LOVAC NA VARALICE 'Jedan klik i znam za sve vaše bankovne račune, aute, jahte i nekretnine'

Prošlo je točno 15 sekundi otkako je Marijan Gašparac kliknuo mišem na opciju ‘Dohvati’ i na ekranu njegova računala pojavili su se svi traženi podaci za nezaposlenog Zagrepčanina (44) kojeg je odlučio provjeriti. Aplikacija SocSkrb, koju je Ministarstvo socijalne politike i mladih upravo pustilo u puni pogon, Gašparcu je u tom kratkom roku pokazala kako je taj primatelj socijalne naknade od 800 kuna mjesečno, koliko mu zakonski pripada kao samcu, istodobno vlasnik čak četiri vozila i tri aktivna tekuća računa u banci.

Zagrepčanin će sada ostati bez te pomoći, tj. zajamčene minimalne naknade (ZMN), a Ministarstvo će protiv njega podnijeti postupak za naknadu štete kako bi naplatili sav novac koji je nelegalno, na prevaru, dobivao.

Pobjeda OIB-a

Ako treba i ovrhom.

- Ovo je doista revolucija za socijalnu skrb - kaže Gašparac, voditelj Odjela za analitiku i statistiku, koji nam je način na koji aplikacija radi demonstrirao u uredu na 12. katu zgrade Ministarstva na zagrebačkoj Savskoj cesti. Revolucija, i to ne samo po pitanju efikasnog lova na lažne primatelje pomoći, nego i u načinu i brzini budućeg rada za svakog djelatnika u svih 118 centara za socijalnu skrb u Hrvatskoj u koje je konačno, nakon godinu i pol dorada i testiranja, SocSkrb uveden.

Riječ je o sustavu u koji su zavedeni svi primatelji stalnih socijalnih naknada u zemlji. Pomoću njihova OIB-a, djelatnicima centara u roku 15-30 sekundi podatke o korisniku isporučuju Fina, Porezna uprava, MUP i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.

Upravljanje sustavom je jednostavno - ne treba čak upisati ni ime i prezime korisnika kojeg se želi provjeriti, nego samo njegov OIB i kliknuti na gumb “Dohvati”. Podaci iz svih institucija u sustav stižu odmah, a SocSkrb istodobno pokazuje kada je korisnik počeo primati pomoć, koliko prima mjesečno, a ako je riječ o članu obitelji, mogu se na isti način provjeriti svi članovi njegove obitelji, uključujući i djecu. Trenutačno se testira i veza sa Zavodom za zapošljavanje, koji će vjerojatno već za tjedan dana moći slati i primati podatke o zapošljavanju primatelja socijalnih naknada. Ministarstvo socijale prvo je u zemlji koje ima ovako napredni sustav.

Djelatnik bilo kojeg Centra za socijalnu skrb aplikacijom SocSkrb za svog korisnika, čiju provjeru vrši, dobiva podatke o njegovim nekretninama, automobilima ili plovilima ako ih ima ili ih je u međuvremenu nabavio te eventualnim računima u hrvatskim bankama, prihodima ili promjeni prebivališta. Vidljive su i stambene i oročene štednje.

Riječ je o ključnim podacima korisnika socijalnih naknada za koje je nekad djelatnicima centara trebalo po nekoliko mjeseci da ih dobave ili im nisu bili dostupni. S obzirom na to da stalne novčane naknade u Hrvatskoj prima, kako sustav u ovom trenutku pokazuje, oko 113 tisuća ljudi, jasno je da mnogi koji su varali i nelegalno primali novac nikad nisu došli na red ili bili provjeravani.

- SocSkrb nije samo aplikacija za lov na lažne primatelje, nego i sredstvo koje će svim djelatnicima ubrzati rad. Ja sam čovjek koji je radio u Centru za socijalnu skrb i znam o čemu govorim i koliki je ovo napredak. Samo za provjeru prebivališta jednog korisnika u MUP-u nekad je trebalo i do dva mjeseca čekanja. Zbog toga su neki primali dvostruke naknade u dva ili više centra istodobno. Sada će naši djelatnici imati više vremena za rad na terenu, za razgovore sa strankama i ono za što su obučeni, a ne da se bore s birokracijom i gube vrijeme - ističe Gašparac.

Sedam tisuća ulovljenih

Prilikom uvođenja aplikacije detaljnijim provjerama na ručni način otkriveno je oko sedam tisuća lažnih korisnika. SocSkrb će ih sigurno otkriti još.

Osim primjera Zagrepčanina s četiri automobila i tri računa, doznajemo i za ženu koja je imala dvadesetak računa u bankama, koje je otvarala i zatvarala prema potrebi. Na dva računa imala je stambenu štednju koju je redovito uplaćivala. Druga žena imala je šest tekućih računa, dvije oročene štednje i jednu stambenu. Takvih je primjera puno.

Prilikom ručne provjere otkriven je primatelj pomoći koji je iznajmljivao jedan od stanova u svom vlasništvu. Drugi je bio vlasnik tegljača kojim je zarađivao na crno.

Od sedam tisuća dosad otkrivenih uštedio se iznos od oko 48 milijuna kuna, a Hrvoje Sadarić, pomoćnik ministrice Opačić koji je bio project manager uvođenja SocSkrbi, kaže kako grube računice pokazuju da bi se ukupno možda moglo uštedjeti i do 80 milijuna kuna.

- Puno bitnija od konačnog iznosa je činjenica da će se sav taj novac vratiti u sustav, dakle u socijalne naknade. Što to znači u praksi? Ušteda je generirala rast zajamčene minimalne naknade sa 600 na 800 kuna mjesečno. Maksimalni iznos od 2900 kuna podigli smo na 3017 kuna. Svaka kuna koju je netko uzeo, a mi je sada vratimo, bit će upotrijebljena za socijalne naknade. Sedam tisuća lažnih smo izbacili iz sustava, ali zbog krize nam je u sustav u međuvremenu došlo novih deset tisuća ljudi - kaže Sadarić. SocSkrb u svojoj je osnovi jedinstvena baza podataka svih korisnika socijalnih naknada. Kako se pisalo, HDZ-ova vlast je još 2004. od Svjetske banke dobila 40 milijuna dolara kredita za reformu socijalne skrbi, kojoj je informatizacija trebala biti prvi korak. No, kad je Kukuriku koalicija došla na vlast, ustanovili su da sustav zapravo ne postoji i da je sve bilo na razini pilot-projekta koji uopće nije profunkcionirao, a rate kredita su uredno dolazile na naplatu.

Stoga je pravi rad na njoj počeo sredinom 2012. kada je oformljen tim u Ministarstvu socijale koji je u suradnji s Carnetom odlučio aplikaciju, koja je dotad bila nefunkcionalna, pokrenuti po svaku cijenu. Sadarić i Gašparac opisuju mukotrpni proces kojim je pod Sadarićevim nadzorom rukovodila Služba za podršku centrima za socijalnu skrb na čelu s Tanjom Žajom.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg