RADIKALAN ZAOKRET

ALARM U EU: POLJSKA SRLJA U DIKTATURU? Kako se država koju su od pada komunizma smatrali primjerom u samo dva mjeseca pretvorila u problem

Luksemburški šef diplomacije Jean Asselborn, govoreći u svojstvu predstavnika države predsjedateljice EU, otvoreno je kazao da ga događaji u Varšavi podsjećaju na put kojim idu diktatorski režimi
 AFP

Novoizabrana radikalno konzervativna poljska vlada, koja je vlast osvojila nakon izbora krajem listopada, ne obazire se na prigovore oporbe, velike ulične demonstracije i rastuću inozemnu zabrinutost i nastavlja s proguravanjem zakona kojim bi se sputale odluke najvišeg suda u zemlji, onog Ustavnog, piše Politico .

Radi se o bitci zbog koje se Poljska lagano pretvara od najuspješnije postkomunističke zemlje – bivši poljski premijer Donald Tusk lani je postao predsjednik Europskog vijeća – u rastući problem Europske unije. Varšava tako pokazuje sve češće kršenje europskih normi što povećava zabrinutost Bruxellesa.

Potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, inače zadužen za vladavinu prava i poštivanje osnovnih prava, uputio je u srijedu oštro sročeno pismo poljskom ministru pravosuđa Zbigniewu Ziobru te šefu diplomacije Witoldu Waszczykowskom, upozoravajući njihovu vladu da zaustavi pritisak na Ustavni sud.

Bila je to reakcija na nedavno usvajanje kontroverznog zakona o ustavnom sudu u donjem domu parlamenta i njegovu munjevitu potvrdu u Senatu. Zakon dramatično preoblikuje funkcioniranje Ustavnog suda, 15-članog tijela koje ocjenjuje ustavnost zakona koje usvoji parlament, a koje je nedavno poništilo kao neustavne neke odredbe zakona koje je donijela konzervativna parlamentarna većina.

Nakon promjena, za odlučivanje o ustavnosti bit će potrebna dvotrećinska umjesto dosadašnje natpolovične većina sudaca, a sud neće moći održavati sjednice bez barem 13 prisutnih sudaca, umjesto dosadašnjih devet, čime će se značajno usporiti rad suda.

Stranka zakona i pravde (PiS), čiji je kandidat Andrzej Duda u svibnju postao predsjednik Poljske, a u listopadu je na izborima osvojila i većinu u parlamentu, tvrdi kako su promjene potrebne kako bi sud bio efikasniji i u boljoj ravnoteži s politikom. Nedavno je u također kontroverznim okolnostima u sud imenovano pet ljudi bliskih PiS-u i, s obzirom na nove odredbe spornog zakona, bez njihova prisustva Ustavni sud uopće neće moći donositi odluke.

Kritičari optužuju stranku za pokušaj uništavanja sustava međusobne kontrole različitih stupova vlasti i posljedično remećenje stabilnosti demokracije u Poljskoj kroz radikalni politički program koji možda ne bi prošao test ustavnosti.

Jarosław Kaczyński, osnivač i vođa PiS-a te najmoćniji političar u Poljskoj, koji je osobno odabrao Andrzeja Dudu za predsjedničkog kandidata te Beatu Szydło za premijerku, nedavno je nazvao ustavni sud 'utvrdom svega onog što u Poljskoj ne valja'.

'Sve naše odluke mogle bi biti preispitivane iz kojeg god razloga', rekao je u televizijskom intervjuu.

To njegovo iskustvo potječe iz razdoblja između 2005. do 2007., kad je njegova stranka kratko vrijeme vodila koalicijsku vladu koju je Ustavni sud doveo u nezgodan položaj.

Jednostranačka vlada

S obzirom da PiS sada ima apsolutnu većinu u parlamentu – tako nešto se u Poljskoj nije dogodilo od pada komunizma 1989. – opozicija ne može usporiti njihov zakonodavni nalet. Njihove napore da se sporni zakon izbaci iz kolosijeka ili barem ublaži, PiS je s lakoćom osujetio.

'Takvog je okusa život u opoziciji, mljac, mljac, mljac!', narugala im se Krystyna Pawłowicz, jedna od najeksponiranijih zastupnica PiS-a.

Uz tako nemoćnu opoziciju, nastojanja PiS-a da učvrsti svoj stisak oko najvažnije institucije u državi, pokrenuo je val protesta u zemlji i rastuću međunarodnu uznemirenost.

Dosad su organizirane dvije masovne demonstracije u znak potpore Ustavnom sudu, ali u Varšavi je održan i jedan veliki skup potpore vladi.

'Ovo je narušavanje demokracije', rekao je Jan Niemojewski, jedan od demonstranata koji je držao plakat s ispisanim velikim slovom 'E' u grupi ljudi koji su, svatko držeći po jedno slovo, ispisali riječ 'DEMOKRACIJA' tijekom prošlotjednih demonstracija.

'Imaju pravo vladati jer su dobili izbore, ali ovo što rade je opasno!', rekao je.

'Put kojim idu diktatorski režimi'

U Europskoj uniji raste zabrinutost zbog radikalne promjene tona u zemlji koja je donedavno slovila za europsku uspješnu priču i sa sve jačim utjecajem u Bruxellesu.

U srijedu je Jean Asselborn, ministar vanjskih poslova Luksemburga, države koja trenutno predsjeda Europskom unijom, pozvao Europsku komisiju i Europski parlament da reagira, rekavši kako je moguće i nametanje sankcija Poljskoj ako ne promijeni svoj smjer.

'Ograničavanje prava Ustavnom sudu nije prihvatljivo', rekao je u ime svoje zemlje kao predsjedateljice EU, upozoravajući poljsku vladu da ne bira put diktature.

