Vladin paket pomoći spašava hrvatskom gospodarstvu 1,4 milijardi eura

Vladin paket pomoći kućanstvima i gospodarstvu ovog tjedna stupa na snagu, a najveći dio tereta na sebe ponovno je preuzela Hrvatska elektroprivreda (HEP).

HEP će tako u idućih šest mjeseci, počevši od 1. travnja, zadržavanje iste cijene struje za građane, gospodarstvo i javni sektor koštati 596 milijuna eura, pa se taj iznos s prijašnjim jesenskim paketom penje na čak 1,4 milijarde eura, i to samo za električnu energiju, zbog čega će domaćem energetskom divu trebati državna injekcija u obliku dokapitalizacije.

A kada se prouči struktura pomoći, za razliku od prošlog paketa, kada je najveći dio, čak preko 400 milijuna eura, otpao na preko 2,1 milijun kućanstava, ovaj put najveći dio kolača pripao je gospodarstvu.

Turistička sezona

Dok je trošak za kućanstva na polugodišnjoj razini ovaj put 82 milijuna eura, a za javni sektor 50 milijuna eura, za poduzetništvo se taj iznos penje na 464 milijuna eura, odnosno 78 posto svih sredstava namijenjenih za zamrzavanje cijene struje odlazi na gospodarstvo.

To je i logično budući da počinje turistička sezona, a završava sezona grijanja, pa se očekuje da će se gospodarska aktivnost u ljetnim mjesecima intenzivirati.

Od toga je 116 milijuna eura troška za preko 80.000 malih poduzetnika koji u pola godine troše ispod 250 megavatsati struje i plaćaju 62 eura po megavatsatu struje, a ostatak od čak 348 milijuna eura otpada na velike poduzetnike s polugodišnjom potrošnjom iznad 250 megavatsati. Za one koji troše do 2,5 gigavatsata cijena je 180 eura po megavatsatu, a svi koji troše iznad tog limita, 230 eura.

Pitali smo HEP o kojim je velikim tvrtkama riječ i koliku subvenciju dobivaju, ali budući da se radi o ugovornim odnosima, nisu nam mogli odgovoriti. No, ipak smo uspjeli od izvora bliskog HEP-u saznati da HEP Opskrba opskrbljuje gotovo 1400 najvećih kupaca, od kojih je oko 1000 privatnih kompanija. Oko 400 kupaca je iz javnog sektora, poput gradova, općina, vladinih tijela, bolnica, javnih komunalnih poduzeća...

Vladina Uredba

Kada je riječ o privatnim kompanijama, oko 60 posto njih značajno je profitiralo od Vladine Uredbe, a oko 40 posto tih kompanija imalo je potpisane dugoročne ugovore u kojima im je bila definirana cijena manja od državno limitirane. No, i u nekima od tih tvrtki ugovori su istjecali, pa su i one na kraju dobro prošle jer nisu dobili tržišnu cijenu, već onu iz Uredbe.

Odnosno, HEP bi s njima potpisivao ugovore u kojima bi naznačio tržišnu cijenu, a onda bi ta cijena pala na razinu one iz Vladine Uredbe. Poanta je, objašnjavaju nam u HEP-u, da nitko ne može imati cijenu veću od one koju je Vlada limitirala. Ali može imati manju.

Naime, ako je prije stupanja na snagu i za vrijeme trajanja Uredbe sklopljen ugovor o opskrbi električnom energijom kojim je ugovorena niža cijena od one iz Vladine Uredbe, HEP ima pravo naplatiti samo tu nižu cijenu. Ako je ugovorom, pak, definirano da se cijena može povećati, ona ne može biti veća od one iz Uredbe.

Dakle, u pojedinim ugovorima HEP je mogao zbog poremećaja na tržištu mijenjati cijenu struje, ali ipak je ona limitirana Vladinom Uredbom, pa se može reći da je većina hrvatskog gospodarstva izbjegla energetski udarac koji bi nekima od njih sasvim sigurno donio velike probleme. Neke bi tvrtke možda i propale, a većina bi morala znatno podići cijene krajnjeg proizvoda, što bi onda opet platili građani.

Primjerice, jedan manji proizvođač hrane koji godišnje troši od 0 do 25 gigavatsati struje zbog pomoći države uštedio je od milijun do milijun i pol eura, odnosno 40-50 posto na polugodišnjoj razini. Sasvim je jasno da bi povećani trošak struje, uz postojeću visoku stopu inflacije, platili hrvatski kupci u trgovinama jer bi plaćali znatno skuplji proizvod.

Kada je riječ o najvećim potrošačima struje u Hrvatskoj, tu se ističu naftne kompanije i Hrvatske željeznice, koje troše od dva do dva i pol posto ukupne električne energije na tržištu. Ina je, primjerice, ujedno i obveznik plaćanja posebnog poreza na dobit. Iz te su najveće naftne kompanije komunicirali da će platiti čak 81 milijun eura za 2022. Zanimljivo je, dakle, da plaćaju državi porez na ekstradobit, iz kojeg se onda moraju financirati Vladine mjere pomoći, a istodobno su i sami korisnici mjera u nekom dijelu.

Iz Ine kažu kako samostalno proizvode oko polovinu potrebnih količina struje koju potom koriste u velikim industrijskim postrojenjima kojima upravljaju.

- U posljednja tri mjeseca, troškove električne energije koji se nabavljaju na tržištu Ina optimizira koristeći pogodnosti iz Uredbe te dvogodišnjeg ugovora. Troškovi električne energije u ukupnim godišnjim troškovima kompanije variraju ovisno o promatranom razdoblju, no uglavnom je riječ o jednoznamenkastom postotku - odgovaraju iz Ine.

Trgovački lanci

Najveće hrvatske naftne kompanije produžavale su ugovore za vrijeme trajanja Uredbe, pa se uštede mjere u milijunima eura. Različite su situacije među tim velikim kompanijama, koje su i najveći potrošači energije. Većina je imala ugovore prije izbijanja krize i stupanja na snagu Uredbe, ali mnogima od njih su ugovori istekli u zadnjih šest mjeseci ili istječu u idućih šest mjeseci.

Među najvećim potrošačima su najzvučnije prehrambene kompanije, poput Podravke, Fortenove, Vindije. Tu su i najveći telekomi, najpoznatije kompanije u sektoru teške industrije, cementare, hrvatske luke... Sve će one imati benefit od Vladine Uredbe. Telekomi su, primjerice, veliki potrošači i najviše su profitirali od Uredbe. Najveći među njima ostvarili su uštede od oko 20 milijuna eura, a ipak su bili najavili da će cijene definirati u skladu s indeksacijom, što se na kraju prolongiralo nakon pritiska iz Vlade.

Trgovački lanci nisu toliko značajni potrošači električne energije, njima veći trošak poslovanja predstavljaju dobavljači i radna snaga, a u javnosti su bili kritizirani jer su neki od njih dizali cijene nakon uvođenja eura. Najveći dio njih, uz iznimku Konzuma, KTC-a i Tommyja, oglušio se na Vladin apel da im dostavljaju kataloge proizvoda za takozvane bijele liste. Iako je bilo najava da bi oni ostali bez pomoći, to se nije dogodilo.

Tri velika trgovačka lanca morala su obnavljati ugovore za vrijeme trajanja prošle Uredbe, a dva lanca će to morati napraviti u narednom razdoblju i oni će značajno uštedjeti na troškovima struje.