirovljenicima

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o isplati jednokratnog dodatka od 80 eura svim umirovljenicima i korisnicima nacionalne naknade za starije osobe uoči Božića, za što će se osigurati oko 100 milijuna eura, a premijer Andrej Plenković poručio im je da država brine o njima.

"Vlada je danas u poziciji da donese odluku o dodatku uoči Božića u iznosu 80 eura za sve umirovljenike, njih više od milijun i 230.000. Smatramo da je to u ovom trenutku itekako dobro i da ćemo na taj način poslati poruku solidarnosti da država brine o našim sugrađanima treće dobi", kazao je premijer na početku sjednice Vlade.

Jednokratni novčani dodatak, koji ne može biti predmet ovrhe, isplatit će se ovog mjeseca korisnicima mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju i korisnicima nacionalne naknade za starije osobe zatečenima u isplati za mjesec studeni 2024.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić podsjetio je da je Vlada do sada donijela devet odluka o jednokratnoj isplati dodatka umirovljenicima za što je iz državnog proračuna izdvojeno više od 612 milijuna eura.

"Naknada će biti isplaćena na način da nema limita, cenzusa, razreda, nego će ovaj dodatak od 80 eura biti isplaćen svim našim umirovljenicima", rekao je istaknuvši kako je odluka rezultat dogovora s Maticom umirovljenika, Sindikatom umirovljenika i Hrvatskom strankom umirovljenika.

Umirovljenika je milijun i 228.000, a korisnika nacionalne naknade za starije osobe 17.500, dodao je.

Za provedbu ove odluke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će osigurati 98 milijuna i 600.000 eura.

Sredstva će se osigurati preraspodjelom sredstava planiranih u državnom proračunu za 2024. s pozicija ministarstava rada, obrane, unutarnjih poslova, poljoprivrede, prostornog uređenja, zaštite okoliša te zdravstva, izvijestila je državna tajnica Ministarstva financija Tereza Rogić Lugarić.

(Hina)

Paket poreznih izmjena poslan u drugo saborsko čitanje

Paket izmjena poreznih zakona koje bi na snagu trebale stupiti početkom iduće godine, vlada u četvrtak s redovne sjednice poslala u drugo saborsko čitanje.

Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić podsjetila je da će dosadašnji porez na kuće za odmor biti zamijenjen porezom na nekretnine. Prema prijedlogu, on bi iznosio od 0,6 do osam eura po metru četvornom, pri čemu jedinice lokalne samouprave same mogu određivati visinu tog poreza.

U odnosu na prvo čitanje, dodana je odredba prema kojoj se porez neće plaćati na nekretnine koje domaćinu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. Obveznikom poreza na nekretnine postaje i Republika Hrvatska, u skladu s propisanim kriterijima.

Općini i gradu na čijem se teritoriju nekretnina nalazi pripalo bi prema današnjem prijedlogu 80, a županiji 20 posto prihoda od poreza na nekretnine.

U odnosu na prvo čitanje, promijenjeni su i prijedlozi raspona paušalnog poreza na dohodak tako da su predložene niže donje granice, pa sadašnji rasponi iznose za prvu zonu od 100 do 300, za drugu zonu 70 do 200, za treću zonu 30 do 150, za četvrtu i nultu 20 do 100 eura.

Povećanje osobnog odbitka

Što se tiče izmjena porezna na dohodak, predloženo je povećanje osnovnog osobnog odbitka s 560 na 600 eura, a u skladu s time povećava se i osobni odbitak za uzdržavane i članove invalidnost, kao i iznos određenih neoporezivih primitaka koji se izračunavaju pomoću koeficijenta osnovnog osobnog odbitka. Podiže se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak, a smanjuju se i maksimalna visina niže i više stope s ciljem dodatnog rasterećenja dohotka. Tu nije bilo promjena u odnosu na prvo čitanje.

Kada je riječ o poticanju povratka iseljenika, predložena je mjera oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak po osnovi plaća u razdoblju od pet godina za sve porezne obveznike koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine. Oslobođenje bi se primjenjivalo od prvog siječnja, nakon godine u kojoj su ispunjeni uvjeti i to kroz godišnji obračun poreza na dohodak. Povrat poreza provodit će se bez podnošenja posebnog zahtjeva.

