Uskršnji dan 2025. godine u Hrvatskoj je osvanuo vedar i sunčan, priroda se probudila i proljeće je u punom zamahu. I dok su domovi diljem svijeta uređeni i pospremljeni uoči velikog blagdana, važno je osvijestiti da naš zajednički dom - planeta Zemlja - također treba temeljito pospremanje. Zauzvrat, ona će nas nagraditi najvećim bogatstvom koje se može zamisliti - životom koji se ovoga proljeća ponovno probudio u svoj svojoj raskoši.
S oltara crkvi diljem svijeta bit će odaslane poruke o miru i potrebi brige za bližnje. No briga za okoliš i briga za druge ljude neodvojivo su povezani o čemu smo porazgovarali s Tihanom Mojsinović, povjerenicom za ekološka pitanja pri Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije
Kakav je stav crkve o zaštiti prirode i klimatskim promjenama?
‘Enciklikom Laudato si‘ (LS) koja je objavljena na svetkovinu Duhova 2015. godine, papa Franjo je uputio svim ljudima dobre volje, a osobito katoličkim vjernicima, apel za očuvanje zajedničkog doma. Ta enciklika je dio socijalnog nauka Crkve, koji katolicima daje smjernice kako odgovorno živjeti i djelovati te graditi pravednije društvo. S obzirom na to da je enciklika objavljena uoči 21. konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP21) na kojoj je potpisan Pariški sporazum kojim se želi ograničiti podizanje globalne temperature znatno ispod 2 Celzijeva stupnja (po mogućnosti na 1,5 Celzijeva stupnja), ujedno je bila i podrška donošenju snažnijih mjera na globalnoj razini za zaustavljanje klimatskih promjena. Papa Franjo nije prvi papa koji upozorava na uništavanje okoliša koje je posljedica neodgovornog ljudskog djelovanja, na to upozoravaju i njegovi prethodnici, od kojih je sv. Ivan Pavao II. svojedobno pozvao na globalno ekološko obraćenje, ali prvi je papa koji je temi očuvanja stvorenog posvetio cijelu encikliku stavljajući je tako u fokus. Planet Zemlja nije naše vlasništvo već Stvoriteljev dar koji nam ga je povjerio da o njemu brinemo, a ne da ga uništavamo.
Papa Franjo stoga vjernike podsjeća na njihov poziv čuvara Božjeg djela te da je briga za okoliš nedvojbeno povezana s njihovom vjerom. Briga za okoliš neodvojivo je povezana i sa brigom za druge ljude, posebice one najranjivije koji su najviše pogođeni uništavanjem okoliša, iako su za to najmanje odgovorni. Naime, najsiromašnije zemlje će najviše biti pogođene posljedicama klimatskih promjena. Ekološka kriza kojoj svjedočimo je poziv na duboko unutarnje obraćenje – ekološko obraćenje - koje podrazumijeva da plodovi susreta s Isusom Kristom budu vidljivi u našem odnosu sa svijetom koji nas okružuje (LS 217), a to najbolje pokazuju naše svakodnevne navike i stil života. Odolijevamo li napasti konzumerizma, radije birajući umjerenost. Naime, kršćanska duhovnost predlaže rast u umjerenosti i sposobnost da čovjek bude zadovoljan i s malim (LS 222). Vjernici su pozvani, prema svojoj životnoj dobi ili položaju i mjestu koje imaju u Crkvi i društvu, aktivno se zauzimati za naš zajednički dom kao i bližnje. Bili oni od nas udaljeni u prostoru, kao što su, primjerice. stanovnici otoka Tuvalu koji su zbog posljedica klimatskih promjena prisiljeni postati klimatske izbjeglice, ili udaljeni u vremenu, poput budućih generacija čija kvaliteta života uvelike ovisi o našim svakodnevnim izborima.
Koje su osnovne značajke akcijske platforme Laudato Si‘?
Na završetku Posebne godine Laudato si‘ (24.5.2020.-24.5.2021.) kojom se željelo potaknuti veće zauzimanje za okoliš kao i promišljanje socijalne enciklike Laudato si‘, predstavljena je Akcijska platforma Laudato si‘. Ta inicijativa vatikanskog Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja nadahnuta je enciklikom Laudato si‘ te joj je cilj okupiti Crkvu oko postizanja trajnih rješenja ekološke krize. Platforma je rastući program koji daje podršku u razvoju sedmogodišnjih akcijskih planova koji za cilj imaju konkretne aktivnosti usmjerene na zaštitu našeg zajedničkog doma prema ostvarivanju cjelovite ekološke vizije sadržane u enciklici, čime se ujedno potiče djelovanje u skladu sa socijalnim naukom Crkve u odnosu na očuvanje stvorenog i cjelovitu ekologiju. Postavljeno je sedam ciljeva: odgovor na vapaj zemlje, odgovor na vapaj siromaha, ekološka ekonomija, usvajanje održivih životnih stilova, ekološko obrazovanje, ekološka duhovnost te otpornost i osnaživanje zajednice. Platforma je dizajnirana kao prostor za učenje i rast za sedam skupina: obitelji, župe i biskupije, obrazovne institucije, zdravstvene ustanove, organizacije i udruge, gospodarski sektor te redovničke zajednice. Prilikom predstavljanja Platforme istaknuto je da je želja pokrenuti „narodni pokret iz baze“ koji može dovesti do promjena koje su potrebne kako bi se adekvatno odgovorilo na izazove ekološke krize. Tako bi se mogla stvoriti kritična masa koja je potrebna za preobrazbu društva jer, prema sociolozima, početna kritična masa potrebna za pokretanje takve preobrazbe je svega 3,5 % jedne zajednice.
PROČITAJTE VIŠE - Papa Franjo u velikom intervjuu konačno odgovorio na nagađanja da se povlači: ‘Neka to kaže onaj odozgo‘
Zašto je Franjo Asiški izabran za sveca zaštitnika ekologa?
Sveti Ivan Pavao II. je 29. studenog 1979. proglasio sv. Franju Asiškog nebeskim zaštitnikom ekologije i onih koji promiču ekologiju zbog njegovog jedinstvenog odnosa s prirodom koju je poštivao kao divan Božji dar ljudskom rodu. U poruci u povodu Svjetskog dana mira 1990. godine sv. Ivan Pavao II. napisao je da sv. Franjo kršćanima nudi primjer istinskog i dubokog poštovanja cjelovitosti stvorenog. Refren njegove poznate „Pjesme bratu Suncu“ čija se 800. obljetnica obilježava ove godine, a koju je sv. Franjo ispjevao kao izraz duboke zahvalnosti Bogu koji je stvorio sva stvorenja (na talijanskom glasi „Laudato si‘, mi Signore“), nadahnuo je naziv enciklike Laudato si‘, a i papa Franjo je uzeo njegovo ime u izboru za rimskog biskupa. Sv. Franjo bio je prijatelj siromaha i Božjih stvorenja s kojima je osjećao blisku, bratsku povezanost, a u enciklici Laudato si‘ papa Franjo ističe kako je živio u jednostavnosti i skladu s Bogom, s drugima, s prirodom i sa samim sobom te da njegov primjer pokazuje u kojoj su mjeri neraskidivo povezani briga za prirodu, pravednost prema siromašnima, zauzimanje za društvo i unutarnji mir (LS10). Život sv. Franje Asiškog pokazuje kako je zdrav odnos sa stvorenim svijetom jedan vid cjelovitog osobnog obraćenja (LS218). Isto tako, podsjeća nas na to da i ostala živa bića imaju vlastitu vrijednost te samim svojim postojanjem blagoslivlju i slave Boga, dok njegov život, u skladu s prirodom i odricanjem od materijalnog bogatstva, pruža model za održiv život.
Koji su konkretni potezi napravljeni u tom smjeru, odnosno kako se općeniti stav Crkve reflektira na konkretne akcije i naputke vjernicima?
Nakon objave enciklike Laudato si‘ razvijen je niz aktivnosti koje za cilj imaju njezinu provedbu prema cjelovitoj ekologiji. Uz spomenutu Akcijsku platformu Laudato si‘ koja nudi potporu vjernicima i zajednicama u razvoju aktivnosti koje su usmjerene na očuvanje stvorenog, 2020. objavljen je i priručnik „Na putu prema brizi za zajednički dom: Pet godina Laudato si‘“ kojeg je izradila međudikasterijalna radna skupina Svete Stolice za cjelovitu ekologiju. Namjera je bila ponovo aktualizirati encikliku Laudato si‘, ponuditi smjernice za njezino tumačenje kako bi se izbjeglo njezino pogrešno tumačenje te potaknuti suradnju među uredima Rimske kurije i katoličkih institucija zauzetih oko širenja i provedbe enciklike. Priručnik sadrži operativne prijedloge prema temama i skupinama, kao i primjere dobre prakse i operativne modele za provedbu enciklike koji su već ostvareni u suradnji s Katoličkom Crkvom, a njih su u državama svoje nadležnosti prikupile apostolske nuncijature. Podijeljen je na dvije cjeline: prva se odnosi na duhovno obraćenje i odgoj, a druga na ostvarivanje cjelovitog ljudskog razvoja u perspektivi cjelovite ekologije te se željelo ponuditi smjernice za djelovanje katolika kao i drugih te pozvati kršćane da preispitaju svoje ponašanje u odnosu na očuvanje stvorenog. Među ostalim, svake godine se u svibnju obilježava Tjedan Laudato si‘ – cijeli tjedan je posvećen različitim aktivnostima vezanim uz sadržaj te socijalne enciklike, kao i Vrijeme stvorenoga, ekumenska inicijativa koja okuplja kršćane u molitvi i djelovanju za očuvanje zajedničkog doma. Vrijeme stvorenoga započinje 1. rujna na Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu uoči kojeg papa Franjo objavljuje poruke, a završava 4. listopada, na blagdan sv. Franje Asiškog.
PROČITAJTE VIŠE - PAPA OTVARA SINODU POSVEĆENU AMAZONIJI Sudjeluje oko 300 katoličkih čelnika, a raspravljat će o pravima domorodačkih naroda, ekologiji i okolišu...
Kako se i kroz koje projekte u sve uključila Katolička crkva u Hrvatskoj?
Zbog prostornog ograničenja izdvojila bih samo neke: u 2020. Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije (HBK) organizirao je međunarodni simpozij „Laudato si‘! Kako mijenjati stil života?“, a radovi koji su objavljeni u zasebnoj knjizi značajan su poticaj i pomoć na putu prema promjeni životnog stila. Na hrvatski jezik je preveden priručnik „Na putu prema brizi za zajednički dom: Pet godina Laudato si‘“ te je dostupan na mrežnim stranicama Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK. Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS) je u suradnji s Hrvatskim nacionalnim bratstvom Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačkom mladeži u Hrvatskoj tijekom 2020. proveo projekt CRO Laudato si‘ – O brizi za naš dom kako bi se u djelo proveo nauk Katoličke Crkve iznesen u enciklici Laudato si‘.
Uz znanstveno istraživanje provedene su i projektne aktivnosti (poštivanje neradne nedjelje, štednja energije za grijanje, štednja vode, izbjegavanje bacanja hrane, štednja električne energije i izbjegavanje uporabe plastike). Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu je organiziran program cjeloživotnog učenja „Laudato si‘! Dijalogom do cjelovite ekologije“ (prvi ciklus je održan 2022. godine) u suradnji s Katedrom za teologiju HKS-a, Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK i Katedrom socijalnog nauka Crkve Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, da bi se potaknulo usvajanje i proširivanje znanja o socijalnom nauku Crkve u odnosu na očuvanje okoliša i prirode te osposobilo polaznike za pokretanje konkretnih aktivnosti u svojim zajednicama. Uz to je Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za nauk vjere krajem prošle godine objavilo dokument „Odgovornost prema zajedničkom domu. Odnos kršćana prema svemu stvorenom“, a potrebno je podsjetiti i na rad Komisije „Iustita et Pax“ Hrvatske biskupske konferencije koja je i prije objave socijalne enciklike Laudato si‘ izdala nekoliko izjava u kojima je upozoravala na potrebu zaštite mora, voda, šuma, prostora kao i javnih dobara i dr. U rujnu 2023. HBK je imenovala Povjerenicu za ekološka pitanja pri Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve kako bi se intenzivirale aktivnosti vezane uz očuvanje stvorenog.
Komentari
0