PUT BEZ POVRATKA

RIJEČANKA MARTA ‘Želim biti prva na Marsu i ne bojim se što se nikad više neću vratiti na Zemlju’

Marta Velnić (26), Riječanka koja radi doktorat iz lingvistike na norveškom Sveučilištu Tromso, najmlađa je od sedam Hrvatica među 200 tisuća kandidata koji su se prijavili na natječaj nizozemske organizacije Mars One, koja 2023. planira na Marsu napraviti prvu ljudsku koloniju

Pozdrav svima! Ja sam Marta i želim ići na Mars jer mislim da je to početak nove ere za čovječanstvo. Stoga želim biti tamo... Tako počinje kratki video Marte Velnić (26) kojim se predstavlja na portalu nizozemske neprofitne organizacije Mars One. Ta organizacija, koju je utemeljio nizozemski poduzetnik Bas Landsorp, planira na Marsu napraviti prvu ljudsku koloniju već 2023. godine. Ove je godine Mars One raspisao natječaj za dobrovoljce za put na Mars u jednom smjeru na koji se dosad prijavilo 200.000 kandidata iz cijelog svijeta, uključujuči i sedmero Hrvata u dobi od 26 do 45 godina. Marta Velnić najmlađa je među prijavljenim Hrvatima.

- Prijavila sam se krajem kolovoza ove godine. Trebalo je napraviti javni profil s fotografijom i opisom od 100 do 200 riječi, snimiti video i odgovoriti na pet pitanja koja nisu javno dostupna, a odnose se na snalaženje u situacijama stresa i suživot s različitim kulturama. Prijava se plaćala, ovisno o životnom standardu zemlje u kojoj živiš, u iznosu od pet do 75 dolara - priča Marta Velnić koja je za prijavu platila 40 dolara jer sada živi u Norveškoj gdje je na doktoratu iz lingvistike na Sveučilištu Tromso.

Život u Kini i Bologni

Marta Velnić rođena je u Rijeci gdje je završila osnovnu i srednju školu. Kaže kako se dvoumila između studija antropologije i astronomije. Naposljetku, izabrala je studij antropologije na Sveučilištu Bologna.

- Dobro sam znala talijanski jezik, a smatrala sam da je taj studij kvalitetan. Osim toga, željela sam se osamostaliti. Da sam u Hrvatskoj, ne bih razvila ovu razinu samostalnosti. Došla sam u svijet gdje moji roditelji i ja nismo nikoga znali, nije bilo veza i poznanstava. Sve je bilo na meni i sazrijevala sam drukčije živeći sama ili dijeleći stanove s ljudima iz drugih kultura - govori Marta koja je od ranog djetinjstva učila o drugim kulturama. Kad joj je bilo dvije godine, njezini su roditelji zbog posla otišli u Kinu.

- Živjeli smo u Kini četiri godine. Odmalena sam tako naučila da ima puno različitih ljudi i možda sam se zbog toga više otvorila prema drugim kulturama. Vjerojatno sam i zato sa 18 godina odlučila studirati antropologiju kako bih znala više o drugim kulturama, religijama i ritualima - kaže Marta, koja je nakon diplome prvostupnice iz antropologije magistrirala lingvistiku na Sveučilištu Bologna.

- Prošle akademske godine preselila sam se u Tromso koji se nalazi u arktičkom krugu i osam mjeseci godišnje pokriven je snijegom. Na sveučilištu Tromso radim doktorat iz lingvistike, a istražujem kako djeca usvajaju jezik. Ovih dana ću za doktorat napraviti neka istraživanja u Hrvatskoj - priča Marta, koja je tijekom našeg telefonskog razgovora bila u posjetu prijateljima u Bologni.

- Za projekt Mars One čula sam na vijestima. Zatim sam detaljno proučila propozicije natječaja i prijavila se. To mi se čini zgodna alternativa jer se u misiju ionako kreće tek za 10 godina i važno mi je da ne moram sad donijeti neku odluku - govori Marta Velnić.

Za bespovratni put na Mars traže se različiti tipovi ljudi, a izbor kandidata počet će već idućih mjeseci, dok će do kraja 2014. njihova lista biti sužena na 40-ak imena. Oni koji budu izabrani, proći će sedmogodišnju obuku. Naposljetku, četvero izabranih, dvije žene i dva muškarca, krenut će u rujnu 2022. na put za Mars gdje će stići u travnju 2023. Isti scenarij ponovit će se 2025. Nitko od njih nikad se više neće vratiti na Zemlju!

- Želimo svijetu donijeti povijesnu priču, priču o tome kako su Zemljani otputovali na Mars, kako su se tamo udomaćili i stvorili ljudsku koloniju... Novi planet, novu Zemlju. Svaki putnik ponijet će samo osnovne potrepštine za život na Marsu, a solarni paneli proizvodit će struju - izjavio je za CNN Bas Lansdorp.

Svemirski roveri

- Ništa im se sa Zemlje naknadno neće slati, pa će posade ovisiti isključivo o tome koliko će biti uspješni da proizvede vodu i kisik. Jedino će prije biti poslani svemirski roveri da pripreme teren za određene proizvodne procese - izjavio je Lansdorp u svibnju 2012. kada je najavio projekt Mars One.

Prije ljudi, organizacija Mars One planira 2018. lansirati na Crveni planet letjelicu bez ljudske posade koja će nositi robotski lander i komunikacijski satelit. Stoga je s kompanijom Lockheed Martin potpisan ugovor o gradnji landera, dok će Surrey Satellite Technology Ltd. razviti koncept studije za satelit.

- Misija bez ljudske posade je najvažniji i najteži korak prije slanja prvih astronauta - izjavio je Lansdorp.

O slanju ljudi na Mars mašta se još od srpnja 1969. kada su astronauti Neil Armstrong i Buzz Aldrin, u sklopu misije Apollo 11, prošetali površinom Mjeseca. U siječnju 2004. bivši američki predsjednik George W. Bush najavio je da će do 2030. prvi američki astronauti kročiti na Mars. U međuvremenu planovi su revidirani pa NASA razmišlja o slanju misije s ljudskom posadom u orbitu oko Marsa, no ti se astronauti ne bi spustili nego bi iz letjelice upravljali robotima na površini Crvenog planeta. No, kad će se to dogoditi, još se ne zna pa je moguće da se umjesto Amerikanaca na Mars najprije spuste Kinezi. Kineska svemirska agencija najavila je da između 2040. i 2060. planira poslati prvu ljudsku misiju na Mars.

- Vjerujem da će ljudi živjeti na Marsu do kraja ovog stoljeća - smatra slavni fizičar Stephen Hawking dok je kozmolog Paul Davies sa Sveučilišta Arizona istaknuo i profil ljudi koji bi trebali biti prvi doseljenici na Mars.

- Mislim da bi najbolji kandidati za odlazak na Mars mogli biti ljudi srednje životne dobi čiji bi očekivani životni vijek mogao biti još 20 godina. U uvjetima koji vladaju na Crvenom planetu to bi se smanjilo za 10 godina, ali to bi bile fantastične godine - napisao je Davies u eseju objavljenom u časopisu Journal of Cosmology.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 12:25