Ostaju stečena prava

Kod poreza na dodanu vrijednost, podiže se prag za ulazak u sustav poreza s 40 na 60 tisuća eura. Tome se broj obveznika koji trenutno moraju biti u sustavu poreza na dodanu vrijednost smanjuje za 14.200.

Što se tiče izmjena zakona o doprinosima, u odnosu na prvo čitanje redefinirana je postojeća olakšica za prvo zapošljavanje. Novu redefiniranu olakšicu mogu koristiti poslodavci za sve osobe, uključujući i mlade koje se prvi put zapošljavaju na neodređeno vrijeme. Vlada pritom naglašava da upisan staž neće biti zapreka za korištenje te olakšice, kao i da se nijedno stečeno pravo neće smanjiti niti oduzeti. Prijedlogom zakona je predviđeno prijelazno razdoblje, što znači da svi oni koji su počeli koristiti olakšicu za mlade, moći će je koristiti do isteka zakonskog razdoblja od pet godina.

Svi poslodavci koji nakon korištenja olakšica imaju obvezu obračuna i plaćanja doprinosa, iznose plaćenih doprinosa iskazuju kao priznate troškove poslovanja, dakle kao porezno priznate rashode i umanjuju osnovicu za plaćanje poreza.

Ostaje i dalje mjera umanjenja godišnjeg poreza na dohodak kod nesamostalnog rada fizičkim osobama i to do 25. godine života za 100 posto iznosa razmjernog dijela porezne obveze, a od 26. do 30. godine života umanjuje se za 50 posto.

Vlada smatra da je olakšica za sklapanje ugovora na neodređeno vrijeme ključna za uključivanje mladih na tržište rada, a veže se u zadržavanje mjere povrata poreza po godišnjem obračunu poreza na dohodak za mlade do 30 godina.

Državna tajnica Rogić Lugarić kaže da su ove mjere su vezane uz niz drugih, prije svega uz nacionalni plan stambene politike i prioritet priuštivog stanovanja u kojem su također osmišljene dodatne mjere.

Premijer Andrej Plenković rekao je da vlada želi kroz veće plaće jačati kreditnu sposobnost mladih, kako bi mogli biti u poziciji da rješavaju svoje stambeno pitanje, bilo kroz najam ili kupnju prve nekretnine.

"To je cijeli smisao cjelovitosti ovih mjera, porezne reforme i nacionalnog plana stambene politike", rekao je.

(Hina)

Poljoprivrednicima šest milijuna eura za štete od prirodnih nepogoda

Vlada je u četvrtak donijela Program potpore poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u 2024., vrijedan šest milijuna eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro je kazao kako štete na prinosima poljoprivrednih kultura uzrokovane prirodnim nepogodama uzrokuju smanjenje ili gubitak očekivanih prihoda u proizvodnoj godini te utječu na nestabilnost proizvodnih procesa. Mogu uzrokovati i odustajanje proizvođača od poljoprivredne proizvodnje.

Ovim programom potpore, kako je rekao, štiti se poljoprivredne proizvođače i osigurava zadržavanje i nastavak poljoprivredne proizvodnje te ublažavaju posljedice prirodnih nepogoda nastalih u ovoj godini.

Potporom u okviru Programa će se ublažiti će se posljedice štete uzrokovane prirodnim nepogodama nastalim u 2024., a namijenjena je poljoprivrednim proizvođačima na području za koje je proglašena prirodna nepogoda i koji su štetu prijavili u Registra šteta od prirodnih nepogoda na prinosu poljoprivrednih kultura.

Za potporu u okviru programa nisu prihvatljive prijavljene štete od suše nastale u 2024. godini, koje će se posebno kompenzirati kroz novu mjeru u 2025. godini, kao niti štete na šećernoj repi za koje je već prihvaćen program sanacije, navodi se u obrazloženju odluke Vlade.

Provedba Programa, kojim su definirani prihvatljivi korisnici, propisat će se pravilnikom, a provodit će ga Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Prihvatljivi korisnici potpore su mikro, mala i srednja poduzeća koja se bave biljnom proizvodnjom i definirana su u Poglavlju I. te člancima 25. i 37. Uredbe Europske komisije оd 14. prosinca 2022. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Svi korisnici moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i imati štetu od prirodnih nepogoda nastalih u 2024. prijavljenu u Registru šteta od prirodnih nepogoda veću od 50 posto na prinosu poljoprivrednih kultura.

(Hina)