Ključni događaji
- Glavni američki indeksi potonuli i u petak: ‘To je ogromno, jako loše‘
- Trump FED-u: ‘Smanjite kamatne stope‘; FED: ‘Prijeti inflacija i sporiji rast, ali prerano je za to‘
- Trump: ‘Kina se uspaničila‘
- Kina uvodi recipročne carine SAD-u od 34 posto
- Kanadski potrošači počeli su bojkotirati američke proizvode
- Države diljem svijeta prijete pokretanjem trgovinskog rata sa SAD-om
Dužnosnici EU-a i SAD-a održali ‘otvorene‘ dvosatne razgovore o carinama
Visoki predstavnici Europske unije i Sjedinjenih Država održali su video konferenciju u petak kako bi raspravili o sveobuhvatnim carinama predsjednika Donalda Trumpa na europske uvozne proizvode.
Povjerenik Europske unije za trgovinu Maroš Šefčovič rekao je da je dva sata razgovarao s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom i američkim trgovinskim predstavnikom Jamiesonom Greerom.
Šefčovič je na X-u raspravu opisao kao otvorenu.
"Bio sam jasan. Američke carine su štetne i neopravdane", napisao je. "Trgovinski odnosi EU-a i SAD-a trebaju svjež pristup. Europska unija predana je ozbiljnim pregovorima, no također je spremna braniti svoje interese."
Šefčovič je zaključio: "Ostajemo u kontaktu."
Trump je u srijedu najavio osnovne carine u iznosu od 10 posto gotovo svim zemljama svijeta, no mnoge su pogođene puno višim stopama. EU je pogođena carinama od 20 posto na dobra koja izvozi SAD-u.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da EU finalizira svoj prvi paket mjera odmazde i da priprema dodatne korake da zaštiti svoja poslovanja ako pregovori o carinama s Washingtonom ne naiđu na plodno tlo.
Nastavlja se potop na burzama, glavni indeksi srozali se i drugi dan, pale i cijene zlata i nafte
Burze i dalje nastavljaju tonuti. Pet sati nakon početka trgovanja na američkom tržištu, američki indeksi u petak su dodatno pali -i to sva tri najvažnija za 5 posto ili više.
Kako je javio BBC, Nasdaq indeks pao je 5,7, Dow Jones pao 4,98, a S&P 500 5,71 posto.
Radi se, piše BBC, o ogromnom padu, posebno s obzirom na velik pad dan ranije.
Rasprodaja dionica je započela u četvrtak, kada su tvrtke poput Applea i Nikea, koje se uvelike oslanjaju na dobavljače u Aziji, bile posebno pogođene Trumpovim uvođenjem carina. No, u petak se pad preselio u sektore koji se obično ne bi suočili s izravnim utjecajem carina, poput zdravstva i komunalnih usluga.
"Iskreno, raspoloženje je prilično loše i tako bi i trebalo biti", rekao je Mike Dickson, voditelj istraživanja i kvantitativnih strategija u investicijskoj tvrtki Horizon Investmentsu, upozoravajući da će trebati tjedni da se ‘pohvata‘ utjecaj Trumpovih carina.
Dodao je kako je malo dijelova tržišta koji su prošli bez posljedica ili blago narušeni. "Čini se da ljudi prodaju samo za gotovinu. Postoji mnogo neizvjesnosti".
Istovremeno su pale i cijene nafte za 7,5 posto te cijene zlata za 2,4 posto.
Usred potopa burzi, na svojoj se društvenoj mreži oglasio i Donald Trump te rekao: ‘Samo će slabi propasti.‘
Trump kaže da Kina ‘nije baš sretna‘ zbog carina, ali da je postignut ‘ogroman napredak‘ oko TikTok-a
Donald Trump kaže da razumije da Kina "nije baš sretna" zbog carina koje su joj u srijedu uvele SAD, ali je rekao da se nada da će "nastaviti raditi u dobroj vjeri" s Pekingom.
Kina - koja se suočava s porezom na uvoz od 54 posto - rekla je danas da će uzvratiti na Trumpovu carinu dodatnim porezom od 34 posto na američku robu, počevši od sljedećeg tjedna.
Trump je rekao da zaprepaštenje Kine zbog nameta "dokazuje da su carine najmoćniji ekonomski alat" i da su "vrlo važne" za američku nacionalnu sigurnost.
Dogovor s TikTokom mogao bi zaustaviti trgovinski rat
Trump je ranije sugerirao da bi razmotrio dogovor prema kojem bi Peking odobrio prodaju TikToka u zamjenu za carinske olakšice.
TikTok se suočava s rokom do 5. travnja za postizanje dogovora o pronalasku kupca koji nije iz Kine pod prijetnjom zabrane ulaska u SAD.
Trump je rekao da je postignut "ogroman napredak" u dogovoru oko aplikacije, dodajući da planira potpisati izvršnu naredbu kako bi ona nastavila raditi dodatnih 75 dana, piše Sky News.
UK, Italija i Australija slažu se da trgovinski rat ‘nije ni u čijem interesu‘
Sir Keir Starmer ponovio je tijekom razgovora s čelnicima Australije i Italije da Ujedinjeno Kraljevstvo neće žuriti s odgovorom na carine Donalda Trumpa, rekao je glasnogovornik Downing Streeta.
Starmer je danas razgovarao s Anthonyjem Albaneseom i Giorgiom Meloni u odvojenim razgovorima.
Glasnogovornik kaže da je Starmer "bio jasan" da će odgovor Ujedinjenog Kraljevstva biti "vođen nacionalnim interesom", te da će vlada "mirno nastaviti s našim pripremnim radom, radije nego žuriti s odmazdom".
"Svi su se složili da bi sveobuhvatni trgovinski rat bio iznimno štetan i da nije ni u čijem interesu."
Čelnici EU-a najavili milijarde eura ulaganja u srednju Aziju
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa dogovorili su u petak na samitu u Samarkandu u Uzbekistanu da će se poboljšati suradnja Europske unije s pet srednjoazijskih država.
Suradnja u područjima poslovanja, trgovine i ulaganja dio je novog strateškog partnerstva, istaknuli su čelnici EU-a i predsjednici zemalja sudionica u zajedničkom priopćenju.
Bili su prisutni čelnici Uzbekistana, Kazahstana, Tadžikistana, Turkmenistana i Kirgistana.
EU je najavio program ulaganja vrijedan 12 milijardi eura za regiju.
"U neizvjesnom svijetu šaljemo jasnu i snažnu poruku: mi smo partneri po izboru i možemo se osloniti jedni na druge", rekla je von der Leyen.
U odgovoru na pitanje na koji način Unija može odvući zemlje od veće suradnje s Kinom i Rusijom, von der Leyen je rekla da je Rusija odavno pokazala da nije pouzdan partner. Upozorila je i da suradnja s Kinom nosi rizike ako su uvjeti nejasni i da Kina kupuje kritične sirovine za preradu u Kini.
Domaćin samita, uzbekistanski predsjednik Šavkat Mirzijajev rekao je da će samit "rezultirati povijesnom odlukom o uspostavi strateškog partnerstva između srednje Azije i EU-a."
Šef FED-a: ‘Možemo očekivati višu inflaciju i sporiji rast, prerano je znati kako reagirati‘
Predsjednik američke središnje banke (FED), Jerome Powell, izjavio je da su Trumpove carine "znatno veće od očekivanih" i da će isto vjerojatno vrijediti i za ekonomske učinke. "Koji će uključivati višu inflaciju i sporiji rast", istaknuo je Powell. "Veličina i trajanje ovih učinaka ostaju neizvjesni", dodao je.
Ocijenio je da američko gospodarstvo još uvijek stoji solidno, istaknuvši snažno zapošljavanje u ožujku, no upozorava da postoji značajna neizvjesnost.
Komentirajući da bi carine mogle ponovno potaknuti zabrinutost oko inflacije, Powell je dodao: "Naša je obveza održati dugoročna inflacijska očekivanja dobro usidrenima i osigurati da jednokratno povećanje razine cijena ne postane trajni problem inflacije", rekao Powell.
"U dobroj smo poziciji da pričekamo više jasnoće prije razmatranja bilo kakvih prilagodbi naše politike. Prerano je reći koji će biti odgovarajući put", rekao je, odbacivši time, čini se, Trumpov poziv na smanjenje kamatnih stopa.
Trump poručio FED-u: ‘Uvijek kasnite, smanjite kamatne stope, brzo!‘
Donald Trump pozvao je čelnika američke Federalne banke (FED) da smanji kamatne stope. Objavljujući na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Trump je napisao da je sada "SAVRŠENO" vrijeme da Jerome Powell smanji kamatne stope.
"Uvijek ‘kasni‘, ali sada bi mogao promijeniti naviku, i to brzo", napisao je.
Powell bi se uskoro trebao obratiti, dok se američka središnja banka suočava s dvostrukim brigama izbijanja inflacije i potencijalne recesije.
Donald Trump se nalazi na Floridi, gdje gdje je odigrao i partiju golfa, ali bez obzira na to na svojoj društvenoj mreži nastavlja reagirati na velike svjetske događaje koje je pokrenuo.
Tako je objavio da je imao "vrlo produktivan" razgovor s To Lamom, glavnim tajnikom Komunističke partije u Vijetnamu, zemlji koju je u srijedu pogodio "recipročnom" carinom od 46 posto.
Trump je napisao kako mu je Lam rekao da Vijetnam "želi smanjiti svoje carine na NULU ako mogu sklopiti sporazum sa SAD-om".
"Zahvalio sam mu u ime naše zemlje i rekao da se radujem susretu u bliskoj budućnosti", dodao je.
JP Morgan podigao izglede za globalnu recesiju na 60 posto
Prije nego što se američko tržište dionica danas ponovno otvorilo, bankarski div Wall Streeta JP Morgan izvijestio je da sada vidi 60 posto šanse da globalno gospodarstvo uđe u recesiju do kraja godine.
To je velik skok u odnosu na prethodno predviđanje ove investicijske banke od 40 posto, koje je objavila 12. ožujka.
"Remetilačke politike SAD-a prepoznate su kao najveći rizik za globalne izglede tijekom cijele godine", rekao je Bruce Kasman, glavni ekonomist i voditelj globalnih ekonomskih istraživanja u JPMorganu, za Bloomberg.
"Posljednje vijesti pojačavaju naše strahove jer je američka trgovinska politika postala znatno manje povoljna za poslovanje nego što smo očekivali", dodao je, kako prenosi BBC.
Fox News prvi put u 28 godina iz programa maknuo burzovna izvješća, raskol u Republikanskoj stranci
Fox News je prvi put u 28 godina iz programa maknuo burzovna izvješća, a dok su indeksi na burzama u slobodnom padu, slavni investitor Warren Buffett bogatiji je za više od 300 milijardi dolara zato što je Trumpove najave "dana oslobođenja" pravovremeno shvatio kao ozbiljnu najavu, a ne prvoaprilsku šalu.
Uz vapaje koji poručuju ‘od ovog ćemo se oporavljati desetljećima‘, javljaju se i trzavice unutar Republikanske stranke. Donatori stranke i simpatizeri Trumpove administracije predsjedniku su dali jedan kvartal da tržište "procvjeta", kao što im je i najavio. U suprotnom će mu okreti leđa.
Više pročitajte OVDJE.
Indeksi na Wall Streetu nastavljaju padati, ponovno ‘zaronili‘ i Apple i Tesla
Početak trgovanja na Wall Streetu donio je novo potonuće prema crvenom, čime se nastavlja trend od jučer, koji je bio najcrnji dan na američkim tržištima od pandemije. Tehnološke dionice koje su prednjačile u rasprodaji usred stalnih posljedica sveobuhvatnih globalnih carina Donalda Trumpa i dalje padaju.
Najveći burzovni indeks - S&P 500 - pao je za 3,2 posto na početku trgovanja, dok je Nasdaq pao za gotovo 3,6 posto, prenosi Sky News.
Neke od najteže pogođenih su tehnološke kompanije, koje su uvelike ovisne o trgovini s Kinom i koje čine veći dio Nasdaqa.
Tesla je pala gotovo 4 posto u ranom trgovanju, dok je Apple pao više od dodatnih 3 posto.
JP Morgan Chase pao je 5 posto na otvaranju, Bank of America je pala za 4,3 posto, a Wells Fargo 3,5 posto. Citigroup je pala 4,6, dok je Goldman Sachs pao 4,8 posto. Morgan Stanley oštro je pao za 6,1 posto.
Nasdaq je ukupno pao za više od 20 posto od svoje rekordne vrijednosti prošlog prosinca, što ga vodi u tzv. područje ili tržište medvjeda.
To je izraz koji koristi Wall Street kada indeks padne za 20 posto ili više od nedavne visoke vrijednosti. Kako objašnjavaju investicijski stručnjaci, radi se o stanju ‘hlađenja‘ poslovanja, a aluzija na medvjeda odnosi se na zimski san. Suprotno tome je tzv. tržište bikova.
Podsjetimo, američki terminski indeksi ukazivali su da će na današnjem otvaranju Wall Streeta uslijediti još jedan dan masovne prodaje dionica. Terminski indeks vezan uz Dow Jones u 12.40 sati, nakon najave kineskih uzvratnih carina, izgubio je 1.078 bodova ili 2,6 posto. U minusu je bio i terminski S&P 500 indeks i to za 1.679 bodova ili također 2,6 posto, nakon što je već dan ranije potonuo 4,84 posto.
Nasdaq terminski indeks bio je u padu 3 posto. U elektroničkom trgovanju prije službenog otvaranja burze cijene dionica tehnoloških kompanija Applea i Tesle pale su novih 5 posto, a Qualcomma i Nvidije 6 posto.
Trump Kini: ‘Krivo odigrano. Uspaničili ste se‘
Trump je sada objavio i status u kojem odgovara na kineski potez uvođenja recipročnih carina u visini od 34%.
"Kina je ovo krivo odigrala. Uspaničili su se, a to je jedina stvar koju si ne mogu priuštiti", napisao je.
Trump: ‘Držite se, ne možemo izgubiti!‘
Prošlo je 9 sati u Washingtonu, što znači da Donald Trump počinje objavljivati na društvenim mrežama. Jutros se obratio "investitorima koji dolaze u Sjedinjenje Države" i investiraju "masivne količine novca" te im poslao poruku da se "njegove politike nikad neće mijenjati".
"Ovo je sjajno vrijeme da se obogatite, da budete bogati kao nikad prije!", napisao je Trump velikim slovima.
Potom se pohvalio da njegove carine već funkcioniraju.
"Sjajne brojke, puno bolje nego što smo očekivali. Ovo već funkcionira! Držite se, ne možemo izgubiti!", napisao je američki predsjednik.
Rubio: ‘Tržišta se ruše, ali će se kalibrirati‘
Američki državni tajnik Marco Rubio priznao je da se tržišta diljem svijeta "ruše" zbog novih Trumpovih globalnih carina, no uvjeren je da će se sve vratiti u normalu.
- Poslovi diljem svijeta, uključujući one u globalnoj trgovini, sada samo trebaju shvatiti kakva su pravila. Nakon što ih shvate, onda će se znati prilagoditi - izjavio je Rubio, kako prenosi CNN.
Tvrdi da "nije pošteno reći da se gospodarstva ruše" jer se radi o tržištima "temeljenima na vrijednosti dionica kompanija koje su dio proizvodnih procesa koji su bili loši za SAD".
- Moramo resetirati globalni poredak trgovine. Najgora stvar je zauvijek ostaviti stvari ovakvima kakve jesu. Ovo se jednostavno ne može nastaviti. Ne može biti zemlja koja ne proizvodi.
Kao negativan primjer je opet naveo Kinu.
- To što oni rade je nečuveno. Oni ne konzumiraju ništa. Sve što rade je izvoz, zatrpavanje i iskrivljavanje tržišta, uz sve carine i barijere koje su postavili. Predsjednik Trump je s pravom zaključio da je trenutačno stanje globalne trgovine loše za Ameriku i dobro za hrpu drugih ljudi. I on će to sve resetirati. Apsolutno je u pravu - rekao je Rubio.
Kineske uzvratne carine izazvale novi potop na svjetskim burzama
Na europskim burzama dionica u četvrtak iza podneva najvažniji indeksi dodatno su oštro pali, povrh jučerašnjih velikih gubitaka, nakon što je Kina objavila da uvodi kao odmazdu carine na američke proizvode u visini od 34 posto, a i američki terminski indeksi najavljuju nove brutalne prodaje. Oštrog pada nije pošteđena ni Zagrebačka burza.
Kina, kojoj je SAD uveo ukupne carine na njezin robni izvoz u SAD od 54 posto, u petak je objavila da na to uzvraća nametanjem carina na američku robu u visini od 34 posto, počevši od 10. travnja.
Paneuropski STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 12,50 sati u minusu 4,42 posto i na putu je tjednog gubitka od 7,5 posto.
Londonski FTSE indeks potonuo je istodobno 3,6 posto, na 8.169 bodova, frankfurtski DAX za čak 4,74 posto, na 20.682 boda, a pariški CAC za 4,11 posto, na 7.283 boda. Na najvećem gubitku među značajnijim europskim dioničkim tržištima bio je talijanski FTSE MIB, koji je pao 7,3 posto, na 34.376 bodova.
I na Zagrebačkoj burzi indeksi su u velikom minusu, za otprilike dva posto, pri čemu je Crobex na 3.200 bodova, a Crobex10 na 1.999 bodova. Oba indeksa sada su izbrisala sve ovogodišnje dobitke.
Snižavaju se procjene rasta BDP-a
Ekonomisti još uvijek pokušavaju procijeniti razmjere posljedice tih carina, što će ovisiti o tome koliko dugo će carine ostati u postojećem obliku i o tome kako će druge nacije uzvratiti. Europska unija u četvrtak je rekla da će pripremiti protumjere protiv SAD-a ako pregovori propadnu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je francuske tvrtke da pauziraju planirana ulaganja u SAD-u, a vršitelj dužnosti njemačkog ministra gospodarstva Robert Habeck rekao je da će Trump "pokleknuti pod pritiskom" ako se Europa udruži u svom odgovoru.
EU je pogođena dodatnim carinama od 20 posto, Ujedinjeno Kraljevstvo od 10 posto, Norveška od 15 posto, a Švicarska od 31 posto.
