Život znanstvenika i znanstvenih novinara u pandemiji: ‘Glupačo, ti nosi masku do kraja života, a nas pusti na miru!‘

Ti si bolesna u mozak! Glupačo, ti nosi masku do kraja života, a nas pusti na miru! Jeste toliko bolesni da nakon dvije godine ne vidite da je sve to laž? Ovo su neke od poruka koje sam dobila na Messenger u danima kad je Nacionalni stožer civilne zaštite odlučio ukinuti epidemiološke mjere, uključujući nošenje maski u zatvorenim prostorima.

Premda sam kao dugogodišnja znanstvena novinarka naviknuta na "glas javnosti", koji se ponekad manifestirao prijetnjama tužbom pojedinaca iz akademske zajednice, a ponekad uvredljivim online komentarima ispod mojih tekstova o kontroverznim temama poput genetski modificirane hrane, praćenje pandemije koronavirusa bilo je za mene novo iskustvo. Nažalost, spoznala sam da dio hrvatske javnosti ne samo da favorizira teorije zavjere i znanstveno neutemeljene tvrdnje raznih "mesija" nego i vrlo agresivno reagira na kompetentne znanstvenike, liječnike, stručnjake za javno zdravstvo, popularizatore znanosti i novinare (tu agresivnost najbolje je osjetio RTL-ov reporter Goran Latković, koji je napadnut dok je izvještavao s prosvjeda protiv covid-potvrda u Zagrebu u studenom 2021. godine).

- Tijekom pandemije u više navrata dobio sam uvredljive, pa i prijeteće poruke koje su mi upućivali antivakseri i protivnici epidemioloških mjera. No, vrhunac je ipak bila objava na jednom opskurnom portalu, gdje je objavljena i moja fotografija te telefonski brojevi moje djece koju su zatim nazivali - ispričao mi je kolega Nenad Jarić Dauenhauer, znanstveni novinar portala Index.

U protekle dvije godine imunolog dr. Zlatko Trobonjača, redoviti profesor Sveučilišta u Rijeci, bio je čest gost hrvatskih medija u kojima je na smiren, racionalan i argumentiran način tumačio znanstvene spoznaje o koronavirusu. Ipak, bio je suočen s uvredama, najčešće u obliku primitivnih psovki koje je dobivao preko društvenih mreža ili elektroničkom poštom. - Bilo je tu i poruka koje bi se mogle shvatiti kao prijetnje, poput upita 'Spavaš li mirno?' ispod nekakvog teksta o cijepljenju djece, poslanog s, očigledno, lažnog profila čovjeka koji drži pušku u ruci.

Takve su me poruke najprije zaprepastile jer nisam mogao povjerovati da mogu doći iz naroda kojem pokušavaš, trošeći svoje vrijeme, večeri i vikende, bez ijedne jedine lipe zarade, objasniti što se događa i kako da se zaštiti. Poslije sam se navikao, svjestan da su takvi primitivci ogromna manjina i da u ovoj kompliciranoj znanstveno-medicinskoj priči akademija ima najveću odgovornost prema javnosti - ispričao je Zlatko Trobonjača.

Nedokazane ljekarije

Uvrede, prijetnje pa i napadi na znanstvenike, koji se bave istraživanjem covida-19 ili često istupaju u medijima, ne događaju se samo u Hrvatskoj nego i razvijenim zemljama s jakom demokratskom tradicijom. Tako je anketa koju ju je među znanstvenicima koji se bave covidom-19 u ožujku proveo časopis Science pokazala da je njih 38 posto od 510 anketiranih prijavilo barem jednu vrstu napada: od uvreda do prijetnji smrću, upućenih na društvenim mrežama, putem e-pošte ili telefona, a ponekad čak i osobno.

- Mislim da antiznanstveno raspoloženje šire ekonomski i socijalni motivi. Kad netko ima ekonomski motiv da prodaje alternativne i znanstveno nedokazane ljekarije, onda će podrivati povjerenje u znanstvenu metodu i znanstvenike. To je, međutim, relativno ograničena sfera djelovanja, a takvi nadriliječnici i šarlatani ipak se donekle paze - smatra dr. Luka Čičin-Šain, voditelj Odjela za virusnu imunologiju u Helmholtz centru za infektivna istraživanja u Braunschweigu. - U Hrvatskoj je bilo puno socijalnog elementa, pogotovo onoga koji su agresivno promovirali jedan znanstvenik i poduzetnik da bi stvorili atmosferu straha i linča među znanstvenicima i tako ih ušutkali.

Stoput ponovljena laž postaje istina, a njezino opovrgavanje nailazi na kognitivnu disonancu. Dok se to događa u jednom malom segmentu društva, situacija nije ozbiljna, ali kad puno ljudi povjeruje u nebuloze, onda imamo visok postotak necijepljenih, ljude koji odbijaju staviti masku na lice i slična ponašanja koja dovode do bespotrebnih infekcija i smrti - dodao je Čičin-Šain, koji se uz uvrede suočio i s dvije sudske tužbe, od kojih je jedna već odbačena.

S njegovom ocjenom slaže se i Zlatko Trobonjača. - Hajku protiv znanstvenika koji su komentirali pandemiju organizirali su uglavnom poduzetnici, investirajući svoj novac i koristeći različite kanale masovne komunikacije s ciljem raspaljivanja strasti u primitivnim krugovima koji su trebali kao 'psi rata' odrađivati prljave poslove za njih i njihove poduzetničke ambicije koje su zbog pandemije bile zakočene.

Tih zavedenih ljudi mi je žao, jer su mnogi od njih loše prošli u ovoj pošasti, vjerujući pričama ugodnim za uho, ali pogubnim za zdravlje i život, dok za inspiratore i organizatore anti-covid ujudurme držim da su zloupotrijebili demokraciju, medijske i javne slobode i da snose značajnu odgovornost za podosta loše ishode borbe protiv epidemije u našoj zemlji. Kao posebno, vjerojatno i najveće razočaranje ističem istupe nekih medicinskih djelatnika, posebice doktora medicine, koji su, ne samo podlegli zavjereničkim pričama nego postali i aktivni promotori antivakserskog pokreta, ivermektinaši, hidroksiklorokinolozi ili pripadnici neke druge subdivizije anti- covid zavjere - naglasio je Trobonjača.

Glasna manjina

Dr. Dinka Čorkalo Biruški, profesorica socijalne psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, smatra kako su uzroci agresivne reakcije na zagovaratelje epidemioloških restrikcija i znanstvenog pristupa raznoliki. - No, važno je naglasiti da su agresivni ispadi zapravo ispadi agresivne manjine.

U prilog tomu govore i rezultati opsežnog istraživanja financiranog od HRZZ-a koje sam provela sa svojim timom ReSPoC u četiri vala, prateći raznolike mentalno-zdravstvene i društvene ishode nacionalnog uzorka odraslih sudionika tijekom godinu i pol. Naše istraživanje pokazuje da je povjerenje u znanost i znanstvenike tijekom pandemije razmjerno visoko, u svakom slučaju daleko više nego u političke institucije odgovorne za upravljanje krizom i samo je neznatno opadalo tijekom vremena - rekla je dr. Čorkalo Biruški.

Naglasila je kako podrška teorijama zavjere kod nas zapravo nije bila velika. - No, nevolja je da je riječ o vrlo glasnoj manjini iz koje se onda regrutiraju i agresivni ispadi. Pandemija je donijela u naše životu nesigurnost epskih razmjera, a nesigurnost može biti snažan okidač agresivnog reagiranja posebno ako se krivnja za to projicira na one koji nisu nudili brza rješenja, nego zahtijevali značajnu promjenu života, pozivali na oprez i odgovornost i 'prorokovali' da borba neće biti kratkotrajna. Ljudi se teško nose s restrikcijama, one su povećavale razinu frustracije svojom dugotrajnošću i 'mete' agresivnih ispada lako su postali oni koji su ih zagovarali, uključujući i znanstvenike - pojasnila je dr. Čorkalo Biruški.

Smatra kako dio agresivnih reakcija prema znanstvenicima, posebno nakon pronalaska cjepiva, sigurno ide i iz uvjerenja manjine da se znanost stavila u službu farmaceutske industrije, koja je identificirana kod nekih kao ključni akter velike svjetske epidemijske zavjere motivirane jedino profitom.

Ruku pod ruku

- Iracionalnost toga vjerovanja ide ruku pod ruku s pojednostavljenom interpretacijom stvarnosti koju nude razne teorije zavjere. Nadalje, socijalne su se mreže i ovdje pokazale kao glavni generator vitrioličnih rasprava. No, socijalne mreže nisu najsretniji medij za razmjenu mišljenja i argumenata, nego više za učvršćivanje postojećih stavova, jer će iskazani stav izazvati salvu reakcija podrške i stvoriti iluziju da naše mišljenje dijeli mnoštvo. I, konačno, agresija manjine bila je učvršćena i snažnom ideološkom potkom obrane 'slobode'.

A kada idete iz perspektive da vam netko oduzima slobodu i da tu uskratu doživljavate kao duboko nepravednu ili jednostavno nepotrebnu, to vam je uvjerenje ujedno i snažno opravdanje za pobunu, uključujući i agresiju. Takve stvari treba razotkriti i kažnjavati, te znanstvenicima na taj način pokazati koliko kao društvo cijenimo njihovu ulogu i nemjerljiv doprinos u pandemiji - zaključila je Dinka Čorkalo Biruški.