‘Ako napravi zaokret, slijedi kazna. Ruske obavještajne grupe premrežile su Srbiju‘

- Rusiji je u interesu izazvati sukobe u našoj regiji i na tome radi predano. Svaka konsolidacija, smirivanje i jasno vezivanje za euroatlantske institucije su protiv ruskog interesa. Ako Srbija napravi zaokret i prihvati francusko-njemački plan za Kosovo, slijedi brutalni ruski pritisak i kazna, jer bio bi to uvod u distanciranje Srbije od Rusije, kaže Jelica Minić, predsjednica Europskog pokreta Srbije, o reakciji koja će uslijediti iz Moskve prema Srbiji i Aleksandru Vučiću.

Neovisna ruska politologinja Natalija Iščenko za TV postaju Nastojašćeje vremja, koja se emitira iz Praga, kaže da će Rusija, prihvati li Vučić zapadni plan, sigurno promijeniti politiku prema Srbiji. Natalija Iščenko uvjerena je da će se Rusija u tom slučaju "sigurno umiješati u unutarnje stvari Srbije te uz pomoć svojih ljudi u Srbiji pokušati uzdrmati tamošnju političku scenu". - Uspije li Rusija pokrenuti radikalne snage koje ima pod kontrolom, Srbiju čekaju teški trenuci i upast će u nestabilnost koja će ići naruku Moskvi - smatra Natalija Iščenko.

Ruski mediji pridaju veliku pozornost i "mogućem Vučićevu popuštanju pred ucjenama kolektivnog Zapada", kako piše prorežimski visokonakladni Moskovski komsomolac (MK). "Srbija proživljava najteže trenutke u povijesti, ali Srbija, unatoč velikim pritiscima sa Zapada, ne uvodi sankcije Rusiji i održava kontakte s Moskvom", navodi MK.

Ruska politologinja Polina Sokolova za isti list kaže da je većina stanovništva u Srbiji "proruski orijentirana i samo mali je njegov dio na strani Zapada i protiv Rusije" i te je činjenice, smatra ona, Vučić svjestan i itekako će je uzeti u obzir pri odlučivanju o prihvaćanju njemačko-francuskog plana za Kosova.

Ona smatra da prijetnja Vučića ostavkom "u ovom trenutku nije realna" i da će on tek kad donese odluku o Kosovu, "to učiniti" te da će "njegov nasljednik nastaviti provoditi njegovu zacrtanu političku liniju". Osim toga, Sokolova smatra da je Vučić ionako "najprozapadniji političar kojeg Srbi mogu izabrati na izborima". - Većeg prozapadnog političara od njega teško možemo očekivati - uvjerena je Sokolova.

No, Rusi traže da se Vučić jasnije izjasni, a ne da stalno, kako oni misle, "vrda između Rusije i Zapada". Portal Balkanist tako navodi da je pred Vučića stavljena dilema - ili europska perspektiva ili bratstvo s Rusijom te da Vučić mora dobrano razmisliti prije negoli "presiječe".

Prorežimska balkanologinja Natalija Guskova uvjerena je da "Vučić nije spreman na prihvaćanje ponuđenog zapadnog plana". No, time više šalje poruku Vučiću nego što je sigurna da on neće popustiti. S druge strane, Sokolova nije više toliko sigurna u Vučićevu lojalnost, jer kaže da se on očajnički odupire uvođenju sankcija Rusiji, ali "pitanje je koliko će još moći izdržati".

Ona smatra da je Vučić svjestan situacije, no upozorava da se on "u zadnje vrijeme koleba", ali da zbog javnosti koja je za savezništvo s Rusijom, shvaća da bi se realizacijom njemačko-francuskog plana morao odreći Kosova, a to nosi sa sobom posljedice. Jelica Minić navodi da je Vučić u situaciji kad sve teže može balansirati između pritiska sa Zapada i iz Rusije.

Jelicu Minić pogotovo plaše "ruske ultradesničarske skupine, poput Wagnera ili Noćnih vukova, koji otvoreno i neprikriveno djeluju u Srbiji".

- Posebno zastrašuje Ruski carski pokret, čija je teroristička mreža razbijena širom Europe i obučena je za brutalne smrtonosne akcije. U masi ruskih emigranata od njih 150.000 koji danas žive u Srbiji i čiji će se broj povećavati kako odmiče rat u Ukrajini, dominira antiratna i antiputinovska mlada obrazovana populacija koja se u skladu sa svojim stajalištima počinje organizirati i djelovati javno. Zato su izloženi potencijalnom teroru najmračnijih ruskih struktura, kao i građani i skupine u Srbiji koji ih podržavaju - upozorava Jelica Minić.

Prorežimski ruski mediji nadaju se da Vučić neće pokleknuti iako mu se prijeti ekonomskim sankcijama, ukidanjem investicija i blokadom pristupnih pregovora o članstvu u EU.

No, ruski mediji ipak napominju da Vučić nije priznao ni Krim ni nedavno pripojeni Donbas i Herson kao "ruske teritorije" iako su tamo, navode, "često boravili srpski političari", a u Beogradu se mogu vidjeti murali s tekstom "Krim je Rusija, Kosovo je Srbija" na koje se u ruskim medijima često pozivaju.

Konačno, zanimljivo je da nakon posljednjih pregovora prvi put (barem ne javno) nije bilo sastanka s ruskim veleposlanikom Aleksandrom Bocan Harčenkom, kojeg su srbijanski dužnosnici uvijek izvještavali o održanim razgovorima. To može biti vrlo indikativno. Podsjetimo da je ruski ambasador od srpskih vlasti tražio da Srbija ne sudjeluje više ni na kakvim međunarodnim skupovima na kojima nema ruskog predstavnika. Guskova, inače vrlo bliska Kremlju, ističe da će Rusija podržati Srbiju ako joj se uvedu sankcije, ali samo ako Srbija ne uvede sankcije Rusiji.

Drugim riječima, Guskova šalje poruku da će Moskva stajati uz Srbiju samo ako ona i dalje bude "njezina bratska saveznica", kako Srbiju tituliraju u prorežimskim medijima.

U svakom slučaju, Moskva prati situaciju i čeka što će odlučiti Vučić, a on je svjestan da mu Rusija može zakomplicirati situaciju jer su svojim obavještajnim pa i paravojnim "snagama" premrežili Srbiju, a poznato je da se proruskim ljudima smatraju i novi šef obavještajne zajednice BIA-e Aleksandar Vulin te ministar vanjskih poslova Ivica Dačić, ali i mnogi visoki dužnosnici vladajućeg SNS-a.