Cijeli svijet skuplja poluge spasa, Švicarci ih ne stignu sve avionom izvesti u SAD, evo kako stoji Hrvatska

Izvoz zlata iz Švicarske u Sjedinjene Države lani je bio uobičajen. Ne više od deset tona mjesečno. A onda se sve promijenilo: 68 tona u prosincu, rekordnih 195 tona u siječnju ove godine. Drugim riječima, pretvarajući to u novac – Švicarci su izvezli 28 milijardi eura u zlatu, ili čitavi BDP Bosne i Hercegovine, u SAD samo u prva dva mjeseca ove godine, u usporedbi s 500 milijuna eura u istom razdoblju lani. Zlato sada dobavljaju svi američke banke, financijske kuće i ulagači, ali i druge europske države. Hrvatska, izgleda, u zlatnoj groznici ne sudjeluje.

Stručnjaci velikom lovu na zlato nalaze jasan razlog: američki predsjednik Donald Trump.

Od prosinca, zabrinutost da bi Trump mogao uvesti carine na uvoz zlata preokrenuli su cijelo tržište. Cijena zlata skočila je na rekordnu razinu od gotovo 3.000 dolara po unci, odnosno, oko 105 tisuća dolara po kilogramu, što je 40 posto veća cijena nego lani.

"Krivo mislimo da se zlato uglavnom koristi u nakitu i elektronici. Njega uglavnom koriste investitori za zaštitu kapitala, a sada svjedočimo jednoj od najintenzivnijih potraga za zlatnom zaštitom u modernoj povijesti", objasnio je za švicarske medije Michael Tamvakis, profesor ekonomije na Bayes Business School.

PROČITAJTE VIŠE Opća pomama investitora: ‘Ovo je jedino sigurno ulaganje dok je Trump na vlasti, cijene su dosegnule povijesne razine!‘

Sad, kako su točno Švicarci uključeni u cijelu priču? Naime, zahvaljujući još nejasnom slučaju da dva najveća tržišta zlatom -burze u Londonu i New Yorku - koriste različite veličine poluga, Švicarci su se ubacili kao posrednici. Ukratko, oni zlato "prepakiraju" i šalju za američko tržište. Švicarci drže četiri od sedam najvećih rafinerija zlata na svijetu: jednu u Neuchâtelu i tri u Ticinu, a sve one zadovoljavaju dvije trećine globalne zlatne potražnje.

Cigle pretvaraju u poluge

Dakle, u njihove rafinerije ulaze londonske zlatne poluge – u obliku cigle teške 12,5 kilograma – tamo ih Švicarci tope i pretvaraju u poluge od 1 kilograma, a potom avionima šalju u SAD, odnosno New York gdje se nalazi Comex, burza specijalizirana za plemenite metale i energiju. Točan razlog zašto New York i London još uvijek koriste različite veličine poluga zlata u trgovanju, nije poznat.

U svakom slučaju, potražnja za zlatom sada je u SAD-u tolika da Švicarci, koji im poluge dostavljaju, imaju problema s opskrbom. Christoph Wild, predsjednik švicarske udruge proizvođača i trgovaca plemenitim metalima, za SonntagsZeitung kaže da njihove rafinerije sada rade 24 sata na dan. "Švicarske rafinerije rade punim kapacitetom, ali i dalje imamo poteškoće u dobivanju količina zlata potrebnih za proizvodnju", veli Wild.

Zlatne poluge

/Chonthicha Watpongpee/alamy/alamy/profimedia

Osim iz Švicarske, SAD dobavlja zlato i iz rafinerija drugih država, najviše Kanade i Meksika, dvije države kojima je Trump obećao lupiti carine. Početkom veljače Trump je potpisao izvršne naredbe o uvođenju carina od 25 post na proizvode iz Kanade i Meksika.

Što se zlata tiče, sveukupno je više od 600 tona, ili gotovo 20 milijuna unci zlata, transportirano u trezore New Yorka od prosinca prošle godine dosad, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato. Također, i druge su zemlje sada značajno povećale svoje zlatne rezerve u posljednjim godinama.

Na primjer, 2022. i 2023. godine, njihove središnje banke diljem svijeta pokupovale su 1.000 metričkih tona zlata godišnje, što je tempo koji nije viđen u posljednjim desetljećima. Stručnjaci se slažu: "Zlato se tako traži i sprema samo kada se događaju izvanredne okolnosti", kako je rekao John Reade, tržišni strateg za Aziju i Europu u Svjetskom vijeću za zlato, za CNBC.

Damir Skomrlj/Cropix

Amerikanci pritom drže najveće zalihe zlata na svijetu, više od 8 tisuća tona, slijedi ih Njemačka s 3,3 tisuće tona, a onda Italija, Francuska, Rusija i Kina s približno 2,5 tisuća tona. Što se Hrvatske tiče, mi držimo zanemarivih 1.75 metričkih tona u ukupnoj vrijednosti 96 milijuna eura što smo morali kupiti 2023. kao dio zahtjeva Europske središnje banke (ESB) od svake članice koja joj pristupa.

Inače, poznato je da je HNB još prije četvrt stoljeća prodao 13 tona zlata po cijeni od 270-300 dolara za uncu. Dobili smo tada 100-injak milijuna dolara, a danas bi ta količina vrijedila više od milijarde dolara.