ŽELITE KREDIT U KUNAMA? Čelnik Udruge Franak: Imam kredit u eurima, želim ga zamijeniti. Obišao sam naše banke i otkrio koje nude najbolje uvjete

Mnogi dužnici u švicarskim francima, nakon što su proveli konverziju u eure, žele otići i korak dalje, prijeći na kunski kredit. Izbora imaju mnogo jer su se sve banke potrudile u svoju ponudu uvrstiti kunske stambene kredite, s relativno prihvatljivim kamatnim stopama. Sada je pitanje kako pronaći banku koja nudi najbolje uvjete. Za svoje članove Udruga Franak objavila je svojevrsni “vodič kroz banke”, uz preporuku da se obrate Hrvatskoj poštanskoj banci.

Denis Smajo, jedan od čelnika Udruge, kaže da je prošlih mjeseci obišao gotovo sve banke, a s nekima je razgovarao i pregovarao u više navrata. Eurski kredit koji ima u Erste banci želi zamijeniti za povoljniji u kunama, u svojoj ili nekoj drugoj banci.

Drukčiji tretman

- Najprije sam otišao u Zagrebačku banku i zatražio njihovu ponudu. Nisu mi još odgovorili. Moj je dojam da imaju drugačiji tretman svojih klijenata i onih iz drugih banaka, pri čemu im nije im previše stalo do privlačenja novih, već do zadržavanja postojećih klijenata - priča Smajo. Napominje da je načelna ponuda sa službene stranice Zabe petogodišnji kredit uz fiksnu kamatu od 5,15 posto, a nakon toga plaća se promjenjiva kamata. Fiksna kamata mu i odgovara jer preostali desetogodišnji kredit želi otplatiti ranije, u roku od pet godina. Zato su mu važni i drugi detalji, poput naknade za prijevremenu otplatu, ali i trošak javnog bilježnika za solemnizaciju novog kredita, kao i trošak elaborata procjene nekretnine te ostale naknade.

Kada je riječ o PBZ-u, drugoj banci po veličini, kaže da se ona strogo drži ponude koja je dostupna na njihovoj službenoj stranici i ne ostavljaju puno prostora za pregovore. U osnovi to je fiksna kamata od 4,79 posto na rok od pet godina, a nakon toga prelazi se na promjenjivu. No, s obzirom na njegovo bogato iskustvo u odnosu s bankama, Smaju ne zanima samo ponuda s njihova weba, već nastupa kao iskusni pregovarač.

- Svakoj banci dao sam i svoju ponudu: da ću prebaciti svoj tekući račun u tu banku, s pristojnom plaćom, kao i račune članova svoje obitelji. Neke su banke zbog toga spremne dati određeni popust, a neke ne - objašnjava. Među bankama koje su ostavile diskrecijski prostor za pregovore je i njegova matična Erste banka koja je kamatnu stopu spremna spustiti ispod 5 posto, i to fiksno na 10 godina. Za tu ponudu smatra da je zapravo možda najbolja i najsigurnija zbog fiksne kamate u cijelom otplatnom razdoblju, ali još razmišlja o tome jer treba platiti trošak solemnizacije od nekoliko tisuća kuna, a pored toga kaže da više nema povjerenja u svoju banku.

Ponude u kalkulatoru

Sudeći po njegovim riječima, još povoljniju kamatnu stopu ponudila mu je Splitska banka, fiksno 4,09 posto na rok od pet godina. Međutim, kod njih bi, osim solemnizacije, trebalo platiti i trošak procjene nekretnine, kao i naknadu od jedan posto na iznos prijevremene otplate. Naknadno, u pregovorima su pristali izbaciti sve troškove osim troška solemnizacije, što je matematički najpovoljnija ponuda za njega. Nakon što je sve ponude proučio i ubacio u svoj kalkulator, pokazalo se da je i dalje neodlučan.

Dodatni popust

HPB pak nudi dodatni popust za članove Udruge Franak od 0,1 posto i ne naplaćuje nikakve dodatne troškove refinanciranja. Na službenoj stranici te banke stoji da kunske kredite odobrava po fiksnoj kamatnoj stopi od 4,8 posto za prvih pet godina. Istodobno, sama se banka reklamira time da ne naplaćuje popratne troškove, poput onog za solemnizaciju, procjenu nekretnine i obradu zahtjeva.

- Još nisam odlučio. Možda ću u konačnici izabrati ponudu banke s većom kamatnom stopom, ovisno o popratnim troškovima, jer takva ponuda na kraju može biti i jeftinija. Svakako ću u obzir uzeti i moment povjerenja u svoju buduću banku - ističe Smajo. Kaže da je kao jedan od najaktivnijih članova Udruge Franak imao priliku pročitati više tisuća mailova članova koji su svakodnevno pisali Udruzi, pa se uvjerio kako se osam tuženih “jako loše odnose prema svojim klijentima”. Zbog izostanka povjerenja, od nekih banaka nije ni tražio ponude.