RATNI ZLOČIN

Vrhovni sud vratio na početak suđenje za ubojstvo civila kod Karlovca u listopadu 1991.

Najviši sud smatra da činjenice koje su utvrđene u postupku za sada dovode u sumnju zaključke prvostupanjskog suda
Zgrada Vrhovnog suda
 Goran Mehkek/Cropix

Vrhovni sud djelomično je potvrdio presudu riječkog Županijskog suda za ratni zločin protiv civila iz listopada 1991. u selu Kablar na karlovačkom području kada je iz automatske puške smaknut 83-godišnji I.G. nakon čega je pao u zidanu gnojnu jamu. Ukinut je oslobađajući dio presude te će se ponovo suditi Marku Careviću (66) koji je nepravomoćno bio oslobođen krivnje da je kao zapovjednik voda Teritorijalne obrane Gornji Sjeničak naredio Ljubanu Linti (64) da ubije umirovljenika. Linta (64) kojem se sudilo u odsutnosti će, pak, narednih 10 godina morati provesti iza zatvorskih rešetaka jer je tu kaznu Vrhovni sud potvrdio.

U svojoj obrani Carević je negirao da je naredio smaknuće i pritom direktno teretio Lintu za ubojstvo podsjetivši da su se Linta i još dvojca javila da će "sprovesti starca".

- Rekli su mi da će ga sprovesti. Odjednom sam čuo rafale. Oni su se smijali. Izašao sam na cestu i pitao gdje je stari. Linta veli prvi: Ja sam ga ubio. Ubio sam ga kao repu. Dakle nije govorio Linta u množini. Pitao sam ga na to je li mu barem zavezao oči. Odgovorio je da nije. A u izvještaju o saslušanju djeda ja sam napisao da je djed ubijen i da mi je Linta priznao da ga je on ubio - branio se Carević. Svjedok Đ.V., koji je prvi odbio riješiti civila, se prisjetio da su ga pronašli skrivenog u vrtu te su ga odveli u dvorište iza kuće gdje su iznijeli stol i stolicu, a Carević da ga je ispitivao kao komandir voda.

- Shvatio sam da Carević želi da ja likvidiram I.G. koji je u tom trenutku stajao kraj gnojne jame okrenut leđima prema vojnicima. Carević ga je pozvao da se okrene prema nama. Ja to nisam mogao učiniti pa se odjednom pojavio Linta kojem sam rekao da me Carević tjera da ubijem civila nakon čega me odgurnuo i rekao da će biti riješeno i bez mene – ispričao je Đ.V. koji je u međuvremenu umro, a njegovom ispitivanju u tužiteljstvu obrana nije bila prisutna.

Važući osuđujući dio kazne sud je otegotno ocijenio izrazitu društvenu opasnost počinjenog djela jer se radilo o ubojstvu starca koji nikog nije ugrožavao, te činjenicu da je ubijeni civil završio u gnojnici i da je mrtav bio lišen dostojanstva.

A što se tiče ukinutog oslobađajućeg dijela, Vrhovni sud je stava da ne stoje zaključci prvostupanjskog suda da se nije moglo pouzdano utvrditi da je Carević naredio ubojstvo civila jer da činjenice utvrđene u postupku dovode u sumnju zaključke prvostupanjske odluke.

- Potrebno je cijeniti cjeloviti skup izvedenih dokaza i povezati ih u logičnu cjelinu. Prvostupanjski sud je to propustio učiniti jer nije iskaze svjedoka ispitane tijekom istrage povezao i stavio u kontekst drugih podupirućih dokaza. Treba najprije ocijeniti „pouzdanost“ iskaza svjedoka ispitanih samo tijekom istrage i tek potom donijeti odluku upućuje li sveukupni skup dokaza s potrebnom sigurnošću na zaključak da je ovaj optuženik, doista, počinio kazneno djelo za koje tereti – smatra Vrhovni sud koji traži da se u ponovljenom postupku ocijeni svaki dokaz zasebno i u svezi s ostalim dokazima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 11:40