'STARI PAVILJON PRETVORIT ĆEMO U PRVI ZNANSTVENI CENTAR U HRVATSKOJ!' Plan vrijedan 200 milijuna kuna

Znanost je zabavna, poruka je entuzijastičkog tima okupljenog na projektu Znanstvenog edukativno-zabavnog centra (ZEZ). Bude li sve išlo po planu, 200 milijuna kuna vrijedni ZEZ centar, u sklopu Talijanskog paviljona na Zagrebačkom velesajmu, otvorit će svoja vrata posjetiteljima krajem 2015. godine.

- Na ideju ZEZ-a došao sam još 2003. godine kada sam posjetio Znanstveni centar Nemo u Amsterdamu. Bio sam fasciniran Nemom koji izgleda poput kita uronjenog u amsterdamsku luku. Tada sam pomislio: zašto moj grad ne bi imao takav znanstveni muzej u kome bi ljudi na zabavan i zanimljiv način spoznali kako je znanost svuda oko nas - prisjetio se Davor Komerički iz kreativne grupacije 5/Group, idejni začetnik projekta ZEZ.

Moderna verzija muzeja

- Najveći mi je problem bio objasniti što je to znanstveni centar jer je malo ljudi u Hrvatskoj bilo u nekome od njih. No, bio sam uporan i dosadan pa sam tijekom putovanja kolege i prijatelje nagovarao da zajednički posjetimo neke od znanstvenih centara kako bi shvatili o čemu zapravo govorim - dodao je Komerički.

Znanstveni centar moderna je inačica muzeja u potpunosti posvećenog znanosti. Prvi znanstveni muzej u svijetu, Museo de Ciencias Naturales, utemeljen je još 1752. godine, a u njemu su bili izloženi životinjski fosili. Industrijska je revolucija dala zamah novoj generaciji muzeja u kojima se veličao trijumf znanosti i industrije da bi u 20. stoljeću počeli nicati prvi moderni interaktivni znanstveni centri.

Za razliku od klasičnih znanstvenih muzeja, gdje je naglasak na statičnim izlošcima povezanim s paleontologijom, geologijom, industrijom, posjetitelji su u znanstvenim centrima aktivni sudionici koji ne samo da diraju eksponate nego i sami sudjeluju u nizu eksperimenata.

- Muzej se povezuje s pasivnim promatranjem: gledaj, ali ne diraj. No, u ZEZ centru vrijedit će obrnuto pravilo: diraj, budi radoznao i pitaj. Na taj način želimo poticati kreativno razmišljanje kod posjetitelja - rekao je Davor Komerički, koji je po struci diplomirani inženjer agronomije, ali je već dugo u poduzetničkim vodama.

- Posjetio sam niz znanstvenih centara, uključujući one u Tokiju i New Yorku - kaže mi Komerički dok ga naš fotoreporter Boris Kovačev fotografira zajedno s Jelenom Filipaj i Brunom Blumenscheinom, njegovim suradnicima na projektu ZEZ. Nalazimo se ispred Paviljona 15, poznatijeg kao Talijanskog, na Zagrebačkom velesajmu. To remek-djelo moderne arhitekture 1961. godine projektirao je poznati napuljski arhitekt Giuseppe Sambito. No, zgrada je već pet godina prazna.

Studija isplativosti

- Talijanski je paviljon zaštićeno kulturno dobro grada Zagreba. Ta je lijepa zgrada sada ruinirana, no mi je namjeravamo obnoviti kako bi postala dom za ZEZ centar - kaže Jelena Filipaj, profesorica francuske i ruske književnosti koja 12 godina radi u industriji oglašavanja. Davor Komerički zatim je objasnio kako je “začet” ZEZ.

- Mi smo 2007. godine pokrenuli projekt ‘Be CROative’, multimedijalnu izložbu kojom diljem svijeta promoviramo najbolje hrvatske proizvode. U sklopu‘Be CROative’ je i promocija hrvatskih velikana znanosti koji su zadužili ne samo Hrvatsku nego i svijet, kao što su Nikola Tesla, Ruđer Bošković, Andrija Mohorovičić, ali i Ivan Vučetić, jedan od začetnika metode identifikacije pomoću otisaka prstiju. Ti multimedijalni izlošci hrvatskih znanstvenih velikana zapravo su začetak ZEZ-a - rekao je Komerički pojasnivši i dinamiku razvoja projekta.

- Napravili smo studiju isplativosti, vizualni identitet i arhitektonsko rješenje. Cijena projekta ZEZ je 200 milijuna kuna, a mi očekujemo da ćemo 85 posto sredstava, odnosno 160 milijuna kuna dobiti iz EU dok bi preostalih 40 milijuna kuna trebalo stići iz Hrvatske. Sada smo na indikativnoj listi Ministarstva turizma za strukturne fondove što znači da postoji velika vjerojatnost da ćemo od 1. srpnja, kada Hrvatska uđe u EU, početi pisati projekte i pripremati tehničku dokumentaciju - rekao je Komerički.

Jelena Filipaj istaknula je kako će se projekt realizirati u etapama.

- Otvarat ćemo dio po dio paviljona 15, a u sljedećoj fazi slijedi i obnova paviljona 14 te uređenje vanjskog dijela - rekla je Filipaj.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg