‘Ovo nije predmet za Povjerenstvo, nego i za istragu o korupciji’

Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa zaprimilo je zahtjev šefa HDZ-a i prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka za pokretanje istrage u slučaju poslovne povezanosti njegove supruge Ane Šarić Karamarko s lobistom MOL-a Jozom Petrovićem. Odluku bi trebali donijeti u roku od 15 dana, no bez obzira na to kakva bila, pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali slažu se da ovo nadilazi sukob interesa.

Profesor kaznenog prava i jedan od tvoraca Zakona o sprječavanju sukoba interesa Josip Kregar tvrdi da se prije svega radi o Karamarkovoj političkoj odgovornosti koja zahtijeva njegovu ostavku. A iz GONG-a, koji je prije dva tjedna zbog prijateljstva Karamarka i Petrovića zatražio da se šef HDZ-a povuče iz odlučivanja oko arbitraže Ina-MOL, poručuju da to više nije dovoljno.

Nacionalni interesi

- Ovo nije pitanje samo za Povjerenstvo nego i za druge nadležne institucije. Zasad nemamo dokaze da se radi o korupciji, ali kada se spoje sve kockice koje su nam poznate, ima osnove da se istraži ima li u cijelom slučaju korupcije - naglašava izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić. Više nije dovoljno, poručuje Zelić, da se Karamarko samo izuzme iz odlučivanja oko arbitraže.

- Nije više stvar samo odlučivanja nego i njegova političkog utjecaja u Vladi te raspolaganja povjerljivim informacijama. A to je već ugrožavanje nacionalnih interesa - tvrdi Zelić.

Čim je otkriveno da je tvrtka Ane Karamarko pružala usluge konzultantskoj tvrtki Josipa Petrovića koji je lobist MOL-a i veliku većinu prihoda ostvaruje od poslovanja s tom mađarskom kompanijom, prvi potpredsjednik Vlade požurio se sam prijaviti Povjerenstvu.

- Time ustvari pokušava minorizirati cijeli slučaj. Ali ovo je presudan slučaj za Vladu. Jer Karamarko je prvi potpredsjednik Vlade RH, a njegova je supruga radila za suprotnu stranu! Sve ovo utječe na njegovu vjerodostojnost i vjerodostojnost Vlade - naglašava Kregar za kojeg nema sumnje da se radi o političkoj, ali možda i o kaznenoj odgovornosti prvog potpredsjednika Vlade.

Neprikladni utjecaj

- Imam premalo informacija da bih mogao procjenjivati ima li elemenata kaznenog djela, ali moguće da se radi o kaznenom djelu neprikladnog utjecaja. Kod zloporabe položaja i ovlasti kazneno djelo nije zaključeno samo kad je donesena neka odluka nego i kada postoji pokušaj da se tako nešto učini. Kao što kazneno djelo korupcije nije samo davanje i primanje mita već korištenje povlaštenih informacija radi privatne koristi - objašnjava Kregar. Karamarko je, napominje, trebao sam obavijestiti Povjerenstvo i javnost o poslovnim odnosima svoje supruge.

- Zašto Karamarko nije rekao da njegova supruga ima takav ugovor i da mu je prijatelj lobist MOL-a?! - kaže Kregar. Premda Karamarko nije bio član Vlade u vrijeme dok je njegova supruga imala ugovor s Petrovićevom tvrtkom, za Kregara je to nebitno.

- Jer on je poslije postao prvi potpredsjednik, a kao takav je davao i izjave oko arbitraže - podsjeća. Osim toga, Karamarko je, upozorava, kao šef tajne službe, a nakon toga i kao ministar unutarnjih poslova koji je istraživao Sanadera u slučaju Ina-MOL imao pristup povlaštenim informacijama.

- Glavno je pitanje što je Vlada učinila u slučaju Ina-MOL. Pa čak da nije učinila ništa, postavlja se pitanje zašto nije? I je li to povezano s poslovnim odnosom koji preko Petrovića Karamarkova supruga ima s MOL-om - naglašava Kregar za kojeg je nevjerojatan i podatak da je tvrtka Karamarkove supruge bila analitičar medija za Petrovića, odnosno MOL.