Ekonomisti iz Goldman Sachsa u petak su napisali svojim klijentima da su carine na robu iz Ujedinjenog Kraljevstva niže od ostalih, ali ipak više od očekivanih, što je dovelo do snižavanja njihove prognoze rasta britanskog gospodarstva ove godine s 0,8 na 0,7 posto. Investicijska banka također je smanjila svoje izglede za rast za Švicarsku, Švedsku i Norvešku.
Na Wall Streetu slijedi još jedan dan rasprodaja
Američki terminski indeksi, pak, ukazuju da će na današnjem otvaranju Wall Streeta uslijediti još jedan dan brutalnih prodaja dionica. Terminski indeks vezan uz Dow Jones u 12,40 sati, nakon najave kineskih uzvratnih carina, izgubio je 1.078 bodova ili 2,6 posto. U minusu je i terminski S&P 500 indeks i to za 1.679 bodova ili također 2,6 posto, nakon što je već dan ranije potonuo 4,84 posto.
Nasdaq terminski indeks potonuo je 3 posto, budući su mnoge američke tehnološke kompanije izložene kineskom tržištu. U elektroničkom trgovanju prije službenog otvaranja burze cijene dionica tehnoloških kompanija Applea i Tesle pale su novih 5 posto, a Qualcomma i Nvidije 6 posto.
"Trumpova administracija možda se igra s trgovinskim partnerima tko će prvi skrenuti pogled i ispasti kukavica, ali tržišni sudionici nisu voljni čekati rezultate te igre. Ulagači prvo prodaju, pa onda postavljaju pitanja", rekao je Michael Arone, glavni investicijski strateg SPDR-a u State Street Global Advisors.
Općenito, danas su najviše pale cijene bankarskih dionica, gotovo 10 posto, nakon jučerašnjeg potonuća za 5,53 posto. Taj sektor, naime, smatra se ranjivim na gospodarsko usporavanje ili recesiju, za koju se sada procjenjuje da postoji realna mogućnost da izbije i u SAD-u i u svijetu. Stratezi Bank of America u petak su objavili da su banke također "među imovinom u čiju su cijenu najmanje uračunati makroekonomski problemi u globalnom gospodarstvu".
Među najjače pogođenim sektorima je i brodarski sektor, u kojem su i dionice najvećih brodarskih tvrtki poput Maerska i Hapag-Lloyda, a koji je potonuo 9 posto.
Dolar pod pritiskom
Najočitiji znak nervoze u vezi sa zdravljem američkog gospodarstva i tržišta pad je dolarova indeksa, kojim se mjeri izvedba američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta. U četvrtak je pao za 1,9 posto, najviše od studenog 2022. godine. Dolar je u petak prijepodne na deviznim tržištima malo ‘zalizao rane‘, no kreće se i dalje oko 102 boda, nakon objave kineskih carina.
Istodobno, tečaj eura nalazi se trenutno na najvišoj razini prema dolaru u zadnjih šest mjeseci od 1,104 dolara. Japanski jen i švicarski franak, koji se smatraju sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima zbog toga jer te zemlje imaju goleme vanjskotrgovinske viškove, porasli su za oko 0,6 odnosno 1 posto prema dolaru.
Kina uvodi carine od 34% SAD-u
Kina uvodi SAD-u carine u visini od 34 posto, što je recipročno carinama koje je Donald Trump nedavno uveo Kini. Mjera se počinje uvoditi 10. travnja.
Kinesko ministarstvo financija priopćilo je da američke carine na kineske proizvode "nisu u skladu s međunarodnim trgovinskim pravilima".
Trump je za Kinu najavio carine od 54 posto, koje uključuju prethodne carine koje su već bile na snazi. Kina je jedna od najteže pogođenih zemalja s Trumpovog popisa novih carina.
Peking je najavio i kontrole izvoza u SAD dijela rijetkih minerala, uključujući samarij, gadolinij, terbij, disprozij, lutecij, skandij i itrij. Ta mjera stupa na snagu već danas.
„Svrha kineske vlade pri implementaciji kontrola izvoza relevantnih predmeta u skladu sa zakonom je bolja zaštita nacionalne sigurnosti i interesa, te ispunjavanje međunarodnih obaveza poput neproliferacije”, priopćilo je ministarstvo trgovine.
Ministarstvo je dodalo još 11 entiteta na listu „nepouzdanih” koja Pekingu omogućava izricanje sankcija.
Kanađani bojkotiraju američke proizvode
Nakon što je Donald Trump nametnuo carine, Kanađani bojkotiraju sve što je uzgojeno ili proizvedeno u SAD-u i takve proizvode ne kupuju.
- Vrijeme je da se prijateljstvo Kanađana usmjeri negdje drugdje i da se izgrade veze sa zemljama koje dijele zajedničke karakteristike u pogledu na to kako se ponašate prema drugoj osobi, jer zemlje čine ljudi, rekla je za BBC Kanađanka Benedykta Mazur.
Kanadska ministrica vanjskih poslova danas je također reagirala na Trumpove carine, rekavši da odnos Kanade s SAD-om više nikada neće biti isti.
Kanadska ministrica vanjskih poslova Mélanie Joly je rekla i da Kanada vrši maksimalan pritisak na Trumpovu administraciju.
Velike ekonomije mogle bi prestati biti ovisne o američkim potrošačima
Britanski ekonomist, bivši glavni ekonomist Goldman Sachsa Jim O‘Neill, kaže da bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo razmisliti o tome što može dobiti i ponuditi ostatku svijeta kao odgovor na američke carine. Kaže da bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo razgovarati s drugim članicama G7 skupine o smanjenju trgovinskih prepreka, posebno za prekogranične usluge.
- Najvažnije je da se drugdje u svijetu ozbiljnije bavimo očitim stvarima koje bi bile u našu korist, a u to bih uključio i Kinu i Indiju, kaže O‘Neill i dodaje da je, ako SAD želi nametnuti carine, izvedivo da se druga velika gospodarstva restrukturiraju i zaustave svoju “ovisnost o američkom potrošaču”.
Trumpove carine šire strah od trgovinskih ratova i recesije
Države diljem svijeta prijete pokretanjem trgovinskog rata sa SAD-om nakon što je njegov predsjednik Donald Trump najavio visoke carine za gotovo sve zemlje i time potaknuo pad burzi i rast cijena dobara na svjetskom tržištu.
