GENERIRANJE ZAPOSLENJA

Županija u kojoj je šansa za pronalazak novog posla dvaput veća nego u Zagrebu

 CROPIX

Ako baš morate ostati bez posla, najbolje bi vam bilo da ste stanovnik Istarske županije jer statistika pokazuje kako nezaposleni u Istri u najvećem broju pronalaze novi posao.

Prema izračunu Jutarnjeg lista dobivenom prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na 100 nezaposlenih u Istri njih 13 mjesečno u prosjeku će pronaći novo radno mjesto, što je ujedno i najbolji rezultat među 21 županijom.

Dapače, stanovnici Istre u prosjeku imaju 270 posto veće šanse da nakon nezaposlenosti pronađu novo radno mjesto od stanovnika Sisačko-moslavačke županije, koja je prema našem izračunu završila na posljednjem mjestu po uspješnosti zapošljavanja.

Statistika govori da će mjesečno na 100 nezaposlenih u okolici Siska njih 4,8 pronaći novi posao, čime su im šanse gotovo tri puta manje od sretnijih stanovnika istarskog poluotoka.

Izračun je napravljen na temelju HZZ-ovih podataka o prosječnoj godišnjoj nezaposlenosti po županijama te podacima o broju onih koji su burzu napustili zbog zaposlenja.

Pogrešna percepcija

Da bi se na temelju toga točno izračunala stopa zapošljavanja po županijama, ukupni broj osoba koji godišnje napušta burzu zbog posla trebalo je podijeliti na 12, kako bi se dobila prosječna mjesečna brojka.

Nju smo zatim usporedili s prosječnom mjesečnom registriranom nezaposlenošću i dobili stopu zapošljavanja po županijama. Iz toga je proizašla lista najuspješnijih krajeva na kojoj je prvo mjesto zauzela Istarska, a drugo Varaždinska županija. U ovoj drugoj mjesečno na 100 nezaposlenih posao će u prosjeku pronaći 9,5 osoba, a slijedi je Dubrovačko-neretvanska županija s njih prosječno devet.

Još jedna obalna županija - Zadarska - ušla je među prvih pet jer tamo na 100 nezaposlenih posao u prosjeku pronađe 8,7 osoba. Prostorno najmanja županija, Međimurska, zasjela je na peto mjesto.

Podaci su, između ostaloga, zanimljivi iz razloga što demistificiraju mišljenje kako je posao najlakše pronaći u Zagrebu, a dosta loše rezultate pokazuje i Splitsko-dalmatinska županija, unatoč činjenici da bi stopu tamo moglo povećavati sezonsko zapošljavanje uglavnom u turizmu. Obje te županije završile su na 15. mjestu ljestvice jer je izračun pokazao kako mjesečno na 100 nezaposlenih osoba posao u njima pronalazi tek njih 6,2. Istrani će dakle imati dva puta veće šanse pronaći posao u svojoj županiji od Zagrepčana, Varaždinci će od njih biti uspješniji 150 posto (jedan i pol puta), a tu negdje vrtjet će se i šanse stanovnika okolice Dubrovnika i Neretve.

I​starski župan Valter Flego rekao je kako je nezaposlenost u Istri u dvije godine pala za 31,8 posto, ​što je posljedica 10 mjera pomoći gospodarstvu poput potpora za prerađivačku industriju te razvoj poljoprivrede i turizma.

Prikazani podaci, rekao je Predrag Bejaković s Instituta za javne financije, upućuju na snažnu regionalnu raznolikost zemlje gdje se sjeverni i obalni dijelovi uglavnom pokazuju uspješnijima u generiranju zaposlenja.

- Naravno, tu na zapošljavanje utječe mnoštvo faktora pa je obala obično u prednosti jer im statistiku ‘uljepšavaju’ sezonci.

No, brojke pokazuju da itekako trebamo raditi na regionalnom razvoju, ali da pritom ne smijemo gotovo ništa očekivati od države. Ona je svojim poticajnim mjerama, nažalost, mnogim krajevima napravila medvjeđu uslugu jer su ostali zakinuti za prirodni razvoj. Jedino lokalne inicijative uz pomoć sredstava iz EU fondova mogu bitno utjecati na umanjivanje tolikih razlika među krajevima”, rekao je Bejaković za Jutarnji list.

Porast broja zaposlenih

Sličnom praksom vole se pohvaliti u Varaždinskoj županiji čiji župan Predrag Štromar ističe kako je njihova jedinica regionalne samouprave prije pet godina prestala brojati nezaposlene, već isključivo zaposlene osobe.

- Broj zaposlenih četiri godine zaredom nam raste, ali zato imamo problem sa znatno nižim plaćama od prosjeka, što planiramo riješiti do 2020. godine. Već smo ove godine napravili pomak pa su plaće u našoj županiji u prosjeku rasle pet posto, dok je to na razini države bilo 2,2 posto, rekao je Štromar.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 17:01