NEKONKURENTNA HRVATSKA

Svi su bolji od nas. Ne baš, kažu ovi ljudi

Priča o 4 tvrtke koje ne traže opravdanje za neuspjeh. U čemu je njihova tajna?

Prema podacima koji su nedavno objavljeni u Godišnjaku svjetske konkurentnosti 2011. Venezuela ima najnekonkurentniju ekonomiju među 59 testiranih zemalja. Ovaj nas podatak vjerojatno ne bi posebno zanimao da se na toj famoznoj rang listi odmah iznad Venezuele, dakle na 58. mjestu, ne nalazi Hrvatska. Venezuela i Hrvatska jedine su zemlje koje su sakupile manje od 50 bodova.

Prvi su, s maksimalnim brojem bodova, Hong Kong i SAD, slijede Singapur i Švedska, a prava europska zvijezda je Njemačka, koja se u godinu dana popela za šest mjesta i sada je deseta.

Jedina dobra vijest iz Lausannea jest da nismo ispali s liste jer je to, kako stoji u priopćenju za medije, lista “vodećih svjetskih ekonomija”, “elitni krug zemalja” u koji ne ulaze nerazvijeni ili oni s nepouzdanom statistikom. U tom smo elitnom krugu od 2007.

Porazna je i činjenica da u većini pokazatelja padamo od 2007., kad smo prvi put uvršteni na listu. Ekonomija je pala sa 50. na 56. mjesto, efikasnost vlade sa 50. na 54., poslovna efikasnost sa 55. na 59., a jedino je infrastruktura ostala ista, no 2008. po njoj smo bili na 40. mjestu, a onda smo se opet vratili na 43.

Priču o konkurentnosti neki je dan pokrenuo Ivica Mudrinić izjavom kako je 51 posto za ulazak u EU, a 49 posto je rezerviran. Rezerviran je zato što smatra da hrvatska ekonomija nije konkurentna i da će biti lak plijen za uspješnije i konkurentnije kompanije iz Europe. Mi očito nismo spremni, jer lausanneska je lista samo posljednja u nizu koja Hrvatsku smješta sve niže na svjetskim ljestvicama. ( B. Stipić)

Nikola Dujmović, informatička tvrtka Span

Pobjeđujemo velike tvrtke sa zapada

Spanu, informatičkoj tvrtki Nikole Dujmovića, sistem integratoru i projektantu IT sustava kojima teku informacije i njima se upravlja, trebalo je 11 godina da ispod brenda kompanije lupi pečat “globalno konkurentan”. Za McDonald’s, onaj globalni, ne lokalni radi već cijelo desetljeće i trenutačno u zraku ima 205 mogućih ugovora s McDonald’som.

- Ostvarili smo 20 milijuna kuna prihoda od McDonald’sa lani, a s obzirom na mogućnosti koje sada imamo, bili bismo jako glupi kad ove godine ne bismo dobili ni jedan ugovor, a očekujemo da će ih se realizirati nekoliko. I nismo glupi - kaže Dujmović, čija kompanija ima godišnje prihode od 100 milijuna kuna. Tih 11 godina potrebnih da odrastu i skupe reference između ostalog kao jedan od važnih partnera IBM-a sam će Dujmović opisati kao “tragično dugo”.

- Veličina i nerazvijenost našeg domaćeg tržišta u samom početku uvjetuje globalnu nekonkurentnost svakoj kompaniji u IT sektoru - kaže Dujmović.

- Mi smo za početak ono što radimo u vlastitom dvorištu mogli učiti na Plivi i Podravki, sve ostalo je jad i bijeda - govori Dujmović.

Njegov problem razlikuje se od uobičajene žalopojke domaćih biznisa. - Nije mi problem skupa hrvatska cijena rada - reći će i na trenutak navući osmijeh na lica političara. Skinut će im ga već u idućoj sekundi. Njegov problem je veći i ozbiljniji.

- Ne postoji inženjersko tržište rada. Polovica domaćih inženjera radi u državnom ili poludržavnom sektoru, uljuljkana u sigurnost koja ne stvara dodatnu vrijednost i ja ne mogu ni sanjati da bih za neki projekt mogao skupiti recimo 200 inženjera. Dujmović svoju kritiku usmjerava prvenstveno na Sveučilište koje je propustilo predvidjeti čega će na tržištu nedostajati. No, kako je ipak konkurentan?

Fokusirani smo na složenije poslove s dodanom vrijednošću, tvrdoglavi smo i uporni. Naša snaga je u vještini slaganja kvalitetnih timova za pojedine projekte, naša brzina reakcije i dostupnost naručitelju u kratkom roku - reći će Dujmović. On se ne natječe s Indijcima.

- Strategija indijskog IT sektora počiva na niskoj cijeni za poslove za koje je potreban velik broj inžinjera. Jedna njihova kompanija zapošljava 340 tisuća ljudi i rade za nisku plaću. Mi se s tim ne možemo natjecati. Mi se natječemo s velikim korporacijama sa zapada u složenim IT projektima i u tom segmentu smo cjenovno konkurentni.

Dujmović planira zaposliti još 20 inženjera u Spanu. Poslovni model Spana počiva na pet do deset kreativaca koji poslove osmišljavaju i ostalima koji ih odrađuju.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 02:51