UPISI PRI KRAJU

Za koje srednje škole vlada najveći interes? Ravnatelj: ‘Mi smo kao Radio Ankara, svake godine isti melos‘

Ispod crte u gimnazijama ostao i velik broj odlikaša, ravnatelji zazivaju malu maturu
 Goran Mehkek/Cropix

Uoči procedure upisa u srednje škole idućeg tjedna i, prethodno, službene objave konačnih ljestvica poretka 10. srpnja, pojedine gimnazije standardno su zatrpane prijavama učenika, a neke od njih imaju i do osam puta više prijavljenih učenika nego što imaju upisnih mjesta. Uglavnom je riječ o zagrebačkim gimnazijama.

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, među 20 srednjih škola koje u odnosu na upisnu kvotu imaju najviše prijava, 16 je škola iz Zagreba, tri su iz Splitsko-dalmatinske županije i jedna iz Osječko-baranjske. Većina su opće gimnazije, četiri su jezične; tri su ekonomskog smjera, dvije prirodoslovno-matematičkog i jedna elektrotehničkog smjera.

- Mi smo kao Radio Ankara, svake godine isti melos - komentira zagrebački ravnatelj prijavama tradicionalno zatrpane škole.

Brojke su sljedeće: zagrebačka VII. gimnazija, čiji je upisni prag 73 boda, u ovom trenutku ima 1218 prijava na 156 upisnih mjesta, a zadnji prijavljeni učenik ima 76,57 bodova. S istim brojem mjesta i bod višim pragom, II. gimnazija u Zagrebu, prema podacima Ministarstva, ima 1177 prijava, a 20-ak prijava manje na svojih 260 mjesta dobila je zagrebačka Prva ekonomska škola.

Osam puta više prijava nego mjesta za program opće gimnazije ima i zagrebačka X. gimnazija Ivana Supeka, gdje učenici imaju najmanje 78,54 boda. Na listi najpoželjnijih s oko tisuću prijava je i zagrebačka Gornjogradska, nakon potresa dislocirana s elitne lokacije u zgradu XV. gimnazije na Jordanovcu.

Stvarno znanje

- Nekada se tražio upis u Gornjogradsku zbog lokacije, no sada smo u MIOC-u i isti je interes. Upisujemo sve bolje učenike, iako nemamo provjere znanja i zadovoljni smo. Istina, općenito postoji problem s isforsiranim peticama iz osnovne, radio sam deset godina u osnovnoj školi i vidio sam to. Nemoguće je da od 26 učenika, njih 22 budu odlična, a mi to imamo.

To je problem i mora doći do promjene - kaže Radovan Librić, ravnatelj Gornjogradske. Nije jedini koji rješenje vidi u maloj maturi, "pa nek' se pokaže stvarno znanje". Librić predlaže uvođenje male mature za početak na probnom uzorku učenika.

Ravnatelj popularne V. gimnazije u Zagrebu Tihomir Engelsfeld na spomen "elitnih gimnazija" odgovara: - Doza elitizma sigurno postoji, a ono što se nadam jest da to nije snobovski elitizam, nego elitizam znanja u pozitivnom smislu. U gimnazijama poput naše postoji zaista dobra atmosfera da tu nije sramota učiti, no istina jest i da se poneki učenik izgubi u toj kompetitivnosti.

Riječ je, objašnjava Engelsfeld, o statističkim iznimkama, od 180 učenika koje upišu, u prosjeku se dvoje-troje ispiše jer su imali drukčija očekivanja ili se nisu snašli. Tu je i pojava anksioznosti zbog visokih očekivanja (često roditelja), no ravnatelj pete navodi da su i te pojave statistička iznimka u okviru jedan posto. Engelsfeld pamti situaciju od prije nekoliko godina kada se kod njih nije uspjela upisati učenica zbog stotinke boda.

- Tada se osjećate loše. I mi zato razmišljamo o prijemnom ispitu, no više bih volio da je to provjera na razini države. Bilo bi nezgodno da djeca skaču iz škole u školu po prijemnim ispitima. I to je stres, zaključuje, uz dodatak da i izvan Zagreba ima sjajnih gimnazija. Ističe onu u Metkoviću.

Nerealna očekivanja

Klasična je priča s prijavama i kod Nenada Travara, ravnatelja Prve ekonomske škole. Kod njih je bodovni prag 58, a izgleda da se ponavlja lanjska situacija, kada je zadnji upisani imao 62 boda. - Mala matura prije nego prijemni ispiti, zbog velike razlike u kriterijima osnovnih škola i nerealnih ocjena, pogotovo nakon dvije godine online nastave.

Rupe u znanju učenika su velike, a uspjeh iz osnovne ne prati baš uspjeh u prvom srednje. Neki roditelji postanu svjesni te situacije, neki baš i ne - kaže.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 12:11