Mjere koje je Trump najavio u srijedu pokrenule su pad svjetskih financijskih tržišta i naišle na osude drugih svjetskih čelnika koji govore o kraju nekoliko desetljeća duge liberalizacije trgovine, predvođene samim Washingtonom.
U Japanu, jednim od najvećih trgovinskih partnera SAD-a, premijer Shigeru Ishiba rekao je da su carine stvorile „nacionalnu krizu”. Dionice na tokijskoj burzi u petak se kreću prema najgorem danu poslovanja u nekoliko godina.
Investicijska banka JP Morgan tvrdi kako sada postoji 60 posto šansi da će svjetska ekonomija do kraja godine ući u recesiju.
Iz Bijele kuće stižu disonantni tonovi o tome hoće li carine biti trajne ili su samo taktika za dobivanje ustupaka. Sam Trump rekao je da će one SAD-u dati „veću snagu u pregovorima”.
Carine koje je SAD najavio u ponedjeljak najviše su u više od stoljeća: Washington uvodi 10 posto minimalne carine na sav uvoz, te više razine za niz država.
To će vjerojatno povisiti cijene za američke potrošače za raznovrsne proizvode, od kanabisa i tenisica za trčanje do Appleovog iPhonea – ako ta američka tehnološka tvrtka nove troškove prebaci na potrošače, njegov popularni model telefona mogao bi koštati gotovo 2,3 tisuće dolara, pokazuju projekcije financijske institucije Rosenblatt Securities.
Tvrtke u SAD-u i svijetu krenule su s prilagođavanjem novoj situaciji. Automobilska korporacija Stellantis najavila je da će otpustiti američke radnike i zatvoriti svoje tvornice u Kanadi i Meksiku, a General Motors je najavio povećanje proizvodnje na američkom teritoriju.
Kanadski premijer Mark Carney rekao je da je SAD napustio svoju povijesnu ulogu predvodnika međunarodne ekonomske suradnje.
„Svjetsko gospodarstvo danas je temeljno drugačije nego što je bilo jučer”, naglasio je u televizijskom obraćanju kojim je najavio niz protumjera.
Kina je najavila odmazdu za 54 posto carina na njezin izvoz u SAD, kao i Europska unija, suočena s 20 posto carina.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je europske države da zaustave investicije u SAD. Drugi američki trgovinski partneri poput Japana, Južne Koreje, Meksika i Indije najavili su da će se zasad suzdržati od uvođenja recipročnih mjera kako bi pokušali dobiti ustupke. Britanski ministar vanjskih poslova rekao je da London radi na postizanju trgovinskog sporazuma sa SAD-om.
Nema povlačenja?
No saveznici i rivali Washingtona ističu kako je ovaj potez zadao snažan udarac svjetskim trgovinama.
Carine „jasno predstavljaju značajan rizik za svjetske izglede u vrijeme usporenog rasta”, rekla je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva i pozvala Washington da radi na ublažavanju trgovinskih tenzija s partnerima i time umanji neizvjesnost.
Američki ministar trgovine Howard Lutnick i viši trgovinski savjetnik Peter Navarro su obojica u četvrtak poručila predsjedniku da se ne povlači te da povećanje carina ne može biti predmet pregovora.
Čini se da im je Trump poslije proturječio jer je novinarima kazao da carine SAD-u daju „veću snagu u pregovorima”.
„Dobro sam ih koristio u prvoj vladi, kao što ste vidjeli, ali sada ih podižemo na potpuno novu razinu”.
U međuvremenu diljem svijeta padaju dionice i cijene nafte, kao i vrijednost američkog dolara. Analitičari upozoravaju da bi carine mogle ugroziti potražnju, uznemiriti opskrbne lance i naštetiti prihodima korporacija.
Američki Dow pao je za gotovo četiri posto, što je najveći jednodnevni pad od lipnja 2020. godine. S&P 500 je izgubio gotovo pet posto, a Nasdaq za šest posto, što je najgori pad od pandemijskog ožujka 2020. godine.
Američke tvrtke sa značajnom prekomorskom proizvodnjom najteže su pogođene. Nike je izgubio 14, a Apple devet posto vrijednosti.
Trgovinske barijere
Trump tvrdi da su „recipročne” carine odgovor na trgovinske barijere postavljene pred američkim izvozom, a njegovi suradnici tvrde da će one vratiti industriju u SAD i otvoriti tržišta u inozemstvu, iako sami priznaju da će za to trebati vremena.
Dio analitičara pokazao je kako je Trumpov tim stigao do izračuna navodnih trgovinskih barijera zapravo putem deficita koje SAD ima s određenim državama. Trump je primjerice tako uveo 50 posto carina Lesotu, državi na jugu Afrike koja u SAD izvozi dijamante, no zbog svog siromaštva ne uvozi američke proizvode te na njih nema 50 posto carina. Kritičari upozoravaju da će Trump teško ‘vratiti‘ proizvodnju dijamanata u SAD.
Trumpov potpredsjednik J.D. Vance je pak u razgovoru za Newsmax kritizirao kritičare zbog njihove kratkoročne perspektive.
Smisao carina koje je uveo njegov šef su „nacionalna sigurnost proizvodnje i proizvodnja stvari koje su nam potrebne, od čelika do lijekova”, rekao je potpredsjednik.
Od povratka u Bijelu kuću u siječnju Trumpov pristup prijetnjama, pa povlačenjem prijetnja carinama ugrozio je povjerenje potrošača i poslovnog svijeta. Trump se može ponovno povući jer najavljene carine stupaju na snagu tek 9. travnja.
„Plan carina se ne čini dobro osmišljen. Trgovinski pregovori su visoko tehnička disciplina, a mi smatramo da ovi prijedlozi ne pružaju ozbiljan temelj za pregovore s bilo kojom zemljom”, rekao je James Lucier, jedan od osnivača investicijske tvrtke Capital Alpha.
Ekonomisti upozoravaju da bi carine mogle povisiti inflaciju, povećati rizik od recesije u SAD-u i za nekoliko tisuća dolara povisiti životne troškove američkih stanovnika.
Analitičari upozoravaju da bi carine mogle otuđiti saveznike u Aziji i ugroziti strateške napore SAD-a da obuzda Kinu.
Trump uvodi 24 posto carina Japanu i 25 posto Južnoj Koreji. Obje zemlje su dom američkih vojnih baza. SAD je namijenio i 32 posto carina Tajvanu, u vrijeme dok je taj demokratski otok pod vojnim pritiskom Kine.
