NESTAJE LUK I KRUMPIR

RAT NA MEĐIMURSKIM POLJIMA Misteriozna banda krade povrće, a policija im ne može ništa!

Međimurski plavci svakodnevno patroliraju oranicama, u lov na kradljivce povrća odlaze i noću i pri tome koriste IC dalekozore i termovizijske kamere
 Željko Hajdinjak / Cropix

Krumpir, mrkva i luk su najtraženiji. U Europi je ove godine razdoblje poplava zamijenilo sušno razdoblje, pa su cijene tih namirnica na rekordnim razinama. Za Lea Hermana iz okolice Čakovca to je pravo prokletstvo. Jer on, na nesreću, baš uzgaja krumpir i luk. I baš zato su njegova polja stalno na meti kradljivaca.

- Samo ove godine napravili su mi štetu od oko 450.000 kuna. U to je uračunata samo šteta nastala krađom krumpira i luka, koji ove godine imaju visoku cijenu, a ne i šteta na drugim kulturama koja je ipak manja. Dajte mi sad vi objasnite kako da budem konkurentan na tržištu kad se moram još i s takvim problemima suočavati. Nije tu u pitanju samo nastala šteta, nego i to da zbog krađa mogu izgubiti povjerenje svojih klijenata kojima nisam u prilici isporučiti ono što su naručili jer je, eto, netko to ukrao - ističe Herman.

Problem nije samo njegov. Masovne krađe povrća na međimurskim njivama natjerali su i policiju na akciju. Međimurski plavci svakodnevno patroliraju oranicama, u lov na kradljivce odlaze i noću i pri tome koriste IC dalekozore i termovizijske kamere. No cijela PU međimurska nema dovoljno policajaca da spriječi sve krađe.

Leo i njegov brat u ponedjeljak su na svom polju u mjestu Celine zatekli dva muškarca i ženu koji su u svoj traktor natovarili gotovo 600 kilograma luka s njihove njive. Zabarakadirali su ih svojim traktorom i spriječili njihov bijeg te pozvali policiju.

Optužbe

- Znam da to nije fer reći, ali bila je riječ o Romima, a ono što me zaprepastilo je to da je njihov vođa bio iz Novakovca koji je više od 20 kilometara udaljen, što znači da je vrlo dobro znao kuda i po što ide. Kad smo ih uhvatili u krađi, još su nam i prijetili. Njihov vođa nam je rekao da je lud i da bi ga mogao ubiti. Srećom, brat je bio priseban, zatvorio se u traktor i pričekao policiju koja je to riješila - objašnjava.

I tu ponovno kreće priča o podjeli koja se kroz različite oblike u tom kraju stalno obnavlja. Naime, većina poljoprivrednika bez puno krzmanja za milijunske štete na svojim poljima okrivljuje pripadnike romske zajednice.

Herman i njegova obitelj obrađuju 220 hektara zemlje i surađuju s brojnim trgovačkim lancima kojima izravno prodaju svoje proizvode. Mladi poljoprivrednik završio je Ekonomski fakultet i namjeravao je raditi u banci, ali se onda ipak zaljubio u poljoprivredu kojom se njegova obitelj bavi već generacijama. Kaže da, kao i većina drugih međimurskih poljoprivrednika, nije naučio žaliti se da je situacija teška, nego raditi. Ali situacija je, tvrdi, kritična.

Objašnjava da je ove godine počeo obrađivati 11 hektara zemlje u Gardinovcu, iza romskog naselja Piškorovec, i da se u posljednjih tjedan dana gotovo svakodnevno, i to po nekoliko puta dnevno, susreće s nasrtljivim kradljivcima. Na polju u Gardinovcu zasadio je krumpir i očekivao je da će ga dobiti barem deset tona, no na kraju je zbog krađa prinos bio osjetno manji.

Povrće stiže i u Zagreb

- Prošli petak krenuli smo u berbu i na 5,5 hektara, na dijelu uz naselje, gotovo da nije bilo ni jednog krumpira. Na tom dijelu pobrali smo nekih 20-ak kilograma, a očekivali smo nekoliko tona. Ne bih im ništa niti zamjerio da je nestalo nekoliko desetaka kilograma krumpira jer bih onda znao da je to za osobne potrebe, ali ako ti nestane pola uroda, onda znaš da je riječ o tipičnoj krađi i da netko pokušava zaraditi na tvom trudu i znoju - ističe. Herman dodaje da nema ni najmanje sumnje da su krađu počinili stanovnici obližnjeg naselja. Naglašava da ih je već desetak puta ove godine zatekao u krađi, a i najnoviji slučaj je prijavio policiji. Policijski službenici pretražili su romsko naselje i potvrdili njegove sumnje, odnosno pronašli dio ukradenog krumpira.

- Pronašli su oko 550 kilograma u romskom naselju, dakle možda desetinu onog što je nestalo. Ostatak je valjda već negdje prodan - dodaje. Herman ističe da su kradljivci “prokužili sustav”.

- Ako ih policija i zatekne u krađi, puno ih je, a svaki od njih nosi dvije ili tri vreće krumpira i ne mogu im ništa jer pojedinačno vrijednost ukradenog nije velika. Znači svaki od njih 30-ak ili više počinio je štetu od nekoliko stotina kuna, a koga briga za to da je ukupna šteta više desetaka tisuća kuna - ističe.

(...)

CIJELI ČLANAK PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU NEDJELJNOG JUTARNJEG

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 18:23