SUKOB BIZNISMENA I BANKE

POČINJE PRVI KAZNENI PROGON JEDNE BANKE U HRVATSKOJ ‘Odali su moju poslovnu tajnu i koštali me bogatstvo. Tražim 64 milijuna eura’

Na splitskom sudu sutra počinje prvi kazneni progon jedne poslovne banke u hrvatskoj povijesti. Vodi ga splitsko ODO
 Tom Dubravec/CROPIX

Na splitskom sudu sutra počinje suđenje Erste&Steiermärkische Bank, prvi kazneni progon jedne poslovne banke u hrvatskoj povijesti. Vodi ga splitsko Općinsko državno odvjetništvo temeljem prijave koju je još prije četiri godine podnio poduzetnik Vicenzo Blagaić. Riječ je o slučaju u kojem Blagaić tvrdi kako su službenici banke odali bankarsku tajnu prilikom njegova posla s IGH, te na taj način ugrozili projekt izgradnje luksuznog turističkog resorta Tri sestrice u mjestu Doli nedaleko od Dubrovnika.

Polovica projekta

- Sve je počelo s poslom koji sam pokušao napraviti s IGH. Prema našem dogovoru, IGH je bio vlasnik 15 posto projekta Tri sestrice. Kako bismo očistili projekt, odlučili smo da IGH taj omjer proda nama, a zauzvrat dobiva polovicu turističkog projekta na Šolti. Također, IGH se obvezao preuzeti šest milijuna eura kreditnih obveza pri Erste banci, a za to bi dobili drugu polovicu projekta. Nekoliko mjeseci rješavali smo probleme vezane uz zemljišne knjige i došli smo u fazu gdje su nas samo dan-dva dijelila od transakcije. Tada je na naslovnici lista Business.hr sve izišlo. Netko je odao bankarsku tajnu i novinarima ispričao sve o našim odnosima. S obzirom na to da je IGH tada bio na burzi i trebao je prolongirati svoje druge kredite, njima je objavljivanje tih informacija stvorilo velike probleme na burzi i kod drugih banaka. Stoga su se oni momentalno povukli iz već dogovorenog posla – počinje priču Vicenco Blagaić, vlasnik više hrvatskih tvrtki poput Kronus marine, Dubrovačkog bisera, Profectus Eca i Profectus grupe.

Nerealizirani posao s IGH postao je glavni teret na Blagaićevu vratu. Cilj operacije bio je da se njegove tvrtke oslobode kredita za projekt na Šolti te povećaju svoj kreditni rejting. Kako se to nije dogodilo, čitav projekt resorta kod Dubrovnika tada je usporen.

- Počeo sam istragu. Pretpostavljao sam što se dogodilo, no nisam imao dokaze. Naposljetku sam dobio izlist poziva s mobitela novinara iz kojeg se jasno vidjelo s kime je i kada kontaktirao. Bilo je jasno da je podatke dobio od zaposlenika banke koji je to radio po nalogu šefova. Tada su tužitelji i policija pokrenuli istragu. Ironično, banka u početku nije htjela sudjelovati u istrazi jer je “štitila bankarsku tajnu” i nije htjela davati informacije o poslovima kako bi mene, navodno, štitila. Stvari su se počele odvijati nevjerojatnim tokom – kaže Blagaić. Već 18. studenoga 2013. tužiteljstvo je podiglo optužnicu protiv Erste banke zbog kaznenog djela iz članka 262. Kaznenog zakona. Po optužnici, banku se tereti da je od ožujka do srpnja 2010. interni akt banke s izvješćem o financijskom stanju trgovačkih društava iz grupacije Profectus grupa pod naslovom „Trenutno stanje grupacije Profectus 05/2010“, predala neovlaštenoj osobi izvan banke. Cilj svega, smatraju tužitelji, bio je da se podaci objave u tisku, što se i dogodilo 12. srpnja 2010. kad su objavljeni podaci o kreditnoj zaduženosti Profectusa, kao i podaci o s njime povezanim društvima. Objavljeni podaci, kaže Blagaić, predstavljali su bankarsku tajnu.

