U masovnim pokoljima, koji su početkom ovog mjeseca potresli Siriju, nisu stradali samo alaviti, nego i kršćanske manjinske zajednice. Tvrdi to grčka zastupnica iz krajnje desne stranke Glas razuma, koja je Europskoj komisiji postavila pitanje zašto Bruxelles šuti o brutalnim zločinima koje novi sirijski vladari čine nad pripadnicima vjerskih manjina.
"Zašto Bruxelles još nije osudio prolijevanje krvi i nazvao te događaje etničkim čišćenjem ili genocidom protiv alavita i kršćana? Kad će napokon priznati opasnost koju predstavlja širenje radikalnog islamizma u regiji i poduzeti mjere za zaštitu europskih vrijednosti i vjerskih sloboda", upitala je Afroditi Latinopoulou, članica parlamentarne skupine Domoljubi za Europu.
No, nema potvrde da su točne njezine optužbe da aktualni sirijski režim "čisti" Siriju od neradikalnog i nesunitskog stanovništva, u sklopu čega se okomio na sve manjinske vjerske zajednice, pa tako i kršćane. Međutim, vijesti o osvetničkim pokoljima i bezakonju u novoj Siriji zabrinjavajuće su, a tamošnje manjine zabrinute su za sigurnost i budućnost suživota u toj zemlji.
PROČITAJTE VIŠE Tko su pobjednici u Siriji?
Naime, prema dostupnim izvješćima, prošli mjesec diljem Sirije u samo nekoliko dana ubijeno je oko 1300 osoba, uglavnom u Latakiji i Tartusu, koji se nalaze na sirijskoj obali, te u pokrajinama Homs i Hama. Iako je među ubijenima bilo militanata, koji su navodno prvi napali redovne sirijske snage, prema izvješćima organizacija na terenu većina stradalih bili su civili. Najveći zabilježeni pojedinačni pokolj dogodio se na području Latakije, a u njemu je stradalo oko 130 osoba. Aktivisti tvrde da su masakrirane cijele obitelji, uključujući i djecu, te da je riječ o osvetničkim napadima, većinom na alavitsko stanovništvo. Riječ je o sekti bliskoj šijitima, kojoj pripada Bašar al-Asad, bivši predsjednik Sirije koji se nalazi u egzilu u Rusiji. Međutim, na udaru su i kršćanske zajednice, Kurdi i Druzi.
Napade su, kako stoji u izvješćima stranih organizacija u Siriji, izvele džihadističke skupine povezane sa skupinom Hajat Tahrir al-Šam (HTŠ), koja je u prosincu pod svoju kontrolu stavila velik dio građanskim ratom poharane zemlje. Vođa ove skupine, Ahmad Šara, obećao je tada da će Sirija pod njegovom kontrolom biti država u kojoj će zajedno u miru živjeti sve vjere. Međutim, nedavni pokolji dovode te lijepe najave u pitanje. Nema, doduše, potvrde da su u napadima sudjelovale snage poslane iz Damaska, ali informacije s terena kažu da su se naoružane skupine oformile same kako bi "pravda bila zadovoljena". Navodno je među glavnim izvršiteljima pokolja bila Sirijska nacionalna vojska, islamistička skupina povezana s Turskom. Podsjetimo, Sirija nije pod jedinstvenom upravom. Na sjeveru i sjeveroistoku su stacionirane i američke i turske snage, a u zemlji se nalaze i ruske jedinice. Ni sami vladajući nisu jedinstveni, nego je riječ o "koaliciji" skupina, a tu su i skupine koje nisu pod ničijom kontrolom.
S obzirom na nestabilnost unutar zemlje, mnogi strahuju da bi ovi događaji mogli biti tek početak vala "čistki" u Siriji te su pokazatelj da nova vlada, koju, usput rečeno, vode bivši operativci al-Qa‘ide u Siriji, ne kontrolira situaciju u zemlji. Strane organizacije koje djeluju u Siriji tvrde da obitelji iz manjinskih zajednica strahuju za sigurnost i "drže se kuća" jer ne znaju u kojem bi trenutku moglo doći do novih sukoba. Prema pričama očevidaca, masakrirane obitelji napadnute su u vlastitim domovima ili pogubljene na javnim prostorima.
Strahujući od takvog scenarija, stanovnici nekih kršćanskih sela evakuirani su već na početku velike ofenzive HTŠ-a koji je početkom prosinca zauzeo Damask i srušio Asada s vlasti. Bivši sirijski predsjednik, koji se nalazi u Moskvi, bio je na vlasti 25 godina, a državu je preuzeo od oca. Francuski tjednik Le Journal du Dimanche objavio je kako je samo nekoliko dana nakon pada Damaska u posebnoj ruskoj operaciji iz zemlje evakuirano oko 1500 ljudi, većinom alavita, ali i kršćana iz kršćanskih sela.
PROČITAJTE VIŠE Stotine mrtvih u Siriji
Nakon masakra početkom ovog mjeseca civilno stanovništvo potražilo je pomoć od ruskih snaga koje se još nalaze u zemlji. Sky News javlja da je oko 10.000 ljudi kampiralo u blizini ruske zračne baze Hmeimim, tražeći zaštitu ruskih vojnika koji su u građanskom ratu pomagali redovnoj vojsci pod Asadovom kontrolom. Kroz Hmeimim je pobjegao i Asad. Druga ruska baza u zemlji je Tartus, pomorska luka koju Moskva desetljećima iznajmljuje od Sirije.
Agencija Reuters navodi kako su u tijeku ruski pregovori s novom vladom koju vodi Ahmed Šara, a čiji je cilj dogovoriti uvjete za budućnost ruske prisutnosti u zemlji. Točke spoticanja su Asad, koji je u egzilu u Rusiji, ali i to što je Moskva godinama ratovala na njegovoj strani, a protiv dijela skupina koje su sad na vlasti. Iako su zapadne zemlje djelomično olakšale sankcije protiv Sirije, razorena zemlja gladna je pomoći i investicija, a Rusija je godinama bila strateški partner. Svega toga svjestan je Šara koji je nakon dolaska na vlast obećao da neće biti obračuna s manjinama i da će za sve biti mjesta u novoj Siriji. Međutim, nesunitske zajednice, a pogotovo obitelji koje su bile povezane s odbjeglom vladom, strahuju od novih valova vjerskih progona.
Komentari
0