Hrvatski sabor u petak je jednoglasno sa 127 glasova prihvatio Mostove izmjene Ovršnog zakona, koji bi trebao pomoći 330.000 hrvatskih građana pod ovrhama, a jednoglasno je donesen i Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u RH s neovlaštenim vjerovnikom, tzv. Škibolin zakon. Paket amandmana koje je sam Most podnio na vlastiti zakonski prijedlog Vlada je odbila.
Odbijeni Mostovi amandmani
Ključna stvar koju je Most njima htio promijeniti je zaštititi jedinu nekretninu, odnosno sprječavanje provedbe ovrhe na nekretnini koja je opterećena založnim pravom zbog ugovora o kreditu u slučaju kada je vrijednost glavnice kredita već plaćena kreditoru. Namjeravali su povećati i iznos glavnice zbog koje se jedina nekretnina ne može ovršiti s prvotno usuglašenih 20.000 kuna na 50.000 kuna.
Također su predlagali deblokadu dugotrajno blokiranih ovršenika, pri čemu je preduvjet obustave ovrhe činjenica da se tražbina ne naplaćuje te apsolutni zastarni rok. Smatraju da je zastarni rok od 10 godina, koji je propisan Zakonom o obveznim odnosima, dovoljno dug da bi ovrhovoditelj svoju tražbinu mogao naplatiti, ako je takva tražbina naplativa.
Vlada je odbila i amandman Ivana Lovrinovića (Promijenimo Hrvatsku) kojeg je sam predlagač prihvatio. Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Josip Salapić pojašnjavao je kako bi prijedlog po kojem bi svaka stranka snosila svoje troškove u ovršnom postupku protivan osnovnom pravilu po kojem je stranka koja je u cijelosti izgubila spor dužna protivnoj stranci nadoknaditi sve troškove.
- Njegovim bi se usvajanjem zaštitilo desetine tisuća građana i sačuvale milijarde kuna u njihovu džepu. Oko 70 posto svih troškova koji se nabijaju u ovršnim postupcima upravo se odnosi na to - tvrdio je Lovrinović.
Zeleno svjetlo dobilo je 13 Vladinih amandmana kojima, poručuju, nastoje omogućiti da zakon bude još socijalno osjetljiviji jer se više neće moći provoditi ovrha na jedinoj nekretnini kada je vrijednost glavnice manja od 20.000 kuna.
Tko ostane bez nekretnine neće ostati na cesti
Amandmanom se precizno daje alat sudovima da – ako je glavnica i veća od tog iznosa, a narušena je ravnopravnost i pravednost potraživanja ovrhovoditelja i prava ovršenika – mogu svojom diskrecijskom ocjenom, po kriterijima koji su razrađeni u amandmanima, donijeti odluku da se i takva ovrha na nekretnini brani. Ako netko i ostane bez nekretnine, neće ostati na cesti jer se Vladinim amandmanima propisuje kako će postupati centri za socijalnu skrb. Građanima koji dođu u takvu situaciju 18 mjeseci bit će zajamčeno pravo na smještaj, poručili su iz Vlade.
Vlada predlaže i dizanje zaštićenog dijela primanja s dvije trećine na tri četvrtine. Uoči glasovanja mostovac Nikola Grmoja zatražio je stanku i opetovano pozivao zastupnike da glasuju za Mostove najnovije amandmane koji nisu usuglašeni s Vladom. "Vlada se nije ni sinoć ni jutros očitovala o našim amandmanima, a mi smo jučer od jutra o njima govorili. Predloženo bi spasilo mnoge", uvjeravao je Grmoja.
Ivan Lovrinović pridružio se pozivu mostovaca ističući da 330.000 ljudi i njihovih obitelji čekaju rješenje svog problema. "Želimo spasiti obične male ljude i njihove sudbine, a danas se oko toga politizira", rekao je predlažući čak da se za sedam dana ponovno okupe i glasuju u Saboru.
Grbin: Mostovi amandmani primjer demagogije
I HDZ-ov Ivan Šuker složio se da je to za 330.000 građana bolna tema, no Klub HDZ-a podržat će prijedlog zakona sa usuglašenim amandmanima. "Ono što je jučer došlo iza 2 ili 3 sata u pisanom obliku, pokušali smo raspraviti ali se nismo uspjeli usuglasiti", pojašnjavao je Šuker stav HDZ-a.
Ovaj zakon mora biti socijalno osjetljiv ali svim sudionicima mora nuditi pravnu sigurnost, naglasio je podsjećajući kako su Vlada i HDZ temeljem dogovora u koaliciji s Mostom prihvatili prijedlog Mostovog zakona sa amandmanima koji su usuglašeni i sa tim se došlo na jučerašnju raspravu. "Novi Mostovi amandmani klasičan su primjer demagogije i iskorištavanja političkog trenutka te pokušaj sabotaže onoga što smo su svi zajedno prethodno dogovorili", rekao je SDP-ovac Peđa Grbin.
Podsjetio je kako je predloženi zakonski prijedlog podržan na svim odborima i radnim tijelima Sabora, kada je došao u drugom čitanju i kada su usuglašeni amandmani sa Vladom. "I to još u vrijeme dok je na čelu Ministarstva pravosuđa bio Vaš kolega", podsjetio ga je Grbin.
SDP-ovac je u kontekstu Mostovih amandmana progovorio o, kako je rekao, skrivenim rizicima o kojima nije bilo dovoljno vremena raspraviti. "Primjerice, dio koji govori da se iz založnog prava neće moći naplatiti ništa osim glavnice kredita. Koja će banka u takvom slučaju građaninu dati kredit za kupnju prve nekretnine bez da traži jamce ili drugu nekretninu", pitao se Grbin.
Sabor prihvatio "Škibolin zakon"
Sabor je jednoglasno sa 134 glasa i burnim pljeskom donio i Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u RH, koji su mediji nazvali "Škibolin zakon", a kojim bi se konačno trebali riješiti problemi dužnika u RBA i drugim zadrugama. Zakon je predložio nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola, a Vlada ga je podržala tek nakon što je Škibola dao potporu izboru HDZ-ova Gordana Jandrokovića za predsjednika Sabora. Njime se želi zaštiti dužnike Štajerske štedne zadruge RBA, koja je svojedobno hrvatskim građanima davala kredite pod sumnjivim okolnostima. Odbijen je amandman SDP-ovca Grbina i onaj Gorana Aleksića (SNAGA), koji su tražili da se zakon odnosi i na one koji su ugovore sklopili izvan granica Hrvatske, ali sa zadrugama koje su djelovale u Hrvatskoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....