ŠIRENJE NATO-A

Bruxelles i Washington odbrusili Moskvi: ‘Ne možete ultimatumima diktirati politiku Zapada‘

Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je tvrdnje da je Moskva ikome postavila ultimatum te da ikoga ugrožava

Putin je na kolegiju s generalima iskazao bojazan da Amerikanci u Ukrajini ne razmjeste ”hiperzvučne rakete” te naoružaju ”ekstremističke skupine” koje ugrožavaju Rusiju

 Sergei GUNEYEV/SPUTNIK/AFP

Nakon što je prije nekoliko dana Moskva izašla s "paketom mjera za sigurnost Rusije", odnosno zahtjevima prema NATO-u da se ne širi na istok, misleći pri tome na Ukrajinu i Gruziju, te da sjevernoatlantski savez tamo ne razmješta svoje trupe i naoružanje - iz Washingtona i Bruxellesa su odgovorili da je riječ o ultimatumu te da ne mogu pristati na to da Kremlj diktira i određuje "politiku Zapada".

Ruski predsjednik Vladimir Putin u vezi s tim održao je sastanak sa svojim generalima na kojem je odbacio optužbe da je to ultimatum te da Rusija ikoga ugrožava. Naime, već se tjednima govori o gomilanju ruskih trupa na ukrajinskoj granici te o sumnji da Rusija priprema invaziju na Ukrajinu. Putin je spočitnuo Zapadu i prisjetio se da su "oni bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a bombardirali Srbiju" te napali Irak i Siriju.

- Naravno da se ne radi ni o kakvu ultimatumu - rekao je Putin i izrazio nadu u skori početak "konstruktivnih razgovora i pregovora o pitanjima sigurnosti".

Putin je na kolegiju s generalima iskazao bojazan da Amerikanci u Ukrajini ne razmjeste "hiperzvučne rakete" te naoružaju "ekstremističke skupine" koje ugrožavaju Rusiju.

- Ne kažem da će te rakete već sutra biti upotrebljene, ali će pod tim plaštem naoružavati i huškati na Rusiju ekstremiste iz susjedne države - kazao je Putin, očito upirući prstom u Ukrajinu.

Na istom sastanku ministar obrane Sergej Šojgu rekao je da na istoku Ukrajine djeluje oko 120 instruktora američkih privatnih vojski koji pripremaju razne provokacije, a jedna bi mogla biti i opasna "provokacija kemijskim oružjem, za što bi se onda optužili proruski pobunjenici".

image

Već se tjednima govori o gomilanju ruskih trupa na ukrajinskoj granici te o sumnji da Rusija priprema invaziju na Ukrajinu. Na fotografiji: Vladimir Putin i Sergej Šojgu razgledali su sajam naoružanja uoči sastanka s generalima

Mikhail METZEL/SPUTNIK/AFP

Američki državni tajnik Antony Blinken odgovorio je kako se SAD zalaže za sigurnosni dijalog s Moskvom koji bi se, po njemu, mogao uspostaviti već početkom 2022. godine. Naime, Rusi su i rekli da ne žele otezati jer je to za njih prioritetno pitanje.

- Neki zahtjevi Rusije ne mogu biti prihvaćeni, ali o brojnim stvarima ima smisla razgovarati - kazao je Blinken te napomenuo da se ti razgovori mogu voditi u izravnom američko-ruskom diplomatskom dijalogu, ali i u sklopu Vijeća NATO-a te u okviru OESS-a.

Neki dobro upućeni ruski mediji, poput Komersanta, koji su prvi "predvidjeli" nedavni Putinov i Bidenov online sastanak, navode da bi se već u prvoj polovini 2022. godine mogli susresti dvojica predsjednik (Biden je najavio mogućnost susreta tek u listopadu na summitu G20 u Indoneziji).

No, Blinken je izjavio da se "skori susret dvojice šefova država" ne očekuje. Blinken je ponovio kako Rusija ne može nametati rješenje NATO-u, pogotovo u vezi s proširenjem, te da se ne može voditi dijalog "samo o ruskim zahtjevima i prijedlozima", nego, kako je istaknuo, i o "potezima Rusije koji kod SAD-a i njegovih saveznika i partnera izazivaju uznemirenost". Blinken je upozorio da nitko nema pravo "nasilno mijenjati granice". Američki državni tajnik poručio je Moskvi da ni jedna zemlja ne može "nametati i diktirati drugoj zemlji s kim će ona surađivati, sklapati savezništva i određivati im strateške interese".

Dakle, Washington je praktički poručio da gotovo ultimativni zahtjevi Moskve oko ukrajinskog (i gruzijskog) članstva u NATO-u neće biti predmet pregovora.

Istodobno, snage brzog djelovanja - NATO Response Force (NRF) - podigle su bojnu spremnost zbog ukrajinske krize, piše njemački Die Welt, a još prije je najavljeno da bi NATO mogao pojačati svoju prisutnost u Crnom moru, pogotovo u Rumunjskoj i Bugarskoj, ali i u ostalim zemljama B9. Riječ je o istočnoeuropskim zemljama koje okružuju Rusiju od Bugarske do Estonije, u kojima se zbog napetost oko Ukrajine može očekivati povećanje broja NATO-ovih snaga.

Neki ruski mediji napominju kako Rusija, u slučaju daljnje eskalacije krize u odnosima sa Zapadom, može dodatno iskoristiti - čak i po cijenu vlastite štete (nedostatka novca u državnoj kasi) - energente kao glavni pregovarački adut, jer plinska kriza je na vrhuncu, a cijene na svjetskom tržištu su "puštene s lanca" i dostigle su vrtoglavih 2200 dolara za tisuću kubika.

Rusi još sa strahom gledaju na ponašanje nove njemačke vlade, pogotovo kad je u pitanju "certifikacija" Sjevernog toka 2, čije bi odobrenje moglo doći tek u ožujku 2022.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 03:14