Trump: ‘Iz svih zemalja su nas zvali‘
Nakon nametanja svojih carina, Donald Trump je jučer rekao da će biti otvoren za pregovore s drugim zemljama. No to ovisi o tome imaju li te zemlje ‘nešto fenomenalno‘ za ponuditi, rekao je.
Trump je ostao pri svom stavu da druge zemlje već dugo iskorištavaju SAD i on želi da to prestane.
- Carine nam daju veliku moć za pregovore, rekao je Trump i dodao da su ga iz svih zemalja zvali.
Na pitanje što bi bilo potrebno da on popusti, rekao je:
- Ako netko kaže da ćemo im dati nešto tako fenomenalno, može dok god oni nama daju nešto što je dobro, rekao je Trump.
Londonski indeks FTSE dodatno pao
Londonski indeks tvrtki FTSE 100 dodatno je pao nakon što su se jutros otvorila gradska financijska tržišta.
Indeks je odmah nakon početka trgovanja skliznuo za 0,53 posto, odnosno oko 45 bodova, na 8429,98 bodova.
Pad je uslijedio nakon daljnjeg pada na azijskim tržištima nakon što je na snagu stupila tarifna politika Donalda Trumpa.
Europske burze i dalje pod pritiskom
Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica znatno pale drugi dan zaredom jer se zbog strahovanja ulagača od eskalacije carinskog rata i rizika od recesije tržišta ne smiruju.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,9 posto i na putu je tjednog gubitka od 4,4 posto.
Jutros je londonski FTSE indeks skliznuo 0,50 posto, na 8.430 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,69 posto, na 21.567 bodova, a pariški CAC 0,68 posto, na 7.547 bodova.
I na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu više od 1 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks potonuo 2,75 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,9 i 2,4 posto. Na kineskim se burzama zbog praznika ne radi.
Svjetske se burze uspijevaju smiriti nakon što ih je jučer uzdrmala odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o uvođenju većih recipročnih carina nego što se očekivalo.
Od 5. travnja na gotovo sav uvoz u SAD naplaćivat će se carina od 10 posto, a na uvoz iz zemalja s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit od 9. travnja primjenjivat će se i dodatne carine.
Kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu i Europsku uniju, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi moglo izazvati rast inflacije i usporavanje rasta najvećih gospodarstava, pa i recesiju.
Kada se nove carine počnu primjenjivati, efektivna carinska stopa dosegnut će, računaju analitičari, 22 posto, što nije viđeno od 1910. godine.
„Ako carine ostanu na tim razinama, u drugom ili trećem kvartalu vrlo je moguća recesija u nekim gospodarstvima. U tom bi slučaju istodobno na tržištima kapitala zavladali ‘medvjedi‘”, kaže David Bahnsen, direktor u tvrtki Bahnsen Group.
Na Wall Streetu su jučer burzovni indeksi zabilježili najveći dnevni pad od 2020. godine, pri čemu se S&P 500 indeks pridružio Nasdaqu u području korekcije, što znači da je pao više od 10 posto u odnosu na svoju prethodnu rekordnu razinu, dosegnutu u veljači.
Ako indeksi padnu više od 20 posto ispod rekordne razine, bilo bi to ‘tržište medvjeda‘.
Direktni utjecaj američkih carina na hrvatski ICT ograničen, ali posredno značajan
Hrvatski IT/ICT sektor uvelike izvozi softverske usluge pa će direktni utjecaj novih američkih carina na izvoz u SAD biti ograničen, ali posredni može biti značajan, komentar je granske udruge HUP ICT, iz koje dodaju da prema njihovim kontaktima s američkim veleposlanstvom, usluge za sada ostaju izvan tog ‘udara‘.
"Kako su istaknuli i neki domaći ekonomski analitičari, tekući račun bilance plaćanja između EU i SAD-a pokazuje uravnoteženost tijekom posljednjih nekoliko godina, nikako lošiju poziciju SAD-a u odnosu na EU, kako ističe američki predsjednik Donald Trump. No, ta uravnoteženost sada je ozbiljno nagrižena. Nove američke carine najviše će pogoditi trgovinu robom, odnosno, proizvodima, dok prema našim kontaktima s američkim veleposlanstvom, usluge za sada ostaju izvan tog udara", kaže predsjednik HUP ICT-ja Hrvoje Josip Balen.
Ipak, smatra da nove američke mjere mogu utjecati i na domaći IT/ICT sektor jer se u velikoj mjeri oslanja na uvoz tehnoloških komponenti (poslužitelji, mrežna oprema, računalni sklopovi), ali i korištenjem usluga platformi tehnoloških kompanija poput Amazona, Googlea ili Mete, čija su sjedišta u velikom postotku u SAD-u.
"Ako dođe do poremećaja u globalnim lancima opskrbe i povećanja cijena, to može utjecati na marže i investicije u tehnološku infrastrukturu. Ne smijemo zanemariti da je svijet u ekonomskom smislu već duboko globaliziran te da i mnoge američke IT kompanije imaju razvojne centre u Europi, uključujući Hrvatsku. Ako se trgovinski odnosi između EU i SAD-a pogoršaju, neke tvrtke mogle bi revidirati strategije poslovanja i alokaciju resursa, što nikako nije dobro za daljnji rast i razvoj ne samo IT/ICT sektora, nego i svih industrija koje su na njega naslonjene", upozorava Balen.
Dodatna bojazan postoji, kako kaže, i u vidu utjecaja na svakodnevne poslovne procese u segmentu korištenja usluga tehnoloških kompanija, a iako nove američke carine za sada ne pogađaju usluge, već uglavnom fizičke proizvode, u HUP ICT-ju se nadaju da se njihov opseg neće proširiti. Tada bi efekti "tarifa“ i "kontratarifa“ mogli značajno podići cijene digitalizacije i usporiti tehnološku konkurentnost kompanija u odnosu na Aziju, i to s obje strane Atlantika.
Također, pojava mogućih "kontratarifa“ velikih tehnoloških tvrtki moglo bi dovesti do znatno viših cijena oglašavanja na platformama i društvenim mrežama, smanjiti profitabilnost svih industrija i izazvati traženje alternativnih rješenja.
"Dugoročno, rastuća trgovinska napetost može smanjiti potrošnju i marketinške budžete, što će dodatno utjecati na aspekt oglašavanja i ulaganja u marketinške aktivnosti. Time bi se otvorila i zanimljiva fronta EU prema nekim drugim platformama, poput npr. TikToka, a koja će nam možda postati unosnija i prihvatljivija za oglašavanje, čime američke tvrtke mogu izgubiti velik dio korisnika", poručuje Balen.
Azijske burze ponovno pale, dolar pod pritiskom
Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale, drugi dan zaredom, a oštro je pao i tečaj dolara jer se ulagači plaše eskalacije trgovinskog rata i recesije nakon što je Washington najavio drastične carine.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 6,30 sati u minusu više od 1 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks potonuo više od 3,5 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji pale između 1,8 i 2,3 posto. Na kineskim se burzama zbog praznika ne radi.
Azijske burze ne uspijevaju se smiriti, nakon što ih je jučer uzdrmala odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o uvođenju većih recipročnih carina nego što se očekivalo.
Od 5. travnja na gotovo sav uvoz u SAD naplaćivat će se carina od 10 posto, a na uvoz iz zemalja s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit od 9. travnja primjenjivat će se i dodatne carine.
Kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu i Europsku uniju, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi moglo izazvati rast inflacije i usporavanje rasta najvećih gospodarstava, pa i recesiju.
Kada se nove carine počnu primjenjivati, efektivna carinska stopa dosegnut će, računaju analitičari, 22 posto, što nije viđeno od 1910. godine.
- Ako carine ostanu na tim razinama, u drugom ili trećem kvartalu vrlo je moguća recesija u nekim gospodarstvima. U tom bi slučaju istodobno na tržištima kapitala zavladali ‘medvjedi‘ - kaže David Bahnsen, direktor u tvrtki Bahnsen Group.
Na Wall Streetu su jučer burzovni indeksi zabilježili najveći dnevni pad od 2020. godine, pri čemu se S&P 500 indeks pridružio Nasdaqu u području korekcije, što znači da je pao više od 10 posto u odnosu na svoju prethodnu rekordnu razinu, dosegnutu u veljači.
Ako indeksi padnu više od 20 posto ispod rekordne razine, bilo bi to ‘tržište medvjeda‘.
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala na najnižu razinu u šest mjeseci.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 101,70 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,13 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti potonuo s jučerašnjih 147,25 na 145,90 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1060 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0915 dolara.
Cijene su nafte, pak, pale drugi dan zaredom jer se trgovci plaše usporavanja rasta gospodarstava, a time i potražnje za ‘crnim zlatom‘. Cijena barela na londonskom tržištu pala je jutros 0,84 posto, na 69,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,91 posto, na 66,35 dolara.
Na Wall Streetu izbrisano 2.400 milijardi dolara
Nakon što je Washington najavio uvođenje drastičnih carina, u četvrtak su sve najveće svjetske burze oštro pale, pri čemu je samo na Wall Streetu izbrisano oko 2.400 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa.
Od kada je u srijedu navečer predsjednik SAD-a Donald Trump najavio carine od 10 posto na sav uvoz, a na uvoz iz zemalja s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit i dodatne recipročne carine, na svjetskim je burzama zavladala panika.
Jer, to bi moglo izazvati eskalaciju carinskog rata, poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, pa i recesiju u nekima od njih.
Prve su se na udaru u četvrtak našle azijske burze jer je Trump najavio drastične recipročne carine na uvoz iz Kine, Japana, Indije, Tajvana, Južne Koreje...
Na uvoz iz Kine, na koje se već naplaćuju carine od 20 posto, ubuduće će se primjenjivati i dodatne carine od 34 posto, na uvoz iz Japana 24 posto, iz Indije 26, iz Južne Koreje 25 posto...
Zbog toga su u četvrtak cijene dionica pale na svima azijskim burzama, a najviše u Japanu, Južnoj Koreji i Hong Kongu.
Slijedile su europske burze, na kojima su od samog otvaranja indeksi bili u dubokom minusu jer je Trump najavio dodatne carine na uvoz iz Europske unije od 20 posto, a mnogi europski čelnici uzvratili su oštrim tonom i najavili protumjere.
Na kraju trgovanja londonski FTSE indeks našao se u minusu od 1,55 posto, na 8.474 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,01 posto, na 21.717 bodova, a pariški CAC 3,31 posto, na 7.598 bodova.
I na kraju dana, na udaru se našao Wall Street. Dow Jones indeks pao je 3,98 posto, na 40.545 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,84 posto, na 5.396 bodova, a Nasdaq indeks 5,97 posto, na 16.550 bodova.
Za sva tri indeksa to je najveći dnevni pad od 2020. godine, kada je na tržištima vladala panika zbog koronakrize. Time je jučer izbrisano oko 2.400 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa.
Pritom su među najvećim gubitnicama bile dionice niza tehnoloških divova. Cijena Applea potonula je 9,2 posto, Amazona 9, Nvidie gotovo 8 posto...
Trumpove carine veće su nego što se očekivalo, pa analitičari užurbano rade na novim procjenama o utjecaju toga na američko i svjetsko gospodarstvo. Pritom su otvorena mnoga pitanja, među ostalim kako će najveće zemlje svijeta reagirati.
Kina i Europska unija najavile su protumjere. Južna Koreja, Meksiko, Indija i još nekoliko zemalja poručile su da će se zasad suzdržati i pokušati pregovarati.
- Na tržištu je i dalje puno više pitanja nego odgovora - kaže Steven DeSanctis, strateg u tvrtki Jefferies Financial Group.
I dok su svi najvažniji indeksi na Wall Streetu jučer pali, jedino je porastao VIX indeks ‘straha‘, koji je po prvi put od kolovoza probio iznad razine od 30 bodova. To znači da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
Trump je u četvrtak poručio kako je otvoren za pregovore.
- Trumpova vlada možda igra ‘igru kukavice‘ s trgovinskim partnerima - tko će prvi popustiti - no investitori nisu voljni čekati rezultate. Prvo će prodavati, a potom postavljati pitanja - kaže Michael Arone, strateg u tvrtki State Street Global Advisors.
Stoga se i idućih dana na svjetskim burzama očekuje nesigurno trgovanje.
Globalne burze su potonule, dan nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio opsežne nove carine za koje se predviđa da će povisiti cijene i usporiti gospodarski rast u SAD-u i inozemstvu.
Burze u azijsko-pacifičkoj regiji pale su drugi dan zaredom, slijedeći pad američkog indeksa S&P 500, koji je zabilježio najgori dan od pandemijskog sloma ekonomije 2020. godine.
Među velikim potrošačkim brendovima koji su najviše stradali našli su se Nike, Apple i Target – svi su potonuli više od 9%.
U Bijeloj kući, Trump je novinarima rekao da će američko gospodarstvo „procvjetati“ zahvaljujući minimalnoj carini od 10% koju planira uvesti na globalni uvoz, nadajući se povećanju državnih prihoda i povratku američke proizvodnje.
Republikanski predsjednik planira udariti proizvode iz desetaka zemalja znatno višim carinama, uključujući i ključne trgovinske partnere poput Kine i Europske unije.
Kina, koja se suočava s ukupnom carinom od 54%, i EU, kojoj prijete carine od 20%, su u četvrtak najavile protumjere.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je europske tvrtke da obustave planirana ulaganja u SAD.
Carine su porezi na robu uvezenu iz drugih zemalja, a Trumpov plan, objavljen u srijedu, predviđa njihovo povećanje na najviše razine u više od 100 godina. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) izrazila je "duboku zabrinutost", procjenjujući da bi globalni trgovinski volumen mogao pasti za 1% ove godine.
Trgovci su izrazili zabrinutost da bi carine mogle potaknuti inflaciju i zaustaviti rast.
Rano u petak, japanski indeks Nikkei 225 pao je za 1,8%, korejski Kospi oslabio je za oko 1%, a australski ASX 200 skliznuo za 1,4%.
U četvrtak je S&P 500 – koji prati 500 najvećih američkih kompanija – potonuo za 4,8%, izgubivši otprilike 2 bilijuna dolara tržišne vrijednosti.
Dow Jones zatvorio je s padom od oko 4%, dok je Nasdaq pao za otprilike 6%. Rasprodaja američkih dionica traje još od sredine veljače zbog straha od trgovinskog rata.
Ranije je i britanski FTSE 100 pao za 1,5%, dok su i ostala europska tržišta pratila padove, od Japana do Hong Konga. U četvrtak je u Bijeloj kući Trump još jednom obranio svoju visoko-rizičnu strategiju poništavanja desetljeća američki vođene liberalizacije koja je oblikovala globalni trgovinski poredak.
„Mislim da ide jako dobro“, rekao je. „To je kao operacija – kao kad pacijent ide na operaciju, i to je velika stvar. Rekao sam da će to ići točno ovako.“
Dodao je: „Tržišta će procvjetati. Dionice će procvjetati. Zemlja će procvjetati.“
Trump je također rekao da je otvoren za pregovore s trgovinskim partnerima oko carina „ako netko kaže da će nam dati nešto fenomenalno“.
U četvrtak je kanadski premijer Mark Carney rekao da će ta zemlja odgovoriti s 25% carine na automobile uvezene iz SAD-a.
Trump je prošlog mjeseca već uveo carine od 25% na Kanadu i Meksiko, iako u srijedu nije najavio nove carine protiv svojih sjevernoameričkih partnera. Tvrtke sada moraju odlučiti hoće li same snositi trošak carina, podijeliti teret s partnerima, ili ga prebaciti na potrošače – riskirajući pad prodaje.
To bi moglo imati veliki utjecaj jer se procjenjuje da američka potrošnja čini oko 10–15% svjetskog gospodarstva.
Dok su dionice u četvrtak padale, cijena zlata – koje se smatra sigurnim utočištem u vremenima nestabilnosti – nakratko je dosegnula rekordnih 3.167,57 dolara po unci, prije nego što se blago povukla.
Dolar je također oslabio prema mnogim svjetskim valutama. U Europi bi, prema analitičarima iz Principal Asset Managementa, carine mogle srezati rast za gotovo jedan postotni bod, s dodatnim padom ako EU uvede protumjere.
PROČITAJTE VIŠE Damir Novotny: ‘Amerika je izgubila bitku, ali ne zato jer je netko pljačka! Ovo je šok, ali znam kada će se Europa oporaviti...‘
U SAD-u bi se, bez dodatnih mjera poput velikih poreznih rezova koje je Trump također obećao, mogla dogoditi recesija, upozorila je Seema Shah, glavna globalna strateginja te firme.
Rekla je da bi Trumpovi ciljevi poticanja proizvodnje mogli trajati godinama – „ako se uopće ostvare“.
„U međuvremenu, oštre carine na uvoz vjerojatno će odmah usporiti gospodarstvo, s ograničenim kratkoročnim koristima“, rekla je. U četvrtak je Stellantis, proizvođač Jeepa, Fiata i drugih brendova, objavio da privremeno zaustavlja proizvodnju u tvornicama u Toluqui (Meksiko) i Windsoru (Kanada).
Tvrtka je navela da će taj potez, kao odgovor na Trumpovu carinu od 25% na uvoz automobila, rezultirati i privremenim otkazima za 900 radnika u pet američkih tvornica koje opskrbljuju te pogone.
Na burzi je Nike, koji većinu svoje sportske odjeće proizvodi u Aziji, bio među najpogođenijima na S&P-ju, s padom dionica od 14%.
Dionice Applea, koji se uvelike oslanja na Kinu i Tajvan, pale su 9%.
Pali su i drugi trgovci, s Targetom koji je potonuo za oko 10%.
Proizvođač motora Harley-Davidson – koji je bio meta europskih protumjera tijekom Trumpova prvog mandata – pao je 10%.
U Europi su dionice Adidas-a pale više od 10%, dok su dionice rivala Pume potonule više od 9%.
Među luksuznim brendovima, proizvođač nakita Pandora potonuo je više od 10%, a LVMH (Louis Vuitton Moet Hennessy) izgubio je više od 3% nakon uvođenja carina na robu iz Europske unije i Švicarske.
„Trgovci se trenutačno masovno ruše jer su carine proširene i na zemlje koje nismo očekivali“, rekao je Jay Woods, glavni strateg za globalna tržišta u Freedom Capital Markets, dodajući da očekuje još veću nestabilnost u narednim danima.
Komentari
0