PRVA LOPATA VEĆ POČETKOM ZIME

NAJKONTROVERZNIJI PROJEKT U HRVATSKOJ Srđ je naš: 'Ništa od golfa!'; Vlahušić: 'Samo neka se počne graditi!'

O sudbini golf-terena i apartmanskog naselja iznad Dubrovnika sada se odlučuje u Zagrebu
 CROPIX

Sudbina grada iznad grada, golfa na Srđu iznad europskog turističkog bisera Dubrovnika, tako je po tko zna koji put dovedena u pitanje. “Ovaj put, kada je riječ o dubrovačkoj politici, nema dileme, svi smo suglasni da se napokon počne s realizacijom ovog ambicioznog projekta”, govori nam dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, koji očekuje da će nadležno ministarstvo graditeljstva najesen dati toliko očekivanu lokacijsku dozvolu. Ali, kako sa Srđom ni do sada ništa nije išlo glatko, tako, čini se, neće ni ovaj posljednji korak prije početka izgradnje biti jednostavan. Sve se zakompliciralo kada se ispostavilo da muzej Domovinskog rata neće ostati na mjestu gdje je sada, u centralnom dijelu tvrđave na Srđu, već da se planira njegovo preseljenje u zapadni dio. Investitoru, navodno, mjesto gdje je sada muzej bolje odgovara za neku turističku namjenu.

“Mi smo na sjednici Gradskog vijeća kao kandidacijska lista grupe birača “Srđ je grad” predložili da se donese odluka o poništenju ugovora između Dubrovnika i tvrtke Razvoj golf za koncesiju tvrđave Imperijal. To nije bilo usvojeno, a na hitnoj sjednici koja je slijedila donesen je zaključak da se traži od tvrtke Razvoj golf i nadležnog ministarstva da obustave postupak izdavanja lokacijske dozvole, koja uključuje i Muzej Domovinskog rata”, kaže Maro Kristić.

Dogovor i ugovor

Kada bi se muzej preselio u zapadni dio, u kojem su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, stvorili bi se bezbrojni problemi, a neprijatelji projekta na Srđu smatraju da je sve to u suprotnosti s dogovorom i ugovorom koji je Dubravka Šuica, kao bivša gradonačelnica Dubrovnika, potpisala s investitorom.

Što će biti dalje, nitko ne zna. Sve je u rukama Zagreba, pa tako Vlada i nadležno ministarstvo mogu dati zeleno svjetlo za lokacijsku dozvolu, ali nema garancije da će se to zaista i dogoditi. “Nemamo informacije, nismo dobili odgovor ni od tvrtke Razvoj golf je li obustavila postupak dobivanja lokacijske dozvole”, objašnjava Krstić i dodaje kako je zbog svega ugovor o koncesiji oko tvrđave Imperijal, koji investitori imaju zaključen s gradom Dubrovnikom, tako definitivno raskinut. “Inzistirat ćemo na tome i na Gradskom vijeću, jer Razvoj golf i dalje uporno želi premjestiti Muzej Domovinskog rata na mjesto koje nije dogovoreno”.

U Razvoj golfu su ipak optimistični, ali ne žele mnogo govoriti u ovom trenutku za javnost. Gospodin Frenkel ionako se nikada javno ne izjašnjava i sve prepušta svojim predstavnicima u Hrvatskoj koji uporno guraju projekt za koji se slobodno može reći da je imao najveći otpor od svih sličnih u Hrvatskoj. Maja Brinar, koja je bila doministrica gospodarstva u Vladi Ivice Račana i napustila politiku udajom za izraelskog poslovnog čovjeka, u svim porukama koje je poslala u posljednje vrijeme iskazuje jasan stav da ova bogata i utjecajna obitelj želi projekt izgurati do kraja, bez obzira na sve prepreke koje su i do sada postojale.

Sve je počelo kada je Aaron Frenkel pokazao zanimanje da u Dubrovniku, koji se oporavio od ratnih rana, krene ambicioznim projektom kakvog dosad nije bilo na Jadranu. U više je navrata najavljivano da će najveća svjetska imena moderne arhitekture, od Zahe Hadid nadalje, projektirati vile za svjetske bogataše. Iako su bile objavljene samo idejne skice, odmah su izazvale i burne reakcije Dubrovčana, koji su vile ocijenili premodernističkim za Dubrovnik. Investitor je raspisao međunarodni natječaj i otkupljeni su radovi Petera Marina, Zahe Hadid, Stefana Antonija i Jacquesa Garcije, a sviđalo im se i rješenje Saše Randića. Ali, nakon prvih, snažnih reakcija, kasnije su odustali od najava da će slavni arhitekti sudjelovati u projektu, više se okrenuvši dozvolama i svemu onom što je kočilo realizaciju.

