VELIKE BROJKE

ZAPANJUJUĆI PODACI O BIROKRATIMA Otkrivamo koliko je činovničkih uredskih stolica zjapilo prazno u vrijeme zadnjeg blagdanskog spajanja

Podaci iz Ministarstva uprave otkrivaju da se broj odsutnih radnika u javnim službama tijekom blagdana utrostruči
 Tomislav Krišto/EPH

Umjesto prilično nekonstruktivne rasprave o tome trebaju li ministarstva zaposliti nove službenike, pametnije bi bilo da su dužnosnici zavirili u famozni Centralni obračun plaća.

Jer da su to napravili, onda bi i sami prikupili šokantne podatke o broju državnih činovnika koji su u tjednu između Božića i Nove godine bili odsutni s posla.

Umjesto njih to je napravio Jutarnji list koji je od Ministarstva uprave zatražio statistiku o broju birokrata koji su bili odsutni iz državne službe 28., 29., 30. i 31. prosinca.

Nevjerojatni podaci

Podaci koje smo primili bili su nevjerojatni: u tom blagdanskom tjednu, na dane koji su za cijelu Hrvatsku trebali biti normalni radni dani, s posla je u prosjeku bilo odsutno više od petine činovnika, točnije njih 21,7 posto, dok je brojka namještenika zaposlenih u državnim službama koji su na iste datume odlučili ostati kući zamalo dosegla četvrtinu - više od 23 posto.

Podaci su posebno zabrinjavajući kad ih usporedimo s prosjekom odsustva radnika s posla koje je u svom radu iz 2014. godine pod nazivom “Analiza plaća u javnom i privatnom sektoru u Hrvatskoj” predstavio Danijel Nestić, znanstveni savjetnik s Ekonomskog instituta.

U tom radu Nestić i njegovi suradnici izračunali su da se uobičajena stopa odsustva s posla u javnom, državnom i privatnom sektoru kreće između 7 i 7,5 posto, u čemu obično prednjače radnici iz javnog sektora.

U blagdanskom je tjednu, dakle, na posao iz različitih razloga odlučilo da neće doći čak tri puta više činovnika nego što to jest uobičajeno za zemlju, a da nitko u državi nije primijetio da je u ključnim državnim resorima u tom razdoblju petina uredskih stolica zjapila prazna.

Opravdan izostanak

Zanimljivo, svi su pritom imali opravdan razlog.

U prosjeku ih je 14 posto otvorilo godišnji odmor, na bolovanju je bilo oko 6 posto, a samo jedan posto u tom je razdoblju koristio slobodne dane.

Naravno, ovo nije niti približno prava slika točnog broja državnih činovnika koji u blagdansko vrijeme nisu došli na posao.

Ništa nije čudno

Naime, Jutarnji list od Ministarstva uprave zatražio je podatke samo o onima koji na svojim radnim mjestima nisu bili zbog bolovanja, godišnjeg odmora ili korištenja slobodnih dana, ali neki od njih te dane na posao nisu došli niti zbog edukacija i stručnog usavršavanja, ali i rodiljnog i porodiljnog dopusta.

Ipak, iz Ministarstva uprave upozoravaju da korištenje godišnjeg odmora u blagdansko vrijeme nije upitno, najmanje čudno.

“Korištenje godišnjeg odmora neposredno prije ili poslije blagdana nije upitno jer se godišnji odmor službenika i namještenika planira na način da se posao unutar služba obavlja nesmetano i u kontinuitetu, a tijekom prosinca 2015. godine u ministarstvima su se, osim redovnih poslova, pripremala i izvješća o radu ministarstva za potrebe primopredaje vlasti, koja su u roku dovršena”, stoji u službenom odgovoru Ministarstva uprave.

Drugim riječima, za odrađivanje praktično dviju vrsta posla - onog redovnog i onog izvanrednog koji je bio posljedica primopredaje vlasti - bilo je dovoljno četiri petine trenutačnog broja državnih službenika.

Moguće je to onda izračun kojim bi se aktualna vlast trebala voditi u potencijalnoj reorganizaciji državne uprave, umjesto najava novih zapošljavanja i jadikovki o neispunjenim sistematizacijama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 01:36