Dubinska analiza

Dakle, banka je, prema optužnici, neovlaštena drugome priopćila i predala podatke koji su poslovna tajna zbog čega ODO Split traži da se odgovorne kazni za kazneno djelo protiv gospodarstva - odavanja i neovlaštenog pribavljanja poslovne tajne. ODO optužnicu temelji na više dokaza. Između ostalog, izvučena je e-mail korespondencija novinara kroz koju se jasno vidi da je imao uvid u dokument, a tu je i podnesak Erste banke iz kojeg je razvidno koje su osobe imale pristup financijskim podacima. Paralelno s ratovanjem s Erste bankom, Blagaić je i dalje razvijao svoj projekt. Još u rujnu 2012., nakon nekoliko godina intenzivnih pregovora, s velikim singapurskim investicijsko-nekretninskim fondom Pacific Star dogovorio je prodaju 49 posto projekta za iznos od pedeset milijuna eura. Njihovi odvjetnici punih su šest mjeseci provodili dubinsku analizu projekta i odlučili su se upustiti u investiciju. Sporna točka bila je hipoteka Erste banke nad zemljištem u sklopu projekta Tri sestrice, hipoteku koju banka ostvaruje na temelju posuđenih pet milijuna eura.

- Dakle, mi smo tada imali kupca koji je samo za kupnju udjela htio platiti pedeset milijuna eura, te uložiti još stotine milijuna eura u razvoj projekta, za što smo imali potpisan predugovor. On je tražio jedino da banka izda pismo namjere kojim potvrđuje da će se, kada dug bude vraćen, izbrisati hipoteka na zemljište. No, umjesto toga, oni su blokirali račune tvrtki koje su imale ugovor s Erste bankom, te moj privatni račun, bez ikakva objašnjenja. Na taj način projekt je blokiran, a investitori su se povukli – objašnjava Blagaić. Kaže kako je Erste banka bez razloga počela gurati njegovu Profectus grupu u stečaj, za iznos od samo milijun eura. Treba znati kako je samo temeljni kapital tvrtke 38 milijuna kuna. Pogotovo je to bilo apsurdno s obzirom na to da je 50 milijuna eura od prodaje udjela “čekalo” spremno.

- Ta tvrtka, Profectus grupa, nije imala imovine i nikakve veze s projektom Tri sestrice, pa je, bez ikakve potrebe, gurana u stečaj- kaže Blagaić, dodajući kako tvrtku Dubrovački biser “nisu mogli napasti jer nije imala nikakve odnose niti kredite u Erste banci”.

Four Seasons

Treći sporni moment kolidira s ulaskom malezijskog milijardera Vincenta Tana u projekt. On je odlučio ući u priču s kapitalom od gotovo šest milijuna eura za jednu parcelu unutar resorta, te je na njoj htio graditi hotel Four Seasons.

- Ugovor je bio potpisan, a Tan je bio upoznat sa svim problemima s bankom i ipak odlučio ući u projekt. U banci su tada rekli – zaboravimo što je bilo. Dogovoreno je da se tri milijuna eura stavi na poseban račun za razvoj projekta, a ostala tri milijuna pokrije kredit. No, nekoliko dana prije ostvarenja transakcije poništava se moja predstečajna nagodba za tvrtku Profectus Eco. Nagodbu smo pokrenuli zbog bezrazložnog blokiranja računa od strane banke. Kako ta tvrtka nije imala nikakvih dugovanja osim prema povezanim društvima na osnovi pozajmica, imali smo sto posto glasova u nagodbi. Jedini način da banka nagodbu poništi jest da se otvori postupak za zlouporabu prava, a upravo to je učinila Porezna uprava. Tada sam o svemu izvijestio tadašnjeg ministra financija Slavka Linića, a on nikada nije odgovorio. Očito je da je Linić naredio šefu Porezne uprave u Dubrovniku Borisu Šuvaku da napravi to, iako je bilo protuzakonito, u korist Erste banke odnosno Linićeva dobrog prijatelja Petra Radakovića, tada predsjednika Uprave Erste banke. Bez obzira na to što je sedam dana kasnije postupak zatvoren i utvrđeno je da nije došlo ni do kakvog poreznog prekršaja, a kamoli zlouporabe prava, predstečajna je ipak, automatizmom, srušena - kaže Blagaić.