Analitičar medija

- Što je to uopće analitičar medija? To je kao da meni netko naruči da mu monitiram centralno grijanje, a o tome nemam pojma, ali vam to naplatim - ironizira Kregar za kojeg stoga nema dvojbe o čemu se radi: - To je fiktivni pravni posao. Taj ugovor je fikcija.

Predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković dala je naslutiti da bi odluka vezana uz Karamarka mogla ići u njegovu korist jer, kako je rekla, dosad objavljeni podaci o poslovnom odnosu između Karamarkove supruge i njegova prijatelja Petrovića ne upućuju na to da je došlo do povrede zakona, ali ukazuju na “postojanje određene interesne povezanosti”. Kregar je, međutim, skloniji tumačenju da ima i sukoba interesa.

- Jer, prema tom zakonu, svatko tko obnaša javnu dužnost ima obvezu obavješćivanja Povjerenstva da postoji mogućnost sukoba interesa. Poanta zakona nije kažnjavanje kad se netko ogriješi o zakon nego sprječavanje da dođe do sukoba interesa - tumači Kregar. Situacija bi bila ponešto drugačija da Karamarko nije ozakonio svoju vezu.

- Čim su se vjenčali, ona je, prema Zakonu, postala osoba koja je s njim povezana. Da su ostali u izvanbračnoj zajednici, ipak bi dulje trajalo dokazivanje jesu li zaista u takvoj zajednici ili ne - objašnjava.

Što kaže zakon o sprečavanju sukoba interesa

Zakon o sprječavanju sukoba interesa jasno propisuje da u “obnašanju javne dužnosti dužnosnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa”. A sukob interesa postoji kada su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom, i to posebno kada:

- privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili se osnovano može smatrati da privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili privatni interes dužnosnika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti.

Članak 5 pak propisuje da dužnosnici “ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana te ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost”. Istim zakonom dužnosnicima je, među ostalim, zabranjeno “koristiti povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe” ili “na koji drugi način koristiti položaj dužnosnika utjecanjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti kako bi postigli osobni probitak ili probitak povezane osobe, neku povlasticu ili pravo, sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi”.

‘Predsjednica i premijer moraju se sad oglasiti’

O cijelom bi se slučaju, upozoravaju u GONG-u, trebali oglasiti premijer Tihomir Orešković, potpredsjednik Božo Petrov, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i HDZ.

- Kockice se slažu - prvo imamo dugogodišnje prijateljstvo Petrovića i Karamarka, a znamo Petrovićevu ulogu u Sanaderovu mandatu. Zatim smo doznali za ovaj ugovor, a tome treba dodati i činjenicu da HDZ postavlja ultimatum Mostu da se odustane od arbitraže. Uz to tvrtka Migrit energija, koja je navodno paravan za ruski Rosatom, čiji je šef bio predstavnik MOL-a i član Uprave Ine kada i Petrović, financirala je kampanju i HDZ-a i Kolinde Grabar-Kitarović. Treba se sve istražiti, a ključno je čuti i premijera, predsjednicu države i potpredsjednika Petrova neka jasno kažu je li to političko poštenje koje zagovaraju i borba protiv korupcije - poručuje Zelić koji podsjeća da se i za Sanaderove afere kad su počele isplivavati u medijima tvrdilo da su besmislice i podmetanja. (S.B.)

Što kaže zakon o sprečavanju sukoba interesa

Zakon o sprječavanju sukoba interesa jasno propisuje da u “obnašanju javne dužnosti dužnosnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa”. A sukob interesa postoji kada su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom, i to posebno kada:

- privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili se osnovano može smatrati da privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili privatni interes dužnosnika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti.

Članak 5 pak propisuje da dužnosnici “ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana te ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost”. Istim zakonom dužnosnicima je, među ostalim, zabranjeno “koristiti povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe” ili “na koji drugi način koristiti položaj dužnosnika utjecanjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti kako bi postigli osobni probitak ili probitak povezane osobe, neku povlasticu ili pravo, sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi”.