ANALITIČARI IZ SKOPLJA ZA JUTARNJI: ‘Ova bi kriza mogla ujediniti podijeljenu Makedoniju’

Ako kriza u Kumanovu ne izazove eskalaciju makedonsko-albanskih odnosa, nije isključeno kako bi, srednjoročno, mogla uslijediti čak i stabilizacija odnosa između Makedonaca i Albanaca.

Ali za sada, Makedonija se nalazi u jako lošoj političkoj i sigurnosnoj situaciji. Još uvijek ima previše nepoznanica u jednadžbi koju možemo opisati kao političke prilike u Makedoniji - glasi procjena koju je za Jutarnji list iznio dr. Nenad Marković, profesor Političkih studija na Pravnom fakultetu u Skoplju.

Kumanovski sukob doveo je do velikih tenzija u Makedoniji makar, kako ističe Marković, puno je nejasnoća što se i zašto dogodilo u ovom gradu. U optjecaju su bile tri teorije. Prva, da iza svega stoji vlada Gruevskog kako bi skrenula pažnju s korupcijskih afera zbog kojih velik dio javnosti zahtijeva smjenu vlasti; drugo, da je sukob isprovocirala oporba kako bi diskreditirala vladu; i treće, da se tim napadom unaprijed pokušava zaustaviti gradnja plinovoda Turski tok, koji bi dijelom trebao prolaziti kroz Makedoniju.

Teorije urote

“Mislim da su to sve teorije urote, bez većeg uporišta u stvarnosti”, smatra Marković, koji se potom fokusirao na posljedice koje kumanovski događaji mogu izazvati. Paradoksalno, ali postoji nada za optimizam.

“Primjećuje se solidarnost na međuetničkoj razini. Makedonci nisu optužili albansku zajednicu za oružani napad, a Albanci i njihove stranke su se distancirali od tog sukoba. Naravno da je makedonsko društvo duboko polarizirano, a sutrašnjica prilično neizvjesna, no kao što sam rekao, postoje pozitivni signali“, smatra Nenad Marković.

Uranija Pirovska, direktorica Helsinškog komiteta Makedonije, još je otvorenija. Za nju u pozadini kumanovskog sukoba nalazi se vlada premijera Gruevskog, koji je spreman na sve kako bi “defokusirao pažnju javnosti s kriminalnih aktivnosti svoje vlade“.

Među ostalim, objasnila je Uranija Pirovska, za vrijeme sukoba u Kumanovu, u Skoplju su vlasti uhapsile osam studenata koji su sudjelovali u antivladinim demonstracijama i strpale ih u jednotjedni zatvor. A mediji bliski vlastima već su počeli optuživati opoziciju da joj nije stalo do zaštite državnog suvereniteta.

Unatoč tome u Skoplju bi se 17. svibnja trebale održati velike demonstracije protiv Gruevskog, zbog njegovih nezakonitih poteza. “Gruevski odbija napustiti vlast jer je kao premijer činio takve stvari da bi nakon abdikacije odmah bio uhapšen. Zato na svaki način želi ostati premijer, a računa na 200.000 državnih služenika i članova njihovih obitelji, koji egzistencijalno ovise o vladi“, objasnila je.

Optimistični

A kada su u pitanju odnosi među Albancima i Makedoncima, direktorica Helsinškog komiteta Makedonije također razmišlja optimistički:

“Makedonija je tragično podijeljena, ali makedonsko-albanski odnosi nikada nisu bili ovako dobri. I jedni i drugi su se distancirali od ekstremista i rekla bih da ni u jednoj od ove dvije zajednice nisu nasjeli na ono što se dogodilo u Kumanovu. Svima je jasno kako je Gruevski glavni problem u državi“, drži Urania Provska.

Za razliku od nje, stručnjak za nacionalnu sigurnost dr. Vlatko Cvrtila uvjeren je da je Makedonija izuzetno politički krhka država i pitanje je kakve su šanse da se stabilizira u budućnosti. “Opozicija već godinu dana bojkotira državne institucije, što znači kako je cjelokupni sustav iznimno fragilan, a k tome su napeti etnički odnosi“, misli Cvrtila. “Zbog svih ovih okolnosti, nisam siguran hoće li, dugoročno gledano, Makedonija opstati kao država u sadašnjim granicama“, skeptičan je Vlatko Cvrtila.

Ekonomski pokazatelji nisu pozitivni: Makedonija je 30 posto siromašnija nego 1991., sa 28 posto nezaposlenih i javnim dugom od 3,3 milijarde eura.