Zanimljivi rezultati istraživanja: Hrvate najviše brinu plaće, inflacija i migranti, ali pojavili su se i neki novi strahovi

Najveći broj Hrvata zabrinut je zbog svoje plaće, rastuće inflacije i povećanog dolaska migranata. Pritom misle da je država za to najveći krivac. Državnim institucijama, medijima, bankama i telekomima najmanje vjeruju, a najviše svojim frizerima, pedikerima i ugostiteljima. Svaki drugi Hrvat je pesimističan: misli da će situacija u sljedećim godinama biti gora nego što je sada, a u tome prednjače muškarci.

Pokazalo je to nedavno istraživanje Nulti kvadrant o stavovima, očekivanjima i strahovima hrvatskih građana na kraju 2023. Istraživanje je proveo Ipsos za komunikacijsku agenciju Val grupu na uzorku od 600 ispitanika u dobi od 18 do 60 godina. Inače, četvrto je ovo izdanje Nultog kvadranta o stavovima Hrvata, a rezultat je ove godine, kako navode, pokazao "najpesimističniji godišnji indeks optimizma otkako ga se mjeri".

Pad kupovne moći

Konkretno, građane dominantno muče ekonomske brige. Čak 92 posto Hrvata kaže da su iskusili značajan porast svih cijena. Iako je inflacija u Hrvatskoj u listopadu usporila na 5,8 posto na godišnjoj razini, Hrvatska je i dalje među najgorim državama Europske unije po stopama inflacije, a Hrvati to osjećaju na svojim plaćama.

Dvije trećine (69 posto) njih kaže da su u ovoj godini iskusili pad kupovne moći. I to, zanimljivo, više pogađa građane srednjeg sloja s prihodima kućanstva između 1329 i 2390 eura. Naime, njih 75,3 posto, u odnosu na 66,6 posto prošle godine, sada kaže da osjećaju pad kupovne moći.

Više oko toga brinu se žene, ispitanici sa završenom osnovnom i srednjom školom i nezaposleni. Žene su zabrinutije i oko ukupnog pada životnog standarda u društvu, kao i o padu kupovne moći. Ipak, većina se slaže kad ih se pita tko je krivac za to: polovica misli da je to država (53,7 posto), a petina da su to vanjske okolnosti, kao rat u Ukrajini (20,5 posto).

Kada Hrvati govore o svojim strahovima, u odnosu na uobičajene poput velikih ekonomskih i životnih odluka, pojavili su se i neki novi. Hrvati sada najviše strahuju od visokih cijena nekretnina, oluja, nevremena, potresa, bolesti te povećanog dolaska migranata.

Ukupno 70 posto građana, kaže istraživanje, primjećuje prisutnost sve većeg broja stranaca u svojoj zajednici - i to podjednako svi ispitanici bez obzira na dob i obrazovanje. Istovremeno, polovina njih smatra da su imigranti prijetnja hrvatskoj kulturi i načinu života, a njihov dolazak podržava tek 23,6 posto građana. Usput, u ovoj godini do listopada Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je više od 133 tisuća dozvola za boravak i rad strancima.

Nezadovoljni zdravstvom

Osim migranata, Hrvate muče i visoke cijena nekretnina. Njih 60 posto ističe da su previsoke cijene odigrale ključnu ulogu u odluci o kupovini, odnosno ne kupovini nekretnine. I to najviše vrijedi kod mladih do 34 godine.

Također, cijene nekretnina utječu i na odluku o planiranju obitelji, kao i strah od gubitka posla i inflacija. Neobično, iako na tržištu rada nedostaje radnika, još više od polovice Hrvata strahuje od gubitka posla. No, kako napominju istraživači, to se temelji "u općem porastu pesimizma i padu kupovne moći više nego u realnim razlozima".

Isto, više od dvije trećine Hrvata brine se za sigurnost uslijed prirodnih katastrofa, poput nevremena, poplava i potresa. Ističu nedavno iskustvo potresa i srpanjske oluje u Zagrebu, kao glavni razlog, ali i činjenicu da su mediji tijekom ljetnih mjeseci toliko senzacionalistički i intenzivno izvještavali o promjenama meteoalarma da su stvarali histeriju.

Zato ne čudi što su građani najmanje zadovoljni državnim institucijama i medijima. Samo ih 12 posto misli da državne službe rade dobar posao, kao i 18 posto za medije. Gotovo 50 posto građana zadovoljnije je privatnim zdravstvenim uslugama nego javnim (26 posto). Ne iznenađuje onda da bi četvrtina građana izbjegla cijepljenje svoje djece ako je to ikako moguće, i to u većoj mjeri mlađi, slabije obrazovani i siromašniji.

Najviše se povjerenje srozalo ove godine u banke i telekome. Istraživanje kaže da Hrvati ne podržavaju kako su se banke i telekomi odnosili prema javnosti i svojim korisnicima tijekom rekordne inflacije protekle godine. Samo 17 posto njih kaže da sada vjeruje svojoj banci, iako je im je lani vjerovao svaki četvrti Hrvat. Također, njih tek 18,4 posto sada vjeruje telekomima, a najmanje ih vjeruje osiguravajućim društvima - 14,5 posto.