Frenkel očito nije imao jasnu sliku u kakvu se avanturu upušta, pa je nakon prvih otpora čak najavio da odustaje od projekta. Ali, kako je u pripreme uloženo mnogo novca, izraelski bračni par ipak je na kraju bio uporan, a Hrvate su morali upozoriti izraelski predsjednik Shimon Peres i bivši predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso da se ugovori moraju poštivati, a investitorima osigurati uvjete da rade. Mi, kakvi već jesmo, objavljivali smo i razne neistine o Aaronu Frenkelu, ali sve to ipak nije pokolebalo bogatog i uspješnog Izraelca da pokuša i u Hrvatskoj ostvariti čudo iznad Dubrovnika.

Srđ je naš

Kada se dogodilo spontano “okupljanje naroda”, pretvoreno u buntovni otpor “Srđ je naš”, činilo se da će dio Dubrovčana zauvijek upokojiti ovaj projekt. Organizirani referendum na kojem je trebalo pokazati da su Dubrovčani protiv nije uspio jer je izašlo manje građana nego što je bilo potrebno za uspjeh izjašnjavanja. Tako se Razvoj golf ponovo vratio “u sedlo” i najavio prvu fazu koja je uključivala izgradnju hotela, vila i popratnih sadržaja koji su trebali pretvoriti Srđ u pravu senzaciju. A sada su se protivnici projekta opet organizirali i, kako kaže Andro Vlahušić, doslovno jedini su koji se protive daljnjoj realizaciji golfa na Srđu. “I HDZ i druge političke stranke su da se to nastavi, naravno u skladu sa zakonskim propisima”, tvrdi gradonačelnik.

Kristić, opet, tvrdi da je investitor na mala vrata želio doći do lokacijske dozvole, a onda rješavati sudbinu Muzeja Domovinskog rata. “Očito manipuliraju s tim projektom, manipuliraju s braniteljima i njima nije interes da se muzej nađe u središnjem dijelu tvrđave. Tamo, kako se čini, planiraju recepciju za resort i to nije prihvatljivo, i nije u skladu s ugovorom koji su potpisali”.

Dubrovački protivnici golfa na Srđu tvrde da je važno obavijestiti javnost da se izdavanjem lokacijske dozvole grad Dubrovnik dovodi pred vrlo izglednu opasnost da od UNESCO-a bude stavljen na zloglasnu Listu ugrožene svjetske baštine. U Dohi je UNESCO vrlo jasno iznio stav da se zaustave sve djelatnosti na projektu sve dok Studija o utjecaju na baštinu ne bude procijenila stupanj ugroženosti zaštićene baštine od “ovog megalomanskog projekta”.

Nije posve jasno može li nova komplikacija oko mjesta gdje će biti Muzej Domovinskog rata zakočiti cijeli projekt ili će se samo pokušati naći rješenje za tvrđavu Imperijal. “Prema našem mišljenu, riječ je o sastavnom dijelu lokacijske dozvole za kompletan projekt i logično bi bilo da se dok se ne riješi pitanje Muzeja Domovinskog rata i njegovog smještaja u središnjem dijelu tvrđave ne može izdati lokacijska dozvola ni za neki drugi dio projekta”, kaže Kristić.

U Ankinim rukama

Sve je, dakle, u rukama Anke Mrak-Taritaš, a Kristić kaže da je sve veći otpor protiv projekta i u samom Dubrovniku. “Dubrovčani više ne vjeruju mnogo u taj projekt, a da je danas referendum glatko bi prošao. Očito nije riječ o ozbiljnim investitorima, već se želi dobiti lokacijska dozvola, povećati vrijednost projekta i dalje ga prodavati”, kategoričan je dubrovački vijećnik koji je uvjeren da je cijela priča vođena krajnje netransparentno. “Bilo je tu dosta nezakonitosti, a cijeli projekt počiva i na nezakonitom proširenju prostora gdje bi trebao biti kompleks s 100 na 310 hektara”. O tome postoji, objašnjava Kristić, presuda Visokog upravnog suda koja nije izvršena i sada se čeka odluka Ustavnog suda. “Postoji velika pravna nesigurnost i rizik u tom projektu. Ako ustavni sud potvrdi ono što mi tvrdimo to bi značilo da će grad Dubrovnik morati platiti veliku odštetu investitoru”.

Branitelji također nisu zadovoljni svime što se sada događa, pogotovo idejom da se nađe novo mjesto za muzej Domovinskog rata. Oni su za to da muzej ostane u središnjem dijelu tvrđave i koliko nam je potvrđeno u Dubrovniku na tome će do kraja inzistirati. Dubrovački su branitelji zadovoljni time što su gradski vijećnici zaštitili njihove interese, ali sve ipak ovisi o tome kako će reagirati nadležno ministarstvo. Podsjeća se i da bi premještanje Muzeja Domovinskog rata bilo izuzetno skupo, gotovo 60 milijuna kuna, jer bi trebalo premjestiti repetitor i iskopati u zapadnom dijelu veliku količinu zemlje. “Mjesto gdje je sada muzej je vrhunsko i ne treba ga mijenjati”, tvrde branitelji.

