Trumpa silno nervira Europska unija, entitet koji se protivi njegovoj ideji nacionalnog suvereniteta kao vrhunaravne tvorbe pa je nije sposoban pojmiti. Zbog toga je postavio cilj razbijanja tog sustava kako bi na pregovaračkoj razini dobio pojedine države, a ne cjelinu. Prije nego što je nanovo stupio u Ovalni ured, iz kruga američkog predsjednika preko The Financial Timesa poručili su europskim članicama NATO-a da bi izdvajanje za obranu morale podići na 5 posto BDP-a.
Donji prag
Sadašnji je donji prag 2 posto koji ispunjavaju 23 od 32 članice, Hrvatska je oko praga. Procjena je bila da je riječ o kreiranju pregovaračkog okvira jer ni SAD ne izdvaja toliko relativno, sada je na 3,42 posto. U Bruxellesu su tada zaključili da će se s Washingtonom moći pregovarati kako bi se prag izdvajanja podigao na 3 posto do 2030. godine. Nevolja je što je apsolutni iznos američkog izdvajanja za obranu, 816,7 milijardi dolara, daleko iznad zbroja ulaganja svih ostalih članica našeg obrambenog Saveza.
Državni tajnik Marco Rubio u tom smjeru gradi odnose. Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, poslala mu je pismo u kojem ga poziva da što prije dođe u Bruxelles. Njegovi su planovi drukčiji, na prvi put kreće u Latinsku Ameriku, u Panamu. Popis njegovih telefonskih razgovora je indikativan, Kallas dosad nije pozvao, a od europskih je ministara prvog, 24. siječnja, nazvao poljskog Radosława Sikorskog.
PROČITAJTE VIŠE Trump nije siguran da bi trebao uopće išta trošiti na NATO: ‘Pa ne štite oni nas! Neka povećaju potrošnju na 5 posto...‘
Varšava izdvaja gotovo 4,12 posto BDP-a za obranu pa je na tom planu lider na razini NATO-a, a nacionalni sigurnosni imperativ su snažne veze s Washingtonom. State Department u priopćenju piše da je Rubio "potvrdio snagu i važnost američko-poljskih odnosa za transatlantski mir i prosperitet ... Razgovarali su o produbljivanju veza u širokom rasponu zajedničkih interesa, uključujući obrambenu suradnju i energetsku sigurnost".
Sljedeći dan Rubio je razgovarao s Kęstutisom Budrysom, litavskim šefom diplomacije, naglašavajući "potrebu povećanja savezničkog izdvajanja za obranu". Istu će sintagmu upotrijebiti u razgovoru s Baibom Braže, latvijskom ministricom, u oba slučaja naglašavajući "traženje putova produbljivanja bilateralne suradnje na planu obrane i sigurnosti". Baltičke zemlje podižu razinu ulaganja u obranu i zbog ruske egzistencijalne prijetnje nasušno trebaju američku sigurnosnu zaštitu, svjesne da ih europske članice NATO-a nisu u stanju obraniti.
"Naš ključni sigurnosni partner, s novim predsjednikom, poslao je jasnu poruku: NATO izdaci za obranu moraju se povećati. Poznajemo svog protivnika i potpuno se slažem - naš cilj trebao bi biti 5 posto", rekao je za FT Kristen Michal, estonski premijer. Estonija, koja sada izdvaja 3,7 posto, i Litva, s 2,9 posto, poručuju Trumpu da su spremne do 2030. podići izdvajanja na 5, pa i 6 posto BDP-a. Stvara se tako jaz unutar europskih članica našeg obrambenog Saveza jer Španjolska, Slovenija, Luksemburg i Belgija još nisu dosegli ni 1,5 posto.
Slovenija ima problem s javnošću koja se protivila ulasku u NATO pa je tadašnji premijer, pokojni Janez Drnovšek, vezao na referendumu pitanje o ulasku u EU s članstvom u NATO-u. Suštinski problem loše je stanje europskih ekonomija. Rješenje je oduzimanje sredstava drugim portfeljima, što je neprihvatljivo većini zemalja jer bi izazvalo negodovanje javnosti nezadovoljne padom životnog standarda zbog inflacije i energetske krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu.
Stara i nova Europa
Rubio je razgovarao i s Antonijem Tajanijem, talijanskim ministrom vanjskih poslova, kojem je naglasio "važnost stvarne podjele tereta među svim saveznicima NATO-a". Italija je pri dnu izdvajanja, jedva 1,5 posto. Ali, talijanska vlada pod vodstvom premijerke Giorgie Meloni dijeli političke i ideološke stavove Trumpove administracije pa Rubio priča o "načinima unapređenja partnerstva SAD-a i Italije bliskom suradnjom na zajedničkim prioritetima diljem svijeta".
PROČITAJTE VIŠE Šef NATO-a čestitao Trumpu: ‘S njim na čelu SAD-a savez pali turbo pogon, povećavamo potrošnju i proizvodnju‘
U tom kontekstu treba navesti da je Italija u nedjelju potpisala deset milijardi dolara vrijedne sporazume sa Saudijskom Arabijom pod okriljem ojačanog strategijskog partnerstva, među kojima je i suradnja na obrambenom planu.
U krug zemalja koje nova američka administracija vidi europskim saveznicima (u određenoj se mjeri ta slika poklapa s onom koju je 2003., nakon katastrofalne američko-britanske invazije na Irak, definirao tadašnji ministar obrane Donald - ima li nešto protueuropsko kad to ime dobiju Amerikanci njemačkog podijetla - Rumsfeld: stara i nova Europa; ova potonja je bila istočna) trebala bi se uključiti i Mađarska. S kojom je Rubio raspravio, kako smo svi upozoravali dok je mađarski premijer Viktor Orbán pričao o neslomljivim vezama, "strategijski angažman izvan Europe, u Latinskoj Americi i Kini".
Vjerojatni budući njemački kancelar Friedrich Merz pozvao je EU da pronađe zajednički odgovor na pitanje što radimo za vlastitu sigurnost. Uz to treba naći mehanizam jačanja pozicije u trgovini sa SAD-om jer nema dvojbe da će Trump svoj cilj raskola nastojati postići i carinskim pritiskom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....