PIŠE VIKTOR VRESNIK

Linić: Ne treba sijati paniku, uskoro će se vidjeti prvi rezultati toga što smo radili

BDP je pao 1,3 %, a najoptimističnija međunarodna bonitetna agencija Moody's je promijenila svoju prognozu za Hrvatsku na negativno. Ministra financija i ministra gospodarstva kritiziraju sa svih strana

Zasad možda najveća razlika između prvog i sadašnjeg mandata koalicije kojoj je na čelu SDP jest susretljivost prema medijima njezina ministra financija Slavka Linića . Možda zbog ozbiljnosti trenutka u kojemu svaki političar treba saveznika, a možda i zbog toga što ga javnost, barem u ovom trenutku, doživljava kao jedinog ministra koji može pokazati vidljive rezultate. I ne smeta mu kada to kažem. Zadovoljan je. Ali, slaže se, uspješno punjenje državne blagajne ne može se nastaviti ne dogodi li se značajan preokret u ekonomiji. Ljudi praznih džepova ne troše, nezaposleni ne plaćaju poreze.

- Osnovna je štednja, više nitko ne misli da možemo trošiti kao prijašnjih godina, ali uvođenje fiskalne discipline sigurno neće otvoriti radna mjesta, rekao mi je u kratkom telefonskom razgovoru u petak kasno poslijepodne, nakon što su se u medijima izredali izvještaji o negativnim rezultatima prvog ovogodišnjeg tromjesečja, što je njega i njegova ključnog partnera u Vladi Radimira Čačića natjeralo na svojevrsnu medijsku ofenzivu.

Linić, međutim, ne zna biti slatkorječiv. Kao komentar na posljednje, negativne statistike on kaže samo škrto: Ne treba sijati paniku, otvaraju se natječaji i uskoro će se vidjeti prvi rezultati toga što smo proteklih mjeseci radili.

To je ujedno i procjena rezultata rada njegova najčvršćeg suradnika u koaliciji, (prvog) potpredsjednika i (što je u ovom slučaju važnije) ministra gospodarstva Radimira Čačića koji se ovih dana zbog crnih statistika našao pod žestokim udarom kritike. Linićeva podrška Čačiću i dalje je bezrezervna.

Granični mjesec

- Njegov je posao teško vidjeti jer u realnom biznisu se, pogotovo kod nas, i dalje ogromna količina vremena troši samo za pripreme projekata. U svakom slučaju, već smo proteklog mjeseca krenuli s nekoliko natječaja za realizaciju manjih projekata u Hrvatskim vodama, sljedeći mjesec nastavljamo s novim projektima i s novim natječajima... Otvorit će se i natječaj za alternativne izvore energije. Sve se počinje vrtjeti. U drugoj polovici godine to bi se već trebalo osjetiti i u ritmu novog zapošljavanja. Ranije, teško.

Važno je, kaže, da se što prije završe pripremni, administrativni, papirnati poslovi. A onda treba, još prije ljeta, izabrati izvođače i otvoriti gradilišta.

Prve vidljive pomake očekuje u energetskom sektoru, iz kojega je dosad stiglo i najviše najavljenih projekata. - Energetika je veliki potencijal, svima je zanimljiva, svi bi u nju ulagali, kaže.

Kada su protekli mjesec bili u Londonu, na godišnjoj skupštini Europske banke, predstavnici Vlade, među kojima i Linić i Čačić, susreli su se i s velikim međunarodnim investitorima.

- Još se jednom pokazalo kako je evidentno da novca ima i da financije, kada je o razvoju riječ, nisu nikakav problem. Problem je u nama, u našoj sporosti da uhvatimo korak s mogućnostima koje nam nude investitori koji su, unatoč krizi, spremni ulagati u Hrvatskoj. Kada smo sredinom svibnja bili u Londonu, razgovarali smo, osim s predstavnicima EBRD-a, s kojima ionako permanentno razgovaramo u Zagrebu, i s Europskom investicijskom bankom i s Europskom centralnom bankom, kao i s nekim komercijalnim bankarima. U svim su tim razgovorima vrlo ozbiljni ulagači pokazali značajnu spremnost za ulaganje u projekte o kojima smo razgovarali.

Osvrćemo se još jednom na statistiku. Vlada je još u svojim prvim najavama planiranog ritma hrvatskog izvlačenja iz krize, u vrijeme kada se činilo da su se europske zemlje u okruženju počele izvlačiti iz negativih statistika, lipanj postavila kao granični mjesec, točku u kojoj će kriza u Hrvatskoj izgledati najdublje. Ipak, kada su u srijedu i četvrtak bile objavljene posljednje statistike zaposlenosti i BDP-a, i s Markova trga se mogla osjetiti nelagoda. Pogotovo kada je od bezrezervne podrške sada više ne novoj hrvatskoj Vladi odustao i dosad među međunarodnim bonitetnim agencijama najoptimističniji Moody’s. Ranije toga poslijepodneva Linić je već rekao kako ne očekuje da će samo Moody’sova promjena prognoze (sa “stabilno” na “negativno”) bitnije utjecati na troškove hrvatskih postojećih i budućih zaduženja. Opasno bi, rekao je tom prilikom, bilo kada bi se ta predviđanja materijalizirala i kada bi se hrvatski rejting s današnje investicijske spustio na špekulativnu razinu.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 12:19