‘Vrgorac nije grad slučaj, droga je problem i u drugim mjestima. Ovisnost se širi kao pošast‘

Otkako je Ante Pranić, vrgorski gradonačelnik, javno progovorio o problemu ovisnosti na području svojega grada, uputio vatrogasce na testiranje i najavio isti postupak za djelatnike svih lokalnih službi, digla se velika prašina.

Mnogi su podržali Pranića jer je javno istupio i zauzeo stav protiv narkomanije, prozvalo se i policiju da bi morala ažurnije raditi svoj posao kako bi se uhvatili i sankcionirali dileri, a podrška ovoj borbi stigla je i iz Terapijske zajednice "Papa Ivan XXIII." u Velikom Prologu pokraj Vrgorca, s čijom smo voditeljicom Gordanom Cavicchi razgovarali tim povodom, piše Slobodna Dalmacija.

- Ne bih nikako Vrgorac proglašavala "gradom slučajem". Situacija je gotovo identična onoj u susjednim sredinama - Imotskom ili Metkoviću. Poznato je kako su pogranična mjesta rizičnija jer je dostupnost ilegalnih psihoaktivnih tvari u tim sredinama veća.

Pozdravljam inicijativu gradonačelnika Pranića da progovori o ovom problemu, jer je važno da i javne osobe posvješćuju ozbiljnost problema vezanih uz drogu koja ne razara samo pojedinca koji je konzumira, nego cijelu obitelj, ali i društvo.

Ujedno koristim prigodu da pozovem gradonačelnika da Vrgorac pridruži Europskoj mreži gradova bez droge, inicijativi osnovanoj u Stockholmu, koja se zalaže za društvo bez droga i okuplja oko 270 gradova iz 30 zemalja. Koliko mi je poznato, za sada je iz Hrvatske samo Zagreb "umrežen" u tu asocijaciju - naglašava socijalna radnica Cavicchi.

Prema njezinim riječlima, o problemu ovisnosti treba govoriti jasno i nedvosmisleno.

- Pomalo sam zabrinuta kad vidim kako mladi imaju vrlo benevolentan stav prema konzumaciji marihuane, koja je ulaz u svijet obuzetosti i zarobljenosti drogom jedne mlade i perspektivne osobe, koja je možda naš susjed ili prijatelj. Mlade ljude treba educirati, dati im adekvatne informacije. Ako su krenuli u svijet eksperimentiranja s ilegalnim supstancijama, treba im ponuditi pomoć, a represivni sustav treba usmjeriti prema dilerima koje treba najoštrije sankcionirati.

Zalažem se za "upiranje prstom" u problem, ali nikako ne u čovjeka u potrebi. Zna se u kojim zanimanjima su testiranja nužna, nepotrebna je generalizacija i apriorno okrivljavanje. Vjerujem kako će lokalna zajednica djelovati preventivno i da će pojedinačnih ekscesa biti manje - kaže naša sugovornica.

Voditeljica terapijske zajednice u Velikom Prologu smatra kako MUP-ovi djelatnici ulažu velike napore kako bi se borili s ovom modernom pošasti našeg doba.

- Naravno da pogranična područja sa sobom nose jako puno sigurnosnih rizika, od problema s narkoticima pa do ilegalnih prijelaza migranata. Ipak, svjedoci smo kako mediji redovito izvještavaju o učestalim zapljenama droge od strane carinika i policajaca koji zaslužuju riječi podrške i zahvale. Na suzbijanje zloporabe droga ne možemo gledati parcijalno, tu je nužna interdisciplinarna suradnja, i dok god svi od relevantnih aktera ne budu uključeni, nećemo imati zadovoljavajuće rezultate - zaključuje Cavicchi.

Pitamo je kako ocjenjuje programe prevencije ovisnosti u Vrgorcu, a ona uzvraća kako se dosta radi na tome u osnovnoj i srednjoj školi.

- Suradnja obitelji, pravosuđa, policije, škole, centara za socijalnu skrb, psihijatrijskih odjela, odjela za prevenciju ovisnosti, Crkve, zavoda za javno zdravstvo, terapijskih zajednica i ostalih tijela je neminovna. Srećom, posljednjih godina to je svima postalo jasno. Država je napravila "korak dalje" shvativši da ulaganje u borbu protiv ovisnosti nije samo teret društvu, već ulaganje u budućnost - kazala je socijalna radnica koja iza sebe ima dva desetljeća rada u ovom sektoru.

Voditeljica je terapijske zajednice u kojoj se trenutno nalazi 43 korisnika/ca.

- Ovisnost o psihoaktivnim sredstvima se u zadnja tri desetljeća počela širiti kao pošast našim prostorima te je problem ovisnosti s godinama postajao sve veći, a ona je poput nekadašnje kuge počela zahvaćati brojne generacije mladih, pa i maloljetnike. Sve je više osoba koje pomoću psihoaktivnih tvari pokušavaju rješavati svoje životne i druge probleme. Zlouporaba psihoaktivnih tvari toliko je raširena da obuhvaća sve društvene grupe i slojeve neovisno o bilo kojem kriteriju njihove pripadnosti, a starosna granica među ovisnicima sve je niža.

Prije su mladi konzumirali drogu u znak otpora prema onima koji imaju moć te ustaljenih normi ponašanja. Danas droga više nije sredstvo borbe protiv društva. Neka sredstva ovisnosti ostavljaju teže posljedice, neka lakše, ali sigurno je jedno – nema bezopasnih. Ostavlja posljedice na pojedinca i na obitelj. Naš program je visoko individualiziran, te je i vrijeme provedeno u terapijskoj zajednici individualno i ovisi od osobe do osobe - rekla je Cavicchi.