'Događaji u Varšavi, nažalost, podsjećaju na put kojim idu diktatorski režimi', rekao je Asselborn. 'To što se događa u Varšavi bilo bi kao da u Njemačkoj pokušaju zauzdati ustavni sud u Karlsuheu', dodao je.

'Ako je najviše sudsko tijelo de facto izgubilo svoj autoritet nad-suda, tada se može očekivati kao sljedeći korak da obični sudovi počnu gubiti neovisnost', kaže Asselborn. 'Moguće je očekivati i ograničenje slobode mišljenja', dodaje Luksemburžanin i napominje da se vladajuće strukture Poljsku vode na putu kojim je svojevremeno krenuo Sovjetski Savez.

Timmermans je također zabrinut oko smjera u kojem je Varšava krenula.

'Očekujem da se zakon ne usvoji ili da barem ne stupi na snagu dok se ne rasprave sva pitanja vezana za neovisnost i funkcioniranje Ustavnog suda', napisao je Timmernans u svojem pismu samo nekoliko sati prije nego je u noći na četvrtak zakon potvrđen.

'Mi smo suverena država koja sama odlučuje o svojim ustavnim tijelima', odgovorio je ministar pravosuđa Zbigniew Ziobro. 'Ne mislim da nam neko vanjsko tijelo može nešto nametnuti jer bi to bilo u protivnosti s našim osjećajem nacionalnog ponosa.'

Borba za ustavne suce

Ključno pitanje za Timmermansa je imenovanje sudaca Ustavnog suda - borba koja je i potaknula trenutnu krizu, a koju je utjecajni britanski list Guardian prije desetak dana nazvao puzajućim državnim udarom.

Stranka Građanska platforma, koja je nakon nedavnih parlamentarnih izbora izgubila vlast, u listopadu je, na samom kraju mandata prošle vlade - a upravo u trenutku kada su ankete predviđale da će ostvariti loš izborni rezultat - kroz parlament potvrdila pet novih ustavnih sudaca: tri zamjene za suce čiji je devetogodišnji mandat istekao, te još dvije za one suce čiji je mandat pri kraju.

Svih petero novih sudaca trebalo je položiti prisegu pred predsjednikom Dudom, no u međuvremenu je izbor dvojice ustavni sud poništio, smatrajući ga neustavnim, a zatim je u munjevitu akciju stupio PiS predlažući pet potpuno novih i sebi odanih ljudi za suce, koji su ekspresno prisegnuli pred Dudom.

I tu je nastao spor. Ustavni sud ne priznaje prisegu tih novih ljudi i zahtijeva od Dude da na polaganje prisege pozove trojicu preostalih sudaca koje je postavio prošli saziv parlamenta, a za koje smatra da su imenovani zakonito. Duda takav zahtjev ignorira, a za to ima podršku i vladajuće većine, koja tvrdi da nijedno imenovanje prošlog saziva parlamenta nije valjano.

Što može Europa?

Mogućnost intervencije Europske unije u ovoj situaciji vrlo je ograničena. Blok država se prilično osramotio 2000. godine kad je pokušao politički izolirati Austriju nakon priključivanja ekstremne desnice pokojnog koruškog čelnika Jörga Haidera vladajućoj koaliciji.

U ugovorima EU koji trenutno važe stoji odredba po kojoj Europska komisija može suspendirati neka prava članica ako se ustanovi da zemlja 'ozbiljno i uporno krši temeljna prava'. Međutim, na tu se odredbu ugovora još nitko nikad nije pozvao.

Također, poljska vlada ne čini se jako uznemirena vanjskim kritikama.

Kad su se njemački mediji okomili na kabinet Beate Szydlo, Kaczyński je uzvratio da Poljskoj ne trebaju lekcije o demokraciji od Njemačke.

'Nijemci nam mnogo duguju u svakom području, od moralnog do ekonomskog. Neravnoteža štete je ogromna', rekao je.

Borba za Ustavni sud je samo jedan dio pritiska koji PiS vrši kako bi preuzeo kontrolu nad institucijama zemlje. Stranka čisti kadrove na vodećim pozicijama u državnim kompanijama, vojsci i civilnim organizacijama, te želi jaču kontrolu nad javnim medijima.

Zatrovano naslijeđe

I dok se na Poljsku gleda kao na zemlju iza koje je nekoliko desetljeća ekonomskog rasta i sve većeg utjecaja zahvaljujući članstvu u NATO-u i EU, Kaczyński i njegova stranka tvrde da je država svojevrsna 'roba s greškom' od uvođenja demokracije 1989. godine i to zbog, kako kažu, koruptivnog dogovora između elita u sindikatu Solidarnost i starih komunističkih vlasti.

To bi značilo da zemlji treba revolucionarna preobrazba, a ne tek sitna modernizacija njezinih institucija.

Taj program uživa podršku mladih i siromašnih ljudi koji osjećaju da ih je rapidna modernizacija zaobišla.

'Sram i samo sram', rekao je Duda opisujući kako se osjeća u pogledu poljske tzv. Treće republike koja je nastala nakon 1989.

PiS smatra da njihovo nastojanje da preoblikuju zemlju ne bi smjelo biti dovedeno u pitanje zbog 'starih i trulih institucija'.

'Dobrobit naroda je iznad zakona. Ako je zakon u konfliktu s tom dobrobiti, tada ga ne treba tretirati kao nešto što se ne smije kršiti', rekao je Kornel Morawiecki, jedan od lidera Solidarnosti koji je sad zastupnik populističke stranke Kukiz koja podržava PiS u mnogim odlukama.

Taj njegov govor, koji je prije mjesec dana održao u parlamentu, nagrađen je aplauzom i ovacijama zastupnika njegove stranke, PiS-a i samog Kaczyńskog.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:16