STRUČNI SAVJET

'I u recesiji trebamo imati dostojanstvo. Jedite grah, mahune, leću i grašak jer su to jeftina, a hranjiva jela'

Unatoč krizi ne smijemo se odricati nekih namirnica koje nisu toliko jeftine, poput maslinova ulja, meda, orašastih plodova, crnog vina

Prvo je pažnju javnosti izazvala premijerova supruga dr. Sanja Musić Milanović izjavom o tanjim kriškama crnog kruha, koju su neki i zlonamjerno preokretali. Onda je premijer rekao kako kod nas nema gladne djece, ali da se zbog neimaštine mnogi hrane nekvalitetno. A konačno je ulje na vatru dolio sam predsjednik države Ivo Josipović izjavom da gotovo svakodnevno dobiva pisma u kojema mu poručuju građani ‘gladni smo’. “Molim vas, nemojte o politici. To je stvar političara. Ja sam nutricionist i ne želim komentirati izjave političara”, prvo je što je rekla docentica dr. Darija Vranešić Bender, klinički nutricionist na KBC Rebro u Centru za kliničku prehranu koja predaje i na Medicinskom i Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, autorica je više knjiga i znanstvenih radova, školovala se u Brazilu, Italiji, Nizozemskoj i Švicarskoj, a ujedno je i predsjednica Hrvatskog instituta za nutricionizam. A kada je riječ o zdravoj prehrani i jeftinim namirnicama dr. Vranešić Bender savjetuje da se više okrenemo grahu, leći, slanutku, mahunama, grašku i srdelama. Vrijedi li to isto i za restorane u Saboru ili kojem ministarstvu, e, to je već drugo pitanje.

Kako se, zapravo, mi u Hrvatskoj hranimo?

- Prosječni Hrvat voli meso, krumpir, rado pije pivo i vino, a pritom konzumira nedovoljno voća i posebice ribe. Unos šećera veći je od preporučenog, a isto tako i unos masnoća. Prehrana prosječnog Hrvata često je nedovoljno raznolika i neredovita. Dakle, u prosjeku se Hrvati hrane nekvalitetno. No postoji izvjesna polarizacija na one koji su iznimno svjesni i zainteresirani za hranu i one koji hranu potpuno zanemaruju. Ipak, razmišljanje i razgovor o hrani je sveprisutan, a posebno interes za svakojake dijete za mršavljenje.

Koje su najveće prehrambene pogreške Hrvata?

- Prije svega izostavljanje doručka, jer gotovo petina uopće ne doručkuje, zatim podjela obroka na dva do tri veća umjesto pet manjih, slaba konzumacija ribe i ekstra djevičanskog maslinovog ulja te odabir rafiniranih pekarskih proizvoda, u čak 50 posto sugrađana, umjesto integralnih. No, u usporedbi s nekim drugim zapadnjačkim zemljama situacija kod nas je ipak nešto bolja. Više se jedu kuhani obroci i sezonske namirnice, osobito na selu gdje je prehrana znatno bolja nego u većim sredinama. Ipak, ne treba zanemariti trend općenitog pogoršanja kvalitete prehrane.

Kako se hrane djeca u Hrvatskoj, je li hrana u školama dovoljno kvalitetna i podređena njihovoj dobi i potrebama?

- Jelovnici u školama nedavno su značajno unaprijeđeni i izrađeni su nacionalni normativi i standard prehrane. Implementacija standarda dakako ovisi o mogućnostima škole, ali pomaci su značajni i sve više usmjereni prema zdravijim izborima. Energetske i nutritivne potrebe školaraca mogu se zadovoljiti posebno prilagođenim jelovnicima, međutim, važno je razviti i sklonost prema uravnoteženoj prehrani, a te su intervencije nužne u ranoj dobi. Također, poznato je da djeca uče na primjeru roditelja, tako da škola ne može ispraviti sve pogrešne stavove i navike koje je dijete steklo kod kuće.

Što biste preporučili školskoj djeci koja su ipak najviše orijentirana na brzu hranu?

- Dnevni unos hrane treba raspodijeliti na četiri do pet manjih obroka, radije nego na dva do tri velika. Pri tome valja imati na umu da se doručak ne smije zanemarivati. Dnevno je poželjno jesti dva do tri puta raznovrsno povrće, a od toga barem jednom tjedno mahunarke, slanutak, grašak, bob, leću, grah. Svaki dan uputno je konzumirati barem dvije voćke. Na unos masnoća svakako treba paziti, no masnoće se iz prehrane djeteta ne smiju izbaciti. Odlični izvori vrijednih masnoća, posebice nezasićenih, omega-3, su riba, meso, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, orašasti plodovi, maslinovo ulje i druga biljna ulja te majoneza i margarinski namazi prilagođeni dječjim potrebama.

A što bi trebalo smanjiti ili izbjegavati?

- Treba smanjiti unos rafiniranih, prerađenih žitarica i povećati unos cjelovitih žitarica. Drugim riječima, bijelo brašno, šećer, bijela peciva, kolače s bijelim šećerom, tjesteninu i rižu treba u određenom postotku zamijeniti njihovim cjelovitim varijantama. Ispijanje zaslađenih napitaka treba ograničiti, iako to ponekad može biti teško jer su ti napitci djeci posebno primamljivi. Sa slatkišima treba biti umjeren.

Relativno malo jedemo ribu, jer je skupa, na jelovniku je u Hrvatskoj često svinjetina, mesne prerađevine. Ima li neki ‘recept’ da se izabere ono što se smatra zdravim, a da opet nije preskupo?

- I u recesiji treba zadržati izvjesno prehrambeno dostojanstvo i ne odricati se nekih visokovrijednih namirnica koje nisu toliko jeftine poput maslinovog ulja, meda, crnog vina, orašastih plodova, svih onih namirnica koje su cijenili i naši stari na području Mediterana. Najlakši način za uštedu prilikom kupnje namirnica je izbjegavanje procesiranih, industrijskih gotovih proizvoda. Iako priprema jela od cjelovitih namirnica iziskuje više vremena, znanja i volje, takav je način prehrane značajno jeftiniji i zdraviji. Temelj prehrane čovjeka čine žitarice, a iskonska snaga, postojanost i hranjivost žitarica posebno dolazi do izražaja u hladnijem razboblju godine. Osim uvriježenih namirnica riže, tjestenine, kruha i palente, postoje brojne zanimljive žitarice koje pridonose bogatstvu zimske trpeze. Razmjerno jeftine žitarice: pšenica, ječam, zob, heljda, raž, proso odlično pristaju u toplim povrtnim ili mesnim varivima, a jednako dobro mogu obogatiti hladne salate. Naravno, najbolje je birati cjelovite žitarice, a rjeđe posezati za rafiniranim.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 06:12