BRIEFING: VEDRANA PRIBIČEVIĆ

‘Vrijeme je za energetski razvod Europe od Rusije. Na naplatu nam sada dolazi jedna velika pogreška...‘

U Briefingu je gostovala ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević, viša predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa

Vedrana Pribičević i Boris Orešić

 Hanza Media/

"Mnogi analitičari i relevantne prognoze, poput Europske komisije i HNB-a govore da smo blizu vrha inflacije. Dakle, da je ovo sada najgore što ćemo vidjeti u drugom i trećem kvartalu i da dolazi do smirivanja u četvrtom kvartalu. I da se vraćamo na stope inflacije malo iznad tri posto sljedeće godine", kaže u Briefingu ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević, viša predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.

Cijelu emisiju Briefing donosimo na samom kraju ovoga članka

Kao glavne uzroke inflacije navodi potpore koje je država isplaćivala poduzetnicima za vrijeme pandemije kako bi sačuvala radna mjesta, pokidane lance opskrbe zbog čega neke tvornice nisu radile pa su nastajale nestašice čiji je rezultat rast cijena te povećanje marži korporacija. A inflaciju potiče i rat u Ukrajini zbog kojeg je u Europi zavladala neizvjesnost.

"Europski mediji spominju Paula Volckera koji je krajem 70-ih i početkom 80-ih godina bio šef američke centrale banke FED-a kada je kriza bila generirana rastom cijena energenata. On je monetarnom politikom uspio smanjiti stopu inflacije prouzročivši dvije kratke, ali oštre recesije što analitičari nazivaju makroekonomskom kemoterapijom. Dio guvernera u Europskoj centralnoj banci se pozivaju na Volckera i smatraju da uz povećanje kamatnih stopa treba i smanjiti novčanu masu i tako srezati inflaciju recesijom. Druga struja se pak zalaže za mekši pristup, da se još malo pričeka i dozvoli da se stanje normalizira i konflikt u Ukrajini završi. Mislim da će ova druga opcija prevladati", govori Vedrana Pribičević koja smatra da se u narednom kratkom periodu trebamo pomiriti s time da ćemo teže živjeti.

Kada je inflacija 12 ili 14 posto, ili 20 posto kao u Latviji, teško je, tvrdi ona, očekivati da tvrtke mogu u tolikom iznosu povećati plaće. Teško je očuvati kupovnu moć.

"Hrvatska nije toliko ovisna o ruskom plinu kao neke druge zemlje, ali je jako ovisna o situaciji u zemljama koje su nam glavni trgovinski partneri i koje su jako ovisne o ruskim energentima, primjerice Njemačka. U zadnjih desetak godina, od prošle krize hrvatska ekonomija se dosta transformirala i postala otpornija. Kriza prije deset godina je bila raspad postsocijalističkog razvojnog modela. Prošli smo proces čišćenja, propalo je 40.000 tvrtki, ušli smo u EU što nam je povećalo konkurentnost i tržište. Možda će sada i doći do pada zaposlenosti, ali ne tako ekstremno kao 2008. i 2009.", ističe Pribičević.

Prema njezinom mišljenju nema razloga da građani svoje ušteđevine vade iz banaka i spremaju u čarape jer ako dođe do toga da banke ne mogu ljudima isplatiti novac, to će značiti da je inflacija tolika da novac neće ništa vrijediti pa će njegovim vlasnicima biti svejedno je li im u banci ili u rukama.

"Što će se dogoditi na jesen? Mislim da je napokon vrijeme da Europska unija doživi jedan razvod od Rusije. Energetski razvod, nazovimo to tako. I da se vidi kako može postati više energetski samodostatna poput SAD-a koji je dugi niz godina radio na tome da postane energetski neovisan. To je nešto o čemu Europska unija mora razmišljati ako ne želi financirati diktatora na svojim vanjskim granicama. Smiješno je što je ugljen proglašen zelenom energijom. Sada nam na naplatu dolazi velika pogreška - odustajanje od nuklearne energije koja je vrlo sigurna i jeftina, ali traži velike investicije koje će biti neminovne", naglašava Pribičević koja se slaže da ćemo u narednim godinama energente plaćati nešto skuplje nego prije i to ćemo osjetiti na standardu.

Napominje kako su sankcije Rusiji donijele recesiju, a Europi usporavanje rasta. Stoga smatra da su sankcije postigle željene efekte. Rusija, tvrdi, danas ne može samostalno voditi svoju monetarnu politiku.

"Dok god se od Rusije kupuju energenti, ona će imati novca za ratovanje. To je tango smrti. Europa kaže da može bez Rusije, ali ipak baš ne može, a Rusija prijeti da će isključiti dovod plina i nafte, ali zapravo neće isključiti", napominje Pribičević dodajući kako političari s velikim plaćama ispadaju smiješni kada ljudima kažu da moraju štedjeti na grijanju i hlađenju jer su se neki od tih ljudi i prije zimi smrzavali.

Smatra da vladina politika ograničavanja cijene goriva nije održiva i da bi umjesto toga država mogla socijalno ugroženim građanima davati vaučere za energente.

"Uvođenje eura je jako važno za hrvatsku ekonomiju jer nestaju tečajni rizik i transakcijski trošak. Rekla bih da je jedina loša strana uvođenja eura ta što su Hrvatsku pustili unutra. Koliko god moji kolege misle da je hrvatska ekonomija na dobrom putu, ja se i dalje ne mogu oteti dojmu da je Hrvatska poput najmlađeg djeteta koje je jako razmaženo, ali mu sve živo puštate. Europska monetarna unija je riješila neke boljke, ali su joj ostali problemi mediteranskih zemalja, njihovih dugova i spore ekonomije. Uz Italiju, Španjolsku i Grčku i u tu kategoriju spada i Hrvatska", kaže Vedrana Pribičević.

Tvrdi da još je žao što je Zdravko Marić otišao iz Vlade jer o njemu ima visoko mišljenje.

"Mislim da je godinama s više strana trpio pritiske na proračun. Neki resori, poput zdravstva i mirovina, su rupe bez dna. Mislim da mu je toga bilo dosta. A možda i premijer nije bio toliko uz njega koliko je trebao biti. Rezati neke stvari možete samo uz jaku podršku premijera", komentira Pribičević.

Pogledajte emisiju Briefing:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2024 15:32