STUDIJA EUROPSKE KOMISIJE O ZAPOSLENOSTI

VLADA: 'Obećavamo, zaposlenost će za 7 godina biti 3 posto veća' EU: Neambiciozni ste'

Zagreb, 180214.Trg Sv. Marka, Vlada.Premijer Zoran Milanovic na izvanrednoj press konferenciji povodom nabavke novih automobila za Vladu.Foto: Ranko Suvar / CROPIX.
 Ranko Šuvar / CROPIX

Hrvatska Vlada najneambicioznija je u Europi kad je riječ o tržištu rada. U nacionalnim ciljevima koje su članice EU postavile u okviru europske strategije povećanja zaposlenosti na 75 posto do 2020., Hrvatska predviđa da će te godine dosegnuti zaposlenost od svega 59 posto. Čak i Grčka, koja trenutno uz Hrvatsku ima najnižu zaposlenost u EU, predviđa da će 2020. imati 70 posto zaposlenih među radno sposobnim stanovništvom.

Stoji to u studiji Europske komisije o zaposlenosti i društvenom razvoju u 2013. u okviru koje je objavljena i analiza zaposlenosti i predviđanja 2020.

Nova verzija

Čak je i EK kritizirala kako cilj Vlade nije dovoljno ambiciozan. - Nacionalni cilj nije dovoljno ambiciozan ako se uzmu u obzir prošle i očekivane demografske promjene, gospodarska kretanja i ishodi na tržištu rada - stoji u ocjeni EK.

U ovom trenutku radi samo 56 posto radno sposobnog stanovništva u dobi od 20 do 64 godine, a unutar dobne granice od 15. do 64. godine situacija je još dramatičnija: gotovo 50 posto radno aktivnog stanovništva - ne radi!

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava ističu da je Europska komisija preuzela procjenu o povećanju zaposlenosti od 3,6 postotnih poena u sedam godina iz Vladina Ekonomskog programa za 2013. U Ministarstvu najavljuju da će poslati nove procjene prema kojima bi stopa zaposlenosti 2020. trebala narasti na 62,8 posto.

I ta, popravljena verzija, i dalje će biti najniža procijenjena stopa na razini EU!

U novom izračunu, kažu u Ministarstvu rada, uzeti su u obzir pozitivni učinci industrijske strategije i strategije razvoja turizma, pozitivni učinci mjera za poticanje zapošljavanja i jačanje administrativnih kapaciteta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Manje penzionera

Isto tako, očekuje se i pozitivan utjecaj reforme mirovinskog zakonodavstva na duže zadržavanje ljudi u svijetu rada i kasniji odlazak u mirovinu, odnosno na smanjenje broja starosnih i prijevremenih starosnih mirovina.

Posao ne traži svaki treći radno sposoban

Hrvatska uz Grčku ima najnižu stopu zaposlenosti u Europi, tek svaki drugi stanovnik u radnoj dobi je zaposlen, točnije 55 posto stanovnika u dobi od 20 do 64 godine. U okviru europske strategije povećanja stope zaposlenosti na 75 posto do 2020., svaka zemlja postavlja i svoje nacionalne ciljeve.

Hrvatska ga je u Ekonomskom programu iz prošle godine postavila na 59 posto. Ovakav je cilj već kritizirala Europska komisija kao neambiciozan. I on se doista čini takvim, posebno ako se promotre ciljevi drugih zemalja koji su uglavnom postavljeni na oko 70 posto. Čak je Grčka, koja ima istu stopu zaposlenosti kao i Hrvatska, kao svoj cilj za 2020. postavila stopu 70 posto. Je li Hrvatska samo bila realnija u definiranju ciljeva od nekih drugih zemalja? Možda, ali za jedan strateški cilj ipak je primjerenije reći da je bila nedovoljno ambiciozna.

Hrvatska će vjerojatno vrlo brzo redefinirati svoj cilj nakon kritika iz Komisije. No istina je ipak da Hrvatska sa stajališta mogućnosti povećanja stope zaposelnosti ima velike teškoće, prvo gospodarske, a drugo, ona ima “nepovoljnu” strukturu stanovništva koje ne radi. Naime, čak i kada bi trenutno zaposlili sve, ali baš sve one koji traže posao, postotak zaposlenih u dobnoj skupini od 20 do 64 godine ne bi bio veći od 65 posto, dakle, ispod europskog cilja. A nije realno očekivati da se nezaposlenost smanji na nulu. Postoji velika skupina osoba koje ne rade niti traže posao, čak 35 posto svih u radnoj dobi. Neki od njih imaju dobar razlog zašto su neaktivni - tako oko 15 posto stanovništa u dobi od 20 do 64 godine prima mirovinu, a oko 7 posto je u procesu obrazovanja.

Ako se te dvije skupine odbiju od onih 35 posto neaktivnih, ostaje skupina od oko 13 posto stanovništva u radnoj dobi koje ne radi niti traži posao zbog drugih razlog poput brige za članove kućanstva, bolesti ili neposobnosti za rad, zato što ne vjeruju da će naći posao ili postoje drugi osobni razlozi. To je vrlo velik dio stanovništva, a kod njih vjerojatno postoji potencijalni interes za rad. Stoga, ako Hrvatska želi značajnije povećati stopu zaposlenosti, onda se velik dio napora ekonomske i socijalne politike mora usmjeriti prema aktiviranju onih koji sada uopće ne traže posao. Politika aktivacije je važna jer je nemoguće zamisliti da Hrvatska ima stabilno i prosperitetno gospodarstvo ako u njemu radi samo 50 ili 60 posto radno sposobnih ljudi.

Očito postoje značajni neiskorišteni ljudski kapaciteti koji mogu pomoći da se brže i bolje razvijamo.

Koje su moguće mjere da se to postigne. To je pitanje politike gospodarskog razvoja i sigurno je da ne može biti koncentrirano samo na izolirane politike na tržištu rada.

Ipak, tu se postavlja i pitanje fleksibilizacije tržišta rada. Iako je to tek jedna od mjera, iako je opozicija sa strane nekih sindikata velika, vjerujem da je to smjer u kojem treba krenuti.

U globalnom gospodarstvu, gdje su promjene poslovanja i poslovnog okruženja brze i velike, teško je opstati s rigidnim pravilima koja reguliraju tržište rada. Mnoge zemlje i prije su krenule u smjeru fleksibilizacije (Njemačka, na primjer) i njihova su gospodarstva sada u fazi rasta i razvoja za razliku od hrvatskog gospodarstva. (Danijel Nestić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 10:13