ANALIZA ODLUKE USTAVNOG SUDA

ZAŠTO SU OBORENE PRESUDE SANADERU? Ustavni sud srušio je ustavnu odredbu o ratnom profiterstvu!

 Bruno Konjević / CROPIX

Je li Ustavni sud rušenjem presude Ivi Sanaderu za ratno profiterstvo ujedno srušio i sam Ustav u dijelu u kojem se kaže da ratno profiterstvo ne zastarijeva? Ukidajući presudu prema kojoj je Ivo Sanader ratni profiter jer je kao zamjenik ministra vanjskih poslova ugovaranjem kredita za gradnju veleposlanstava krajem 1994. godine sebi isposlovao proviziju od pet posto u gotovini, Ustavni sud je rekao da “ni Županijski, ni Vrhovni sud nisu ispitali je li zloporaba položaja i ovlasti (za to djelo se Sanadera gonilo u slučaju Hypo) bila na snazi na dan kada je nastupila na snagu promjena Ustava (16. lipnja 2010.)”. To znači da Ustavni sud smatra kako se za ratno profiterstvo, koje se zakonom definira u vremenskom periodu od 30. svibnja 1990. godine do 15. siječnja 1998. kada je završena mirna reintegracija, može kazneno goniti samo ako do 2010. godine, kada je promjenjen Ustav, nije nastupila zastara.

Bez zastare

Tim povodom pitali smo političare koji su inicirali i podržali izmjenu Ustava je li to bila namjera više od dvije trećine saborskih zastupnika koji su glasali da se ratno profiterstvo i gospodarski kriminal mogu uvijek kazneno goniti, bez obzira na protok vremena. Tadašnja premijerka Jadranka Kosor čija je Vlada inicirala spomenute promjene i na novoj ustavnoj podlozi Saboru u hitnu proceduru poslala i Zakon o nezastarjveranju kaznenog djela ratnog profiterstva kaže da je intencija bila suprotna. - Intencija je bila da ništa od kaznenih djela koja su počinjena u vrijeme rata iskorištavanjem tadašnjih okolnosti ne može završiti u zastari. Nitko nije ni razmišljao o tome da se ne bi moglo kazneno goniti ono što je do 2010. godine palo u zastaru - kaže Kosor napominjući da se Ustav mijenjao sa sviješću da će jednim dijelom djelovati retroaktivno.

Jasni opis u tekstu

Pozivajući se na odredbu Ustava koji u članku 31. stavak 4. kaže da “ne zastarijevaju kaznena djela ratnog profiterstva, kao ni kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, počinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države, propisana zakonom, ili ona koja ne zastarijevaju prema međunarodnom pravu. Imovinska korist, ostvarena tim djelima ili povezana s njima, oduzet će se”, vlada J. Kosor je predložila, a Sabor izglasao zakon po kojemu u ratno profiterstvo spadaju pretvorba i privatizacija počinjene u ratnim okolnostima, nesavjesno poslovanje, prouzročenje stečaja, zlouporaba položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju, zaključenje štetnog ugovora, nedopuštena trgovina, utaja poreza i doprinosa, prijevara, pronevjera, krivotvorenje službene isprave, nesavjestan rad u službi, primanje i davanje mita, izbjegavanje carinskog nadzora i druga.

Za komentar odluke Ustavnog suda kako je progon ratnog profiterstva moguć samo ako do 2010. nije nastupila zastara pitali smo i inicijatora promjene Ustava, bivšeg zastupnika i predsjednika Republike, Ivu Josipovića.

Različiti stavovi

On nam je rekao da je dio naših pravnih teoretičara od početka bio na stavu koji je sada zauzeo Ustavni sud, a da Europski sud za ljudska prava po tome pitanju nije zauzeo jasan stav na koji bi se moglo pozvati. - Kada sam se zalagao za promjenu Ustava želio sam da se može suditi svako ratno profiterstvo, ali smo pustili da se konkretna primjena Ustava definira kroz praksu - kaže Josipović.

Glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan kaže da je smisao izmjene Ustava bilo omogućiti kazneni progon onih koji su se okoristili zloupotrebljavajući rat i ratne okolnosti bez obzira na to kada za ta djela nastupa zastara. - Mislim da je nakon promjene Ustava bilo neupitno da ni jedno ratno profiterstvo ne zastarjeva, te da građani to i očekuju - kaže Dragovan.

Retroaktivni učinak

Predsjednica ORaH-a Mirela Holy koja je također glasala za ustavne promjene kaže da joj se podrazumijevalo da u ovome segmentu Ustav dijelom ima i retroaktivni učinak, tim prije što se u vrijeme rata i ratnih okolnosti prilagođavalo zakone kako bi se lakše provela suspektna pretvorba i privatizacija. Bivša premijerka J. Kosor pak ističe da se prilikom donošenja Ustava i zakona nije razmišljalo, niti se ikada spomenulo i jedno konkretno ime ili djelo. - Temeljna ideja je bila da se omogući sankcioniranje najtežih nedjela, a izmjenom propisa je samo stavljen ključ u bravu i otključana su vrata da se to može učiniti - zaključila je bivša premijerka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 09:32