PRODUCENT 'RATOVA ZVIJEZDA'

Rick McCallum: ‘Ništa vam ne može donijeti toliko novca kao uspješan film'

Suradnik Georgea Lucasa zaljubljen je u našu zemlju. Toliko da je i kupio kuću na Braču i stalno dovodi nove projekte

Filmski producent Rick McCallum široj je javnosti najpoznatiji po svojoj dugogodišnjoj suradnji s redateljem Georgeom Lucasom na nekoliko njegovih projekata među kojima su tada revolucionarna televizijska serija “Mladi Indiana Jones” te tri nova nastavka mega popularnih “Ratova zvijezda”. Krajem 2012. godine Lucas i McCallum su se razišli nakon partnerstva dugog dva i pol desetljeća, nakon čega je McCallum svoju bazu napravio u Češkoj. Slavni producent ovih dana boravi u Hrvatskoj gdje se snimaju posljednji nastavci francusko-njemačko-češkog povijesnog televizijskog serijala “Borgia” kreatora Toma Fontane, trostrukog osvajača Emmyja poznatog po radu na i kod nas gledanim serijama “Homicide” i “Oz”.

- Ovo je moj drugi angažman u Hrvatskoj. Prije tri godine imao sam fantastično iskustvo sa snimanja akcijskog filma “Red tails” o afroameričkim pilotima u Drugom svjetskom ratu, koji je nakon relativno dobrog uspjeha u SAD-u uvršten među najprodavanije DVD-ove u zadnjih deset godina. Borgije su mi poseban izazov jer je to potpuno europski projekt, financiran europskim novcem i uz europske talente. Imali smo mogućnost natjecati se s istoimenom serijom u američkoj produkciji i uspješno smo položili ispit - kaže McCallum, dodajući da “Borgije kombiniraju američke sposobnosti, europsku kreativnost i globalne talente”.

Pošteno i transparentno

- Hrvatska nudi fantastičnu arhitekturu i prirodu, tu je i sustav povrata novca, ali i talentirani ljudi bez kojih ovo ne bi bilo izvedivo. U SAD-u bi takvo što bilo preskupo, ali ova je ekipa fleksibilna i odlično nam ide - otkriva McCallum, koji je pun hvale za članove domaće ekipe koju je okupila kuća Pakt Media.

McCallum je zaljubljen u Hrvatsku, a njegove riječi hvale zvuče pomalo nestvarno u vrijeme kada malo tko ima povjerenje u uređenost sustava i domaće političare.

- Vaš sustav povrata dijela uloženog novca je najtransparentniji mogući, otvoren, iskren i pošten. Podsjeća me na Češku čija je filmska industrija danas u Europi zasigurno na drugom mjestu odmah iza Engleza. Mislim da je taj povrat apsolutno krucijalan za hrvatske pokušaje da pokrenu svoju filmsku industriju. Ovdje se ne radi od tome da hrvatska Vlada, kako mnogi misle, pomaže strane filmaše, već o stvaranju pozitivne klime u vašoj filmskoj industriji. Vremena su teška, imali ste rat, pridružili se EU, globalna je recesija prisutna svugdje i malo se snima, a vi sada nemate previše novaca za filmsku industriju. A ako snimate malo filmova, to naprosto dovodi do osipanja i gubljenja ljudi koji od nečega trebaju živjeti pa odlaze u druge zemlje ili se počinju baviti drugim poslovima. Pogledajte američke filmove, najbolje naslove u Hollywoodu snimaju stranci koji su tamo došli za novcem. Naprosto idete tamo gdje možete raditi.

Ne možete imati zdravu zemlju bez zdrave filmske industrije, a mi s našim produkcijama donosimo novac u Hrvatsku, obučavamo vaše ljude koji stječu znanje kako snimiti vlastite filmove. Tako stvari uvijek funkcioniraju.

Iskusni producent uvjeren je kako za hrvatski film slijede bolja vremena.

- Ovdje vam treba da jedna osoba, jedan filmaš snimi zapažen film koji će odjeknuti i izvan granica vaše domovine i to će Hrvatsku opet ucrtati na karte svjetskih filmaša. I vjerujte, to će se dogoditi u idućih pet godina, ali, ponavljam, morate imati iskustvo, pristup tehnologiji, morate biti u stanju natjecati se s ostatkom svijeta i tu ovaj sustav povrata sredstava može igrati veliku ulogu privlačeći strane produkcije koje će sve to donijeti vašem filmu. Ako budete imali jedan uspješan film koji će biti gledan i u ostatku svijeta, pojavit će se i kod vas bogati ljudi koji će shvatiti da ulaganjem u film mogu zaraditi i tako sve kreće. U povijesti kapitalizma ništa nije toliko prestižno kao imati uspješan film. I naravno, ništa ne donosi toliko novaca kao uspješan film.

‘Budite kao Novi Zeland’

Svjestan je i da naši filmaši snimaju nežanrovske filmove s izrazito lokalnim temama, ali kaže da i oni mogu biti prepoznati “kada budu dovoljno sofisticirani i kvalitetni, a to se postiže radom na filmu”.

- Pogledajte Australiju koja je uvijek bila filmski prepoznata, ali uglavnom po malim filmovima dok je danas situacija potpuno drukčija. Tijekom proteklih 15-ak godina tamo su snimani neki od najuspješnijih filmova poput “Matrixa”, “Ratova zvijezda”, “Gospodara prstenova” i “Hobita”, a nisu imali nikakvih tehnoloških vještina ni znanja. Novi Zeland čak nije bio ni na filmskim kartama. Ako ste se odlučili tamo snimati, morali ste kompletnu ekipu dovesti iz Australije, a danas tamo možete snimati film vrijedan 500 milijuna dolara. Trebala su im samo tri filma. Trebao im je “Gospodar prstenova” da sve to promijeni, a ista stvar će se dogoditi i Hrvatskoj.

Ipak, uvjeren je McCallum, da i filmaši sami itekako moraju voditi računa o filmovima koje snimaju.

- Vidim da svaku večer vaša televizija prikazuje blockbustere na engleskom jeziku i to publika očito želi gledati jer film još uvijek većini gledatelja ipak služi kao zabava. Vaši filmaši moraju početi snimati takve filmove za publiku, a ne za uski krug ljudi. Možete snimati ozbiljne i provokativne filmove, ali samo ako oni koštaju 200-300 tisuća eura, ali ako na raspolaganju imate par milijuna eura, zaboravite na takav pristup. Nitko ne želi uložiti toliki novac u film kojemu su male šanse da bude gledan. Snimanje art filmova u Europi podsjeća na masturbaciju: osobni su, nitko ih ne vidi, omogućavaju filmašima da i po dvije godine obilaze festivale, a filmove svejedno malo tko pogleda. U Europi je tendencija, za razliku od Amerike, da se snimaju manji artistički filmovi što samo po sebi nije problem, ali je problem što je 90 posto njih sranje, dosadni su i nitko ih ne gleda.

Da McCallum zna što priča te da se ne radi o običnoj kurtoaziji govori i činjenica da je on prilično dobro upoznat sa situacijom u Hrvatskoj. Prvi je put kao producent u Hrvatsku stigao još početkom devedesetih u sklopu priprema za seriju “Mladi Indiana Jones”.

- Bili smo oduševljeni zagrebačkim Gornjim gradom i dio scena za seriju planirali smo snimati kod vas, ali izbio je rat i to je postalo nemoguće iako je Gornji grad savršen za nas. Zagreb mi se jako sviđa jer svojom arhitekturom može mnogo toga ponuditi, pogotovo za raznorazne kostimirane projekte.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 16:03