Ovrhe i kamate

Poduzetnik tvrdi kako je Erste banka minirala sva tri njegova pokušaj da im vrati novac, samo kako bi jednog dana ovrhom i drugim pravnim mehanizmima došla u situaciju da zaplijeni njegov projekt. S odvjetnicima je odmah nakon što je sud u Splitu potvrdio optužnicu podnio imovinskopravni zahtjev kojim od banke, na ime počinjene štete, traži 64 milijuna eura. U tom zahtjevu stoji da se Profectus grupi mora isplatiti minimalno 25 milijuna eura sa zateznim kamatama od 1.studenoga 2013., društvu Profectus Eco 27,8 milijuna eura, oštećeniku Kronus marine d.o.o. 59,2 milijuna kuna, a oštećeniku Dubrovački biser d.o.o. 2,8 milijuna eura. Blagaić vjeruje kako je odštetni zahtjev realan jer je upravo zbog, kako tvrdi, kriminala počinjenog od strane Erste banke projekt izgradnje resorta već godinama usporen.

Neki od ulagača povukli su se iz priče, što se ne bi dogodilo da nije došlo do malverzacija, smatra Blagaić. On je ujedno i član predsjedništva udruge Promijenimo Hrvatsku kojoj je na čelu Ivan Lovrinović, a koja se ovog ljeta priključila platformi Most. Bio je aktivan u kampanji na području Splita, kao i jedan od vodećih donatora Mosta.

Njegov poslovni partner Bruno Iljkić, inače član Nacionalnog vijeća platforme Most, u koju je također ušao s udrugom Promijenimo Hrvatsku, kaže kako 2006., kad se financijski i poslovno uključio u projekt, ni u snu nije očekivao ovakav razvoj događaja. Blagaić i Iljkić pak zaključuju kako je ishod kaznenog progona koji država vodi protiv bankara izuzetno bitan i za njihov imovinskopravni spor.

- No, mi smo i dalje spremni na dogovor i na nagodbu. Moj interes nije ratovanje s bankama niti višegodišnje povlačenje po sudovima. Želim samo da moj projekt uspije - zaključuje Vicenco Blagaić.

Za kraj poručuje kako sve ove prljave rabote nisu zaustavile razvoj projekta.

Dokazat ćemo da smo radili zakonito

Glasnogovornik Erste&Steiermärkische Bank Dario Gabrić na naš je upit kako se banka namjerava postaviti na sutrašnjem ročištu rekao je kako nemaju običaj komentirati sudske postupke koji su u tijeku. Ipak, iz njegova se odgovora može iščitati kako banka neće priznati krivnju, odnosno aktivno će se braniti od optužbi koje joj na teret stavlja splitsko Općinsko državno odvjetništvo.

- Također, temeljem zakonskih odredbi u vezi s čuvanjem bankovne tajne, banka ne može u javnosti komentirati niti otkrivati detalje poslovnog odnosa s bilo kojim svojim klijentom. Općenito možemo reći da banka posluje u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske, a sve argumente i dokaze koji pokazuju da je banka i u predmetnom slučaju postupala na zakonit način iznijet ćemo na sudu, kao jedinom mjestu koje je nadležno za utvrđivanje stvarnog činjeničnog stanja i donošenje konačne odluke - odgovorio nam je glasnogovornik Erste banke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 23:03