Vrhunski stručnjaci

Na realizaciji projekta uređenja utvrde Imperijal radila su dvojica vrhunskih stručnjaka, profesor Željko Peković, koji je među ostalim sudjelovao u sanaciji starog mosta u Mostaru, i Francuz Aymevick Chastenet de Gery, arhitekt specijaliziran za obnovu starih tvrđava i utvrda. Gdje i kako zapelo teško je reći, ali je sigurno samo to da je danas na Srđu sve krajnje zapušteno i prepušteno propadanju. Postavljen je i televizijski odašiljač te sagrađena jedna kuća bez dozvole. Stranci kada se žičarom popnu na Srđ tumaraju između smeća i ruševine. Želja je bila investitora da se upravo počne s uređenjem Imperijala.

To bi trebala biti “vrata” koja vode prema luksuznom golf-kompleksu odakle puca pogled na Dubrovnik, s mjesta gdje je na zalasku Dubrovačke Republike Napoleon dao sagraditi tu tvrđavu ili vojarnu. Tako je predviđeno da se uredi galerija, otvori mala konferencijska dvorana, vidikovac, restorani s pogledom na Dubrovnik, prostori gdje bi se nudili autohtoni suveniri i domaći brendovi. Namjera je u zimskim mjesecima napraviti i otvoreno klizalište na vrhu Srđa. I u realizaciji tih predfaza, prije početka gradnje, bilo je dosta nesporazuma s konzervatorima, pa se u jednom trenutku činilo da se neće moći doći do kompromisa. A sve se nanovo razbuktalo s lokacijom za Muzej. “Mi smo sve papire poslali u Zagreb, ali odgovora za sada nema. Iskreno, ne bi nas začudilo da ‘sjedne’ neka lokacijska dozvola u kojoj pitanje muzeja nije riješeno na adekvatan način”, kaže Maro Kristić, uz napomenu da se gradonačelnik Vlahušić u cijeloj priči izmotava. “On je učinio sve da se ugovor ne raskine, a ne znamo je li dao i neku pismenu suglasnost o drugoj lokaciji za Muzej Domovinskog rata. Špekulira se da postoji neka suglasnost, Vlahušić je to demantirao, a gradski vijećnici ništa ne znaju”.

Postojeći ugovor

“Odluke Gradskog vijeća ničim nisu osporile projekt realizacije golfa na Srđu. To sve ide svojim tijekom. Mi smo samo osnažili elemente postojećeg ugovora koji je zaključen 2009. godine, prije nego što sam ja postao gradonačelnik”, rekao nam je Andro Vlahušić, koji se godinama zauzimao da se realizira ovaj ambiciozni projekt koji bi promijenio izgled grada.

Vlahušić kaže da su predani svi papiri i zahtjevi ministarstvu graditeljstva i da bi se nešto konkretnije moglo dogoditi najesen. “Sve ide predviđenim tokom”, tvrdi gradonačelnik uz napomenu da je Dubrovniku stalo da se taj projekt realizira. “Da nije tako, ne bismo ni donijeli sve potrebne odluke”. Tvrdi, “svi smo iza toga”, što politički podijeljeni Dubrovnik stavlja u poziciju da se ipak u nečem slažu i lijevi i desni. “Vodio sam sve to proteklih šest godina i evo, osim “Srđ je naš”, sve druge političke opcije u gradu Dubrovniku su za nastavak realizacije projekta”.

Bit će i hotela

Gradonačelnik Vlahušić objašnjava kako se dosta pomaknulo i u realizaciji još jednog velikog dubrovačkog projekta, uređenju hotela Belvedere, što planira ruski bogataš Viktor Vekselberg. Ni on nije imao mnogo sreće s investiranjem u Hrvatskoj, pa je poput Frenkela demonstrativno najavio i povlačenje. “Izigrali su me”, poručivao je hrvatskoj birokraciji, koja je učinila sve da što više zakomplicira dolazak svježeg kapitala. Ipak, kao i Frenkel, Vekselberg, koji u Dubrovniku ima i vilu, ostao je uporan i sada se i njemu smiješi mogućnost da krene u obnovu hotela koji bi trebao biti najluksuzniji na Mediteranu.

“Sada je u pripremi pozivni natječaj za vodeće svjetske arhitekte da daju svoja rješenja, i to će biti najljepši hotel u Hrvatskoj. Bit će grandiozni turistički objekt po sadržaju, a po volumenu minimalistički, poštujući prirodu i tradiciju. Sa Srđem i Belvedereom, ali i uz druge projekte, Dubrovnik će zaista postati europska turistička prijestolnica, kaže Vlahušić. Najavljuje i terminal u Gružu, za koji su zainteresirani vodeći svjetski turoperatori, te marinu u Gružu koja bi Dubrovnik trebala pretvoriti u Monte Carlo. “ACI također planira proširenje i realizaciju marine za megabrodove, i sve su to pripreme Dubrovnika da se kandidira za europsku prijestolnicu kulture. Rastemo, i to je najvažnije”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 15:22