PRIVREMENI POSLOVI

VLADA ODUSTALA OD JOŠ JEDNOG ZAKONA Čistačice, animatori ili šetači pasa i dalje će raditi na crno

Ministarstvo rada povuklo je svoj nacrt Zakona o povremenim poslovima zbog kritika u javnoj raspravi

Čistačice, animatori, šetači pasa i svi ostali koji trenutno obavljaju jednostavne povremene poslove i dalje će vrlo vjerojatno to raditi na crno jer je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava povuklo iz procedure nacrt prijedloga Zakona o povremenim poslovima.

U tom ministarstvu privremeno su odustali od zakona koji je prvi put trebao legalizirati tzv. mini poslove zbog tridesetak negativnih očitovanja, uglavnom sindikata, na njihov zakonski prijedlog u fazi javne rasprave. U Ministarstvu rada tvrde kako to ne znači da su odustali od zakonskog reguliranja povremenih poslova nego ispočetka kreću u cijeli posao osnivanjem šire radne grupe koja bi trebala pripremiti novi zakon koji će ponovo ići na javnu raspravu. Novi zakon trebao bi biti donesen tijekom ove godine.

- Zakon smo u prosincu povukli iz procedure u skladu sa zakonom o procjeni učinaka propisa. Riječ je o političkoj odluci da za sada od toga odustanemo jer je stvorena negativna percepcija da će zakon umanjiti cijenu rada i dovesti do zloupotreba - pojašnjavaju u Ministarstvu rada.

Prema povučenom nacrtu prijedloga Zakona o povremenim poslovima bio je predviđen model koji bi funkcionirao na temelju vrijednosnih kupona, svojevrsnih vaučera koji su već uvedeni za poljoprivredne poslove. Predlagalo se da povremene poslove mogu obavljati sve pravne i fizičke osobe koje bi povremeno odradile neki jednostavni posao kao što je čišćenje, pranje, glačanje, čuvanje i šetnja životinja, pomoć pri učenju, animatorski poslovi na dječjim rođendanima...

Bilo je predviđeno da za takav posao treba sklopiti ugovor, a plaćanje bi se obavilo uz vrijednosni kupon uz plaćanje doprinosa, poreza i prireza. Iako je najveći dio kritika bio usmjeren na to da će legaliziranje mini poslova srušiti cijenu rada, to je trebao spriječiti sam ministar rada koji bi svake godine trebao donijeti odluku o minimalnom iznosu naknade za obavljanje tih poslova.

- Riječ je o povremenim poslovima koje uglavnom obavljaju fizičke osobe i koji već postoje na tržištu rada, uglavnom u sivoj zoni, i logično je da ih se legalizira jer će na taj način i država naplatiti porez i doprinose. Svijet rada se mijenja, radnici rade za više poslodavaca ili u skraćenom radnom vremenu i logično je da zakoni prate pojavu tih trendova i novih oblika rada - ističe Tomislav Hanžek, direktor agencije za privremeno zapošljavanje Electus DGS.

Hanžek pritom ističe da agencije za privremeno zapošljavanje vjerojatno neće posredovati u tzv. mini poslovima jer se te agencije bave dužim periodom zapošljavanja od perioda predviđenim ovim zakonom.

Sindikalne središnjice u svojim očitovanjima na zakon tvrde da je to udar na radne odnose jer će dovesti do daljnjeg porasta udjela nesigurnih i nestalnih oblika rada, srušiti cijenu rada i povećati rad na crno.

Hrvatska udruga poslodavaca također je protiv zakona, ali oni tvrde da prijedlog nije ispunio svrhu: jednostavno i isplativo angažiranje radne snage za povremene i nepredvidljive potrebe. U HUP-u tvrde i da je povučeni zakon omogućavao fizičkim osobama bez ikakvih kvalifikacija i kriterija obavljanje mini poslova, čime bi oni postali nelojalna konkurencija poduzetnicima registriranim za te poslove. Za poslodavce je sporno i to što bi se plaćanje mini poslova tretiralo kao drugi dohodak.

Hrvatski model povremenih poslova napravljen je po uzoru na njemački koji se primjenjuje od 2003. godine.

- Mini job sam osobno iskusila u Njemačkoj u prodajnom centru. Ujutro od 5 do 7 sati rade deseci radnika na slaganju robe. U dva sata mora se izvršiti posao koji realno traje tri sata pa neki ne stignu i ostaju dulje, za što nisu plaćeni. S tog posla trče na sljedeći i tako ukrug - ističe Ljubica koja je svoje iskustvo poslala kao službeni komentar Ministarstvu rada.

Danas u Njemačkoj na mini poslovima radi oko sedam milijuna zaposlenih ili svaki peti radnik, a i tamošnji sindikati upozoravaju da je riječ o poslovima koji su snizili cijenu rada. Sličan model primjenjuje se i u Austriji, dok je Slovenija 2010. odbila donošenje zakona o malim poslovima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 20:58