OTVORENO SAVJETOVANJE

Vlada predstavila zakon o upravljanju i održavanju zgrada, ima bitnih novina

Kako je rečeno, cilj je zakona otkloniti postojeću zakonsku prazninu i omogućiti kvalitetno upravljanje i održavanje zgrada

Ilustracija

 Tomislav Kristo/Cropix

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, za kojeg je rečeno da će olakšati energetsku obnovu zgrada i ugradnju dizala, predstavljen je u srijedu u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Zagrebu u povodu ulaska prijedloga u javno savjetovanje.

Kako je rečeno, cilj je zakona otkloniti postojeću zakonsku prazninu i omogućiti kvalitetno upravljanje i održavanje zgrada.

Jedna od bitnih novina je osnivanje zajednica suvlasnika koje bi bile pravne osobe, imale bi osobni identifikacijski broj (OIB), a Državna geodetska uprava bi izradila registar zajednica suvlasnika.

To će olakšati postupke energetske obnove i ugradnje dizala, koje će država sufinancirati s trećinom troškova.

Zakon propisuje minimalnu visinu zajedničke pričuve koja uznosi 0,36 eura po metru četvornom.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izjavio je da zakon nije ideološki nego ima za cilj da se stanovanje učini boljim te očekuje sudjelovanje građana u javnom savjetovanju, a uz građane i lokalnih zajednica u njegovu provođenju.

Nastojali smo izbjeći pretjerano normiranje upravljanja i održavanja zgradama, kako bi ono bilo što lakše, kazao je.

Zakon propisuje redovito i izvanredno održavanje zgrada, a u izvanrednom, uz ine, predviđa otklanjanje hitnih popravki održavanja, za koje je potrebna suglasnost petine suvlasnika, i nužnih popravki za koje se traži suglasnog trećine suvlasnika.

Kod hitnog popravka, predstavnik suvlasnika je dužan, nakon otklanjanja problema, pribaviti potpise petine suvlasnika, kako bi se osiguralo da su popravci doista obavljeni na zajedničkim dijelovima zgrada, kazao je Bačić.

Također, predviđena je i obaveza suvlasnika da osiguraju zajedničke dijelove zgrade od osnovnih rizika, odnosno od požara, oluja, udara groma, izlijevanja vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, kao i odgovornost za štetu prema trećim sobama.

Izbjegnuta je obaveza nametanje osiguranja od potresa, jer predlagač smatra da bi to previše financijski opteretilo građane suvlasnike zgrada.

Jedan od prijedloga zakona jest uvođenje odredbe o prinudnom upravitelju kojeg imenuje gradonačelnik ako to nisu učinili suvlasnici, te uvođenje odredbe o prinudnom predstavniku suvlasnika, kojeg imenuje upravitelj ako nisu suvlasnici.

Savjetovanje je otvoreno do 20. ožujka, nakon čega se Zakon upućuje u redoviti saborski postupak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2024 22:17