Kad je 45-godišnji Osama Al-Masri Njeem u siječnju uhićen u Italiji, Libijci koji su upoznati s njegovim likom i djelom ponadali su se da će čuvar u jednom od najokrutnijih zatvora u zemlji odgovarati za ubojstva, silovanja i mučenja za koja ga tereti Međunarodni kazneni sud. Međutim, Italija ga je na slobodu pustila za manje od 48 sati. Talijanski aktivisti, mediji i opozicija odmah su dreknuli na premijerku Giorgiju Meloni i njezinu vladu koja se diči borbom protiv organiziranog kriminala. Slučaj se dodatno zakomplicirao kada je Meloni 28. siječnja objavila da talijanski tužitelji sumnjaju da je s talijanskim ministrima pravosuđa i unutarnjih poslova Carlom Nordiom i Matteom Piantedosijem pomogla otpraviti Al-Masrija u Libiju. Tužitelji tvrde da je zloupotrijebila svoj položaj jer je Libijca u domovinu odvezla vladinim zrakoplovom.
Istraga ovog neobičnog slučaja već je počela, dokazi se prikupljaju, a tek se treba odlučiti hoće li Meloni morati na sud. Novinski portal Politico navodi da to nije izgledno jer će o gonjenju talijanske premijerke odlučivati parlament.
Međunarodni kazneni sud pokrenuo je istragu kako bi doznao zašto je Vlada Talijanske Republike Al-Masrija pustila, a ne poslala u Hag. Opozicijske su stranke predložile da se ministru pravosuđa Nordiju u parlamentu iskaže nepovjerenje jer su njegova objašnjenja puštanja Al-Masrija bila kontradiktorna. S druge strane, Meloni je burno reagirala nakon izbijanja ovog skandala i iskoristila ga za surovu kampanju protiv talijanskog sudstva. Politico piše da je slučaj Al-Masri otvorio raspravu o potezima koje su talijanski dužnosnici spremni povući kako bi zaštitili svoje interese u regiji koja je obuzeta ratom i korupcijom.
Nakon što je 2011. pao režim Muammara al-Gaddafija, Libija se nije ujedinila, a strane su se sile počele boriti za utjecaj. Među njima je bila i Italija. Politico piše da je Rim s njom surađivao preko talijanske naftna tvrtka Eni te da je s vođama libijskih milicija kontrolirao priliv migranata u Europu. Italija je 2012. obećala pomoći obnoviti Libiju te obučiti njezine vojnike. Talijanski premijer Paolo Gentiloni potpisao je 2017. Talijansko-libijski memorandum - kontroverzni pakt o financiranju i opremanju libijske obalne straže. Pakt je obnovljen 2019. i 2023. iako se tvrdilo da je doveo do kršenja ljudskih prava. Kad je 2022. postala premijerka Italije, Meloni je učvrstila talijansko-libijske veze. Potpisala je 2023. plinski sporazum vrijedan osam milijardi dolara. Pokrenula je 2024. strategiju koja bi trebala rezultirati većim talijanskim utjecajem u Libiji.
Al-Masri je primjer brutalnih libijskih dužnosnika koji su postali moćni zbog prešutne potpore Zapad koju su uživali. On je bio gospodar najvažnije zračne luke u Libiji - Međunarodne zračne luke Mitiga u Tripoliju. Politico piše da ju je pretvorio u veliki zatvor u kojemu su njegove snage silovale i mučile zatvorenike.
Italija ga je, međutim, vidjela kao koristan izvor obavještajnih podataka. Strane su vlade u zatvoru slale svoje špijune kako bi ispitivali pripadnike Islamske države i drugih radikalnih grupa. Al-Masri je postao traženi posrednik i zbog toga je postao "arogantan". Politico piše da mu je jedan izvor rekao da je Libijac vjerovao da je siguran u Europi. "Ljudi poput njega vole ljetovati u Europi, žele uživati u svom novcu", rekao je izvor. Al-Masri je navodno mogao putovati i u Veliku Britaniju, a imao je račune u britanskim bankama.
Migrant iz Južnog Sudana Lam Magok Biel Ruei, jedna od osoba koje su mučene u zatvoru Mitiga, optužila je Vladu Talijanske Republike za omogućavanje ratnih zločina. Ruei smatra da će povratak Al-Masrija u Libiju osiliti druge ratne zločince. On drži da mu je Italija dala zeleno svjetlo da nastavi mučiti ljude. Claudia Gazzini, stručnjakinja za Libiju, rekla je da obični Libijci povratak Al-Masrija vide kao potvrdu da su neki iznad zakona te da postoje zemlje koje će štititi takav društveni poredak.
Meloni i njezini saveznici tvrde da su slabe veze između Al-Masrija i talijanske migrantske strategije. Na dan kad je objavila da je pod istragom zbog puštanja Al-Masrija, Meloni je rekla da je Libijac pušten zbog "nacionalne sigurnosti". Međutim, ministar pravosuđa Carlo Nordio rekao je 3. veljače da je Al-Masri pušten jer su dokumenti koje je Italiji poslao Međunarodni kazneni sud bili kontradiktorni. Nordio je rekao da su uglavnom bili na engleskom i arapskom te da su zbog toga bili "nerazumljivi". Gazzini je rekla da je dokument Međunarodnog kaznenog suda bio "jasan" te da je sadržavao tek nekoliko tipfelera. Podsjetila je da Italija ranije reagirala na tjeralice protiv Libijaca te izjavila da sumnja da je Al-Masri bio prijetnja, što je Meloni natuknula.
Nekoliko je visokih dužnosnika Politicu reklo da je Al-Masri gotovo sigurno pušten kako se ne bi narušili odnosi između Italije i Libije. Priznali su, međutim, da je izvedba odisala nekompetentnošću. Dva su izvora Politicu rekla da se Meloni bojala da bi zaposlenici talijanskog veleposlanstva u Tripoliju mogli biti oteti. Nekoliko dana prije nego što je Al-Masri pušten, Meloni je isposlovala puštanje na slobodu talijanske novinarke Cecilije Sale koju su bile otele iranske vlasti. Jedan je stručnjak rekao Politicu da se Vlada Talijanske Republike mogla okoristiti institutom državne tajne i tako cijelu stvar riješiti bez puno pompe.
Spomenuti je incident još jednom pokazao da Meloni sudstvo još uvijek ima na piku. Prošle je godine napala suce koji zabranili držanje migranata u prihvatnom centru u Albaniji. Kad je objavila da je tužitelji istražuju, Meloni je napala istražitelja Francesca Lo Voija i odvjetnika Luigija Li Gottija. Prvom je spočitnula propalu tužbu protiv zamjenika premijera Mattea Salvinija, a kasnije je pokušala povezati s bivšim premijerom Romanom Prodijem. Li Gotti je odbacio njezine tvrdnje.
Meloni je napala i Međunarodni kazneni sud, a isto je nedavno napravio i Salvini, i to nakon sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Sud njega i bivšeg ministra obrane Izraela Yoava Gallanta tereti za ratne zločine u Gazi.
Promatrači kažu da će istraga Meloni propasti jer će je njezina parlamentarna većina u konačnici srušiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....