Zbog potrošnje ilegalnih cigareta i duhana proračun je u 2020. izgubio 1,4 milijarde kuna

Zbog potrošnje ilegalnih cigareta i rezanog duhana potencijalni proračunski gubitak za 2020. godinu iznosi 1,4 milijarde kuna, pokazalo je u srijedu predstavljeno istraživanja tržišta duhanskih proizvoda koje je provela Hrvatska udruga poslodavac (HUP) u suradnji s agencijom Ipsos.

Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.344 kućanstava, na ukupno 3.299 ispitanika. Glavni cilj istraživanja je kontinuirano praćenje veličine tržišta neoporezovanih duhanskih proizvoda - cigarete bez ili s poreznom markicom druge zemlje, nebrendiranog rezanog duhana/cigareta u rinfuzi, rezani duhan s poreznom markicom druge zemlje.

Po podatcima iz istraživanja, u Hrvatskoj je 28,1 posto pušača među populacijom starijom od 18 godina, a i dalje je prisutna visoka razina ilegalnih proizvoda - udio koji otpada na neoporezovane duhanske proizvode na godišnjoj razini je 17 posto, što najvećim dijelom otpada na neoporezovani rezani duhan.

Zbog toga država godišnje gubi potencijalnih 1,4 milijarde kuna, što odgovara 20 posto ukupno uplaćenih iznosa trošarina i PDV-a na duhanske proizvode u 2020. godini, istaknula je glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić.

To nije mali iznos, ustvrdila je, potkrepljujući to i podatcima da se s tih 1,4 milijarde kuna mogla dati potpora za očuvanje radnih mjesta od 4.000 kuna neto s pripadajućim doprinosima za 240 tisuća radnika ili za više od 20 tisuća radnika tijekom 12 mjeseci, ili se mogla pokriti gotovo cijela komponenta digitalizacije javne uprave iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, za što je predviđeno nešto manje od 1,7 milijardi kuna.

Visoka razina ilegalnih proizvoda na našem tržištu sa sobom nosi i ekonomske i društvene implikacije. Razina ilegalne trgovine utječe i na rast kriminala, na smanjenje broja radnih mjesta, na zdravstveni sustav, rekla je Tomić, poručujući kako treba nastaviti s kontinuiranom borbom protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima.

Tomić je kazala kako su najveća determinanta cijene duhanskih proizvoda porezi, a značajniji rast cijena je glavni uzrok prelaska na jeftinije ilegalne proizvode. Stoga je, kako je rekla, potrebna jedna racionalna porezna politika, što svakako nije prijedlog "zdravog fonda koji se spominjao s dodatnim opterećenjima na duhanske proizvode".

Povećanje cijena uzrokovano povećanjem trošarina ne vodi ka prestanku pušenja nego supstituciji jeftinijim proizvodima, istaknula je Tomić napominjući kako to nije stvar samo kod duhanskih proizvoda. Ti porezi na neke uvjetno rečeno "nezdrave proizvode", primjerice šećer u principu nisu doveli do smanjenja potrošnje šećera nego su se ljudi okrenuli supstituciji, nečem što je jeftinije i što postoji na tržištu i nije ilegalno, ali u ovom su slučaju to često ilegalne stvari, pojasnila je.

Poručila je kako se ne može poreznom politikom strukturne probleme u državi, niti probleme zdravstvenog ili mirovinskog sustava.

Predstavljajući rezultate istraživanja Davor Tolić iz Ipsosa je među ostalim naveo kako u broju pušača nema velikih promjena - 28,1 posto punoljetnih hrvatskih građana puši ili koristi duhanske proizvode, nešto češće puše muškarci (30,9 posto) i nešto češće ispitanici u dobi od 25 do 64 godine.

Najviše se puše cigarete (23,2 posto ispitanika), a zatim rezani duhan i cigarete u rinfuzi (6,9 posto), dok su ostale kategorije na razini manjoj od jedan posto (elektronske cigarete, cigare, duhan za lulu, klasični cigarilosi).

Udio koji otpada na neoporezovane duhanske proizvode na godišnjoj razini jr 17 posto, a istraživanje je pokazalo da bi na prestanak kupovine neoporezivih duhanskih proizvoda najviše utjecala niža cijena duhanskih proizvoda na uobičajenim mjestima prodaje (47 posto ispitanika), strah od kazne (19 posto), dok 20 posto ispitanika kaže da ništa ne bi utjecalo na to da prestanu kupovati neoporezive duhanske proizvode.