ZABRINJAVAJUĆE STANJE

'ZAŠTO HRVATSKA ZAOSTAJE' Sudionici konferencije iznosili razne razloge: 'Prije 15 godina bili smo na vrhu tranzicijskih zemalja, a danas smo na dnu'

Vilim Ribić
 Ronald Goršić / Hanza Media

Provođenje ekonomske politike diktirane iz Europske komisije bez uvažavanja specifičnosti zemlje, izostanak reformi, niska stopa zaposlenosti i slab proizvodni sektor samo su neki od razloga zbog kojih Hrvatska zaostaje u odnosu na druge posttranzicijske zemlje Europske unije, istaknuto je u utorak na konferenciji "Zašto Hrvatska zaostaje?" u organizaciji Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Zaklade Friedrich Ebert.

Zaostajemo za zapadnim zemljama, ali i perifernim zemljama EU, stanje je zabrinjavajuće i moramo se pitati što se događa, ustvrdio je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.

"Prije 15 godina bili smo na vrhu tranzicijskih zemalja, a danas smo na dnu", istaknuo je Ribić podsjetivši na masovno iseljavanje kvalificiranih ljudi, niske plaće i slabi rast BDP-a.

Kao uzroke zaostajanja Hrvatske pobrojao je razne uzroke, od manjkavog kapaciteta države i njezinih institucija, neodgovornosti i apatičnog stanja naroda do ekonomske regresije i izostanka neophodnih reformi. "Najveći je dokaz da je u prošlosti bilo puno kora od banane na koje se država poskliznula sadašnja situacija", konstatirao je Ribić.

Posebno se osvrnuo na slijepo slijeđenje preporuka iz Bruxellesa, odnosno fokusiranje na smanjenje javnog duga i deficita. To je jedan od uzroka zaostajanja Hrvatske, za razliku od uspješne Poljske koja je tijekom krize donosila odluke koje nisu primarno bile u skladu s preporukama Europske komisije.

Poljska je uspješno preživjela krizu jer je osim mjera štednje koristila i druge mjere kao što su fleksibilizacija tržišta rada, mjere usmjerene na socijalnu politiku, povlačenje novca iz privatnih mirovinskih fondova u javni, manji porezi za ulagače i drugo, kazao je Michal Sutowski iz magazina Krytyka Polityczna.

Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Josip Tica usporedio je podatke BDP-a iz 1995. i 2017. godine i zaključio kako je Hrvatska u tranziciju ušla kao treća najrazvijenija tranzicijska zemlja po BDP-u per capita, a danas smo treća najnerazvijenija zemlja. "Od Hrvatske su nerazvijenije samo Rumunjska i Bugarska", rekao je Tica.

Hrvatska permanentno zaostaje

"Mi permanentno zaostajemo. To nije stvar prije krize, poslije krize, nije ni stvar Domovinskog rata, nego je suštinski. Nešto duboko u strukturi gospodarstva ne omogućava gospodarstvu da raste", ocijenio je Tica.

Kao najvažnije razloge zaostajanja Hrvatske izdvojio je kontinuirano nisku stopu zaposlenosti i slabo razvijeni proizvodni sektor. "Na tržištu rada nije napravljen nikakav pomak za bolju motivaciju stanovništva da se uključi u tržište rada", kaže Tica.

Dotaknuo se i pitanja investicija, odnosno pretežitog ulaganje u nekretnine, što je usko povezano s turizmom, a pogubno za proizvodni sektor.

"Od 2000. do 2014. oko 300 milijardi kuna uloženo je u materijalnu imovinu, od toga dvije trećine u nekretninski biznis. Da se ulagalo u nešto drugo osim u nekretnine vjerujem da bi situacija bila puno drugačija", ustvrdio je Tica.

Dalija Orešković, bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, osvrnula se na ulogu institucija u ekonomskom razvoju i načine kojima institucije štite pravnu sigurnost Hrvatske.

"Sve afere kojima svjedočimo proteklih nekoliko tjedana, a da ne kažem i presude koje su nas duboko uzdrmale zadnjih dva-tri dana, govore o tome da kada smo gradili državu, osmislili smo granice, osmislili smo onaj krovni tekst, ali u njegovoj provedbi nisu riječi Ustava i zakona zaživjele u praksi, ne tako da pravda vrijedi jednako za sve", rekla je Orešković.

Politički analitičar Žarko Puhovski govorio je o vladavini prava ukazavši na niz "gluposti" u zakonima i Ustavu zbog kojih građani nemaju povjerenja u